Da bi osvojili kontrolu nad Senatom – sa izabranom potpredsjednicom koja je dala odlučujući glas – demokrate će morati pobijediti na oba kruga izbora u Georgiji 5. januara. Ako to ne uspiju, Bidenov plan će biti znatno osujećen, što će ga natjerati ili da traži kompromis sa republikancima iz Senata ili da pribjegava izvršnim uredbama i regulatornim diktatima, kao što su radili Obama i Trump

Ekonomski plan izabranog američkog predsjednika Joea Bidena znatno se razlikuje od plana predsjednika Donalda Trumpa. Ali Bidenova sposobnost da realizuje svoje prijedloge zavisit će od tri faktora: konačnog sastava Senata; njegove sposobnosti da uči iz ranijih uspjeha i grešaka (pogotoo iz historijskog oporavka od anemične Obamine ere); i da li američka ekonomija može izbjeći šok koji ugrožava rast.

Biden je lagano osvojio glas naroda na ovogodišnjim izborima i, kao i sa Trumpom 2016, mali pluraliteti u tzv. neodlučnim državama donijeli su mu ugodnu pobjedu elektorskog koledža. Ali iako su bili dosta istrošeni, republikanci su ostvarili iznenađujuće dobitke u Zastupničkom domu i državnom zakonodavstvu. Izlazne ankete pokazuju da su se birači najviše brinuli zbog ekonomije, poslova i pandemije COVID-19. Čak su i kalifornijski birači odbili vratiti pozitivnu diskriminaciju ili povećati poreze za biznise, pa su izbori na kraju bili više republikansko „crveno mreškanje“ nego demokratski „plavi talas“.

Da bi osvojili kontrolu nad Senatom – sa izabranom potpredsjednicom koja je dala odlučujući glas – demokrate će morati pobijediti na oba kruga izbora u Georgiji 5. januara. Ako to ne uspiju, Bidenov plan će biti znatno osujećen, što će ga natjerati ili da traži kompromis sa republikancima iz Senata ili da pribjegava izvršnim uredbama i regulatornim diktatima, kao što su radili Obama i Trump.

Povećanje stope poreza

Ako demokrate pobijede na obje utrke u Georgiji, senator Chuck Schumer iz New Yorka će postati lider većine. Schumer je dao do znanja da bi u takvom scenariju on napustio opstrukciju, proceduralno pravilo koje traži supervećinu od 60 glasova za većinu zakonodavstva. U tom slučaju, demokrate bi bile u stanju da provedu svaku politiku iza koje bi mogli ujediniti svoje redove.

Što se njega tiče, Biden želi povećati stopu korporativnog poreza i povećati prihode, kapitalne dobitke, dividende, posjede i poreze bogatim pojedincima (koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje) i male biznise. Nakon obračunavanja poreza na državni prihod, njegov bi program postavio gornju marginalnu poreznu stopu od oko 65 posto za bogate poreske obveznike u Kaliforniji i New York Cityju. SAD je imao tako visoke poreske stope u dalekoj prošlosti – sa kontroverznim efektima za ekonomski rast i vladin prihod – ali oni su se odnosili na mnogo manju populaciju.

Osim ogromne potrošnje na stimulans vezan za pandemiju, Biden također želi potrošiti hiljade milijardi dolara više tokom naredne decenije da se bori protiv klimatskih promjena, obezbijedi vladino zdravstveno osiguraje, uloži u infrastrukturu i još mnogo tog. Ovi prijedlozi će dodati hiljade milijardi dolara tokom deset godina, povrh 13 hiljada milijardi dolara koje već predviđaju. I to nakon masivnih deficita od dvije prethodne administracije. Iako su američke Federalne rezerve spremne da nadomjeste porast duga za sada, taj bi se stav vremenom mogao promijeniti.

Kako će odgovoriti Kina?

