Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a predaje književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Poezija joj je zastupljena u nekoliko antologija južnoslovenskog i balkanskog prostora i prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski i slovenački jezik. Govori engleski, španski i turski, a služi se ruskim i arapskim jezikom

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a predaje književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Dobitnica je nagrade “Aladin Lukač” za najbolju knjigu autora do 27 godina, kao i Priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u Panami. Poezija joj je zastupljena u nekoliko antologija južnoslovenskog i balkanskog prostora i prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski i slovenački jezik. Govori engleski, španski i turski, a služi se ruskim i arapskim jezikom. Objavila je knjige poezije “Ples morima” (2008), kao i izbor iz te knjige na španskom jeziku pod naslovom “Alfa, Alef, Elif”, u Granadi 2011. Ovo je knjiga koja preispituje susret Istoka i Zapada, orijentalnih književnosti i zapadne filozofije, klasične i džez muzike. Njena posljednja knjiga poezije “Flamenko utopija” objavljena je 2014, a donosi nesvakidašnji koncept jer je odlikuju brojni lirski glasovi koji progovaraju umjesto jedinstvenog pjesničkog subjekta. Ti glasovi govore o miješanju kultura u umjetničkoj, a zatim i u političkoj realnosti, o španskom Al-Andalusu, Orijentu i Evropi, kapitalizmu, tišini i zvuku i, naravno, o muzici.

MONITOR: Kako je došlo do saradnje sa Italijanima i kako je tekao cijeli proces?

REBRONJA: Zapravo, ja sam slučajno saznala da sam dio projekta, poezija je sama pronašla svoj put ka muzici. Moju poeziju iz knjige “Ples morima” su 2013. godine na italijanski prevele i objavile u Rimu profesorke sa Južne slavistike u Trstu, Sanja Roić i Ginevra Pugliese. Italijanski profesori sa muzičkog konzervatorijuma Niccoli Piccinni u Bariju pronašli su moje stihove u jednom rimskom časopisu za književnost i odabrali ih kao osnov za projekat “Risonanze del Levante”, koji postoji na tom konzervatorijumu već nekoliko godina. Projekat predstavlja spoj poezije i originalnih kompozicija koje su rađene po stihovima, a ove godine tema na osnovu koje je odabrana moja poