Švedska je zahtjev iz BiH odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imali između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem. Prema navodima iz optužnice podignute u BiH, Milojčić se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. učestvovao u silovanju i ubistvu ženske osobe na kupalištu Mirnica. Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti. Trivić i Bajić su u BiH zbog ovoga osuđeni na 23 godine zatvora

Stockholm (Foto: Printscreen/Expedia)

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Siniša Milojčić identifikovan je kao počinitelj ratnih zločina, učesnik silovanja i brutalnog ubistva žene u okolini Banjaluke 1993, ali za to kazneno djelo vjerovatno nikada neće odgovarati jer je nakon rata odselio u Švedsku, čiji da pravosudni sistem štiti jer je zločine počinio u doba kada je bio mlađi od 21 godine, objavila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Kako prenosi taj portal, specijalizovan za izvještavanje o slučajevima ratnih zločina, optužnica protiv Milojčića podignuta je još tokom rata, a to je učinilo tadašnje banjalučko vojno tužilaštvo. Slučaj je potom prepušten civilnom tužilaštvu, a pravosuđe u BiH je 2012, nakon što je utvrđeno da je Milojčić državljanin Švedske i da stoga ne može biti izručen, zatražilo od te zemlje da preuzme kazneni progon.

Švedska je zahtjev iz BiH odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imali između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem.

Prema navodima iz optužnice podignute u BiH, Milojčić se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. učestvovao u silovanju i ubistvu ženske osobe na kupalištu Mirnica. Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti. Trivić i Bajić su u BiH zbog ovoga osuđeni na 23 godine zatvora.

Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata”, Bakira Hasečić, kazala je da je nevjerovatno da postoje zakoni koji štite silovatelje i ubice i potvrdila kako su zbog svega protestovali u švedskoj ambasadi u BiH.

“Rekli smo da ćemo ustrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i na nivo protesta, do Strasbourga i Savjeta bezbjednosti UN, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako ga ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da neko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno”, kazala je Hasečić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je još 1968. usvojila konvenciju kojom se sprječava postavljanje granica zastare za predmete ratnih zločina. U obrazloženju konvencije navodi se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti “najgnusniji zločini u međunarodnom pravu”, zbog čega se treba osigurati njihovo procesuiranje bez obzira na protok vremena, podsjeća BIRN, prenosi “Jutarnji list”.

Kevin Jon Heller, stručnjak za međunarodno pravo sa Univerziteta u Amsterdamu, ocijenio je da švedski zakon, koji je praktično onemogućio procesuiranje jednog slučaja ratnih zločina, nije nedopušten ali jeste neuobičajen.

“Ne mislim da međunarodno pravo zabranjuje postojanje zastare u predmetima ratnog zločina. Naravno, postoji konvencija UN koja brani državama da zakonom predvide zastaru za ratni zločin, ali Švedska nije potpisala ovu konvenciju. Stoga smatram da Švedska može imati zakon u kojem stoji da je moguća zastara za počinitelje mlađe od 21 godine, iako je ta dobna granica neobična s obzirom na to da su međunarodni tribunali uvijek postavljali granicu odgovornosti na punoljetnosti, odnosno 18 godina”, kazao je Heller.