Budući da je ekonomija još ispod pune zaposlenosti, nešto ciljane potrošnje koja finansira deficit ima smisla na humanitarnim osnovama. Problem je što će bilo koji novi zakonodavni paket vjerovatno uključivati skupe, strane i štetne odredbe potrošnje. Glavni primjer je prijedlog ne samo da se proširi osiguranje od nezaposlenosti (koje podržavam) već i da se doda 600 dolara sedmično povrh normalnih benefita, što će rezultirati time da će dvije trećine korisnika dobiti više novca nego što bi da rade.

Biden također predlaže mnoštvo novih regulativa za mnoge dijelove ekonomije – od energije do zdravstva – čiji bi ekonomski trošak mogao prevazići benefite. Njegov pristup nošenju sa nepoštenim trgovinskim praksama Kine vjerovatno će biti više multilateralan, jer će on razmotriti ideju da se pridruži nasljedniku Transpacifičkog partnerstva i umanjit će carine koje je uvela Trumpova administracija, signalizirajući pogled na koristi trgovine koji pruža veću podršku. Hoće li i kako će Kina odgovoriti ostaje da se vidi.

U polariziranoj političkoj okolini Amerike, uobičajeno je misliti da su sve politike Obamine administracije radile (ili nisu) dok su sve Trumpove politile bile bezuspješne (ili nisu). Ali takvo razmišljanje nije temelj za mudre odluke. Ne može sav anemični rast nakon 2008. biti pripisan Obaminim politikama, uzimajući u obzir da je njegova administracija naslijedila najgoru finansijsku krizu nakon Velike depresije. Bez sumnje, manjak snažnog rasta je na prvi pogled dokaz da je bilo prostora za poboljšanje (kao što sam i predvidio da će biti 2008).

Isto tako, Trump ne može preuzeti zasluge za sav snažni rast, historijski nisku nezaposlenost među manjinama, porast plata na dnu i rekordne niske stope siromaštva prije pandemije. Ipak, on očito jeste nešto uradio kako treba (kao što je usvajanje reforme korporativnog poreza i ukidanje regulativa).

Vakcina kao vjetar u leđa

Bidenove prioritete će objasniti i promovirati njegov ekonomski tim, koji predvodi bivša šefica Federalnih rezervi Janet Yellen kao ministrica finansija, i sa bivšim Obaminim savjetnicima koji popunjavaju druge ključne pozicije. Većina ovih ličnosti ima liberalne, ali ne radikalne poglede u vezi regulatornih, fiskalnih i makroekonomskih političkih pitanja. Iako svi izražavaju divljenja vrijednu zabrinutost za siromašne i za okolinu, morat će se oduprijeti žaru sovjih kolega za prijedlozima koji ne bi prošli na bilo kojem ozbiljnom testu o trošku naspram benefita. Posebno zabrinjava imenovanje Neere Tanden, predsjednice ljevičarskog Centra za američki progres, za direktoricu ureda za menadžment i budžet, što je pozicija koju obično zauzima neko skeptičan prema potrošnji, deficitima i regulaciji.

U svakom slučaju, trenutni oporavak će vjerovatno usporiti u narednim sedmicama, zbog novog kruga izolacije. Ali Biden će vjerovatno dobiti snažan vjetar u leđa do proljeća i ljeta od dolaska vakcina za COVID-19 i bilo kojeg dodatnog „stimulativnog“ trošenja. Amerikanci su tradicionalno gledali ka podijeljenoj vladi koja gura političko klatno prema centru. Ako se republikanci budu držali Senata, Biden bi se mogao naći bolje pozicioniran da podnese pritisak od ljevice, kao što će demokratska predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi.

Nakon svoje politički katastrofalne prve dvije godine, predsjednik Bill Clinton je sarađivao sa republikanskim Kongresom da balansira budžet i reforme. To je model koji bi Biden trebao razmotriti, za dobrobit države i vlastitog naslijeđa.

Michael J. Boskin

IZVOR: PROJECT SYNDICATE/Balkans.aljazeera.net