Ovo niste znali: Novčanica od 5.000 dinara sa likom Josipa Broza Tita imala je neoprostivu grešku!

Ono što je zanimljivo je da, čak ni nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica samo njih četiri odsto sa greškom. To znači da je grešku imalo oko 560.000 novčanica, a prema međunarodnim propisima, država koja pusti više od jednog promila novčanica sa vidljivom greškom treba da povuče čitav novac iz serije iz opticaja

Foto: Youtube/Printscreen

Jugoslovenski dinar bila je valuta koja je počela da se koristi u Kraljevini SHS od 1920, a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ, pa u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Imena države su se mijenjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status, pa je prestao da bude jugoslovenski kada ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom – godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala.

Početkom osamdesetih godina donesena je odluka da se postojeća serija novca zamijeni novom, modernijom. U novoj seriji, svaka pojedina novčanica je trebala da predstavlja jednu od jugoslovenskih republika – na licu bi imala jednu istorijsku ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike. Najmanja novčanica od deset dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća, od 1.000 dinara, najveću republiku, Srbiju. Uvela bi se i nova novčanica od 5.000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju.

Prvo je trebalo da bude izdata najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena.

Godine 1985. izlazi nova serija novčanica, koja je započeta uvođenjem novčanice od 5.000 dinara s likom preminulog jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Ta, do tada najveća izdata i dugo iščekivana novčanica, izazvala je pravu buru u javnosti, a ona traje i danas – ne zbog njene vrijednosti, već greške koju u početku niko nije primijetio.

Kako prenosi express.hr, uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja i smrti. Umjesto 1892- 1980, na novčanici je pisalo 1892-1930, pa je, prema njoj, Tito umro 50 godina ranije!

Ono što je zanimljivo je da, čak ni nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica samo njih četiri odsto sa greškom. To znači da je grešku imalo oko 560.000 novčanica, a prema međunarodnim propisima, država koja pusti više od jednog promila novčanica sa vidljivom greškom treba da povuče čitav novac iz serije iz opticaja.

Međutim, pogrešna godina smrti Tita nije jedina greška kod ove novčanice. Službeno nije pomenut datum kada se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je potpuno različit od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI. Druga novčanica trebala je da bude i u apoenu od 1.000 dinara, sa datumom izdavanja 1986, da predstavlja SR Srbiju i da na licu ima portret Vuka Stefanovića Karadžića. Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj. S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih.

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!