BiH: Od danas zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen ppravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstaći na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je ranije uz ostalo u dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je potpisao Inzko, objavljenoj na web-stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH

Na području Bosne i Hercegovine od danas je zakonskim odredbama zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. U Službenom listu Bosne i Hercegovine juče je objavljena odluka visokog predstavnika u BiH o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, javlja Anadolija.

Visoki predstavnik Valentin Inzko je navedenu odluku donio 23. jula. Prema njoj, zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na službenoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u “Službenom listu BiH”, odnosno danas.

Inzko je korišćenjem bonskih ovlašćenja uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, prenosi Al Jazeera. Donesenim izmjenama sankcioniše se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Inzko je, gostujući u Vijestima Al Jazeere. rekao da cilj izmjena krivičnog zakona “nije kažnjavanje, već da se počne drugačije razmišljati”. “Da li neki ratni zločinac može biti idol omladini?”, upitao je Inzko.

Rekao je da je čekao deset godina da dođe do domaćeg rješenja, kojim bi se zabranilo veličanje ratnih zločina, ali da političari u BiH to nisu bili u stanju postići. Na optužbe da je oklijevao predugo prije nego je nametnuo zakon, Inzko je rekao da je morao čekati da presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću postanu pravosnažne.

“Mnogi ljudi mi prebacuju da sam tako kasno reagovao. Međutim, tek u martu 2019. godine Radovan Karadžić je pravosnažno osuđen. Ja nisam ranije mogao tražiti da se njegova ploča skine na Palama sa studentskom domu. Takođe sam morao čekati na pravosnažnu presudu što se tiče Ratka Mladića, a ona je bila tek 8. juna ove godine…”

ZABRANA NEGIRANJA GENOCIDA

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći svoja ovlašćenja, donio je ranije ovog mjeseca dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova.

“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen ppravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstaći na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je ranije uz ostalo u dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je potpisao Inzko, objavljenoj na web-stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za javno podstrekavanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

PREDVIĐENE ZATVORSKE KAZNE

Najmanje godinu dana zatvora, shodno dopunama Krivičnog zakona BiH, biće moguće izreći i zbog javnog distribuiranja letaka, slika ili drugih materijala u vezi s navedenim krivičnim djelima.

Ako su ona počinjena na način kojim se remeti javni red i mir, zatim ima karakter prijetnje, zlostavljajuće je ili uvredljivo, počinitelju prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, piše u odluci visokog predstavnika o dopunu Krivičnog zakona BiH.

Foto: Printscreen

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH
error: Content is protected !!