Knjiga je ambiciozno zamišljeno istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva, svih vjera i nacija, od prvih poznatih iseljavanja krajem 16. vijeka do sada. Saznajte kako su se kretale migracije i prema kojim državama, ko su pojedinci i udruženja širom svijeta koji su, iako u dijaspori, ugradili sebe u državno i nacionalno biće Crne Gore, kao i kakav je odnos matične države, odnosno njenih institucija prema njenim građanim u rasijanju.

Monografiju čini šest poglavlja, čiji su autori Marijan Mašo Miljić i mr Sait Šabotić (Dijaspora Crne Gore u prošlosti), mr Ivan Jovović (Crnogorsko iseljeništvo u kontekstu djelovanja Matice iseljenika Crne Gore (1962-1994), Marko Špadijer (Crna Gora i iseljeništvo 1990. do 2000), prof. dr Milan Vukčević (Crnogorska dijaspora na početku 21. vijeka), Elvira Bekteši (Uprava za dijasporu 2013-2019) i dr Antonela Arhin (Dijagnoza: Nostalgija).

Knjiga velikog formata na preko 350 strana nudi, pored ostalog, obilje tekstova zasnovanih na arhivskoj građi, dokumenata i fotografija od kojih se većina prvi put objavljuje.

U predgovoru, bivši ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović kazao je da je iseljeništvo važna karakteristika crnogorske istorije.

“Naši ljudi iseljavali su se i odlazili van granica svoje zemlje još počev od XV vijeka. Od tog davnog doba do danas naše iseljeništvo iznjedrilo je istaknute ličnosti crnogorskih korijena na svim kontinentima. Mnogi od njih su postigli zavidne uspjehe i priznanja u zemljama u kojima su živjeli, ali i bili okosnica i čvrst oslonac u prelomnim godinama razvoja i uzdizanja Crne Gore. Diplomatija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore poklanjala je posebnu pažnju tadašnjem iseljeništvu. Ono je svojim rodoljubljem afirmativno i postojano uticalo i na vanjsko-političke aktivnosti u cilju utvrđivanja međunarodnog položaja Crne Gore”.

Tokom XXI vijeka, dodaje, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore posredstvom ambasada, konzulata, kao i počasnih konzula porijeklom iz Crne Gore, u punom kapacitetu nastoji da naše diplomatsko-konzularne misije u svijetu, osim zaštite prava i interesa crnogorskih državljana, budu istinski dom s izraženim senzibilitetom u cilju očuvanja državnog i nacionalnog identiteta, njegovanja kulture, tradicije, jezika i običaja naše dijaspore-iseljeništva i njihovih budućih pokoljenja.

“Monografija Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti je značajno i vrijedno podsjećanje na onu Crnu Goru koja živi na prostorima Sjeverne i Latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope. Predstavlja istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva kroz vjekove i znakovitu retrospektivu na društvene odnose, međunarodni položaj, socijalni i kulturni aspekt iz bogate prošlosti naše domovine. Ona je, ujedno, i zanimljiv osvrt na sudbine pripadnika dijaspore u dalekim, nepoznatim prostranstvima i na njihova sentimentalna kazivanja. Nadamo se da će jedan ovakav izdavački poduhvat doprinijeti boljem razumijevanju našedijaspore u široj javnosti, a biti i od koristi akademskoj zajednici. Crnogorsko iseljeništvo uvijek je bilo nezaobilazan činilac naših, nerijetko burnih, društvenih procesa i promjena. Iz svih krajeva svijeta u kojima živi, utisnulo je plemenit, snažan i patriotski pečat obnovi nezavisnosti Crne Gore nezaboravnog 21. maja 2006. Stoga je naša zajednička privilegija, matice i dijaspore, da čuvamo najviše vrijednosti nezavisne države – multietnički, građanski i demokratski lik Crne Gore”, istakao je Darmanović.

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović u uvodu je napisao da gotovo da nema naroda i države, naročito na tlu Evrope, čija dijaspora ne predstavlja sastavni dio nacionalnog i državnog identiteta.

“Takav je slučaj i sa dijasporom Crne Gore, čiji su zaslužni pojedinci i organizacije pronijeli ime Crne Gore širom svijeta i bezbrojeno puta u različitim oblicima pomogali svoju domovinu, čak stavljajući i svoj život na oltar njene slobode u trenucima kada je njeno postojanje bilo dovedeno u pitanje. Zato su ovakve monografije prilika da se prisjetimo, kako bliže, tako i dalje prošlosti, tj. uzvišenih primjera naših iseljenika, koji su svojim djelima postali neizostavni dio kolektivne memorije Crne Gore. Već duže vrijeme nametala se potreba interpretacije prošlosti dijaspore Crne Gore, ali i prezentovanja institucionalnog pristupa crnogorskih državnih organa i ustanova u ovoj oblasti. Ovo naročito iz razloga što je posljednja monografija o crnogorskim iseljenicima objavljena prije više od dvije decenije, a u međuvremenu su se dogodile krupne društvene promjene unutar crnogorske društvene zajednice, uključujući i promjenu državno – pravnog statusa Crne Gore, koje su nužno izmijenile pristup Crne Gore u odnosu sa svojom dijasporom”, kazao je Mitrović.

Ozbiljnom državnom politikom, dodao je, Crna Gora je u proteklom periodu značajno unaprijedila institucionalnu saradnju sa svojom dijasporom, što se, prije svega, ogleda u formiranju resornog organa – Uprave za dijasporu, koja je započela svoju djelatnost u okviru Ministarstva vanjskih poslova, a od 2019. godine ima status samostalnog organa državne uprave.

“Svakako da se jedan od zakonskih, odnosno programskih zadataka Uprave za dijasporu odnosi na prezentovanje i sistematizovanje građe o dijaspori, a što istovremeno podrazumijeva i istraživački proces, s obzirom na disperzivnost dijaspore Crne Gore na skoro svim kontinentima, na kojima se nalazi naše iseljeništvo četvrte ili čak pete generacije. Da postoji adekvatna percepcija o značenju i ulozi dijaspore u savremenoj Crnoj Gori svjedoči i ovaj izdavački projekat, koji su zajednički realizovali Uprava za dijasporu i medijska kuća Dnevne novine. Smatrali smo neophodnim da se što šira čitalačka publika, kako u matici, tako i dijaspori, upozna sa glavnim tokovima migracija sa ovog prostora, ali i da dobije potrebna saznanja o brojnim djelatnostima i aktivnostima koje različiti organi, ustanove i tijela redovno ostvaruju na polju saradnje Crne Gore sa dijasporom. U tom smislu, na izradi monografije Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti angažovana su referentna lica koje je preporučio ne samo njihov dosadašnji stručno – teorijski, nego i neposredan višedecenijski rad sa našim iseljeništvom. Posebnu dimenziju publikacije predstavlja činjenica da je jedan od njenih koautora i naučni radnik iz naše dijaspore, kao ekspert u ovoj oblasti, čije smjernice će svakako imati upotrebnu vrijednost prilikom izrade strateških dokumenata države Crne Gore u radu sa dijasporom. Izučavanje iseljavanja sa prostora Crne Gore, dijaspore i veza koje je Crna Gora sa svojim iseljeništvom održavala u prošlosti, pomaže ne samo da upoznamo bolje našu dijasporu širom svijeta, već i da mudrije radimo na očuvanju kontinuiteta i unapređenju odnosa i veza matične države i dijaspore. Imajući u vidu da je u pitanju „živa“ tematika, gdje se odvija korelativni proces institucionalnog prepoznavanja vlastite dijaspore, s jedne strane, i individualne samoidentifikacije sa maticom, sa druge strane, za očekivati je da će naša ukupna spoznaja o dijaspori ubuduće biti još sadržajnija, a značajan prilog tome pruža i ova monografija koja će zasigurno otvoriti neke nove horizonte u sagledavanju tako širokog i višeznačnog fenomena, kao što je dijaspora Crne Gore”, istakao je Mitrović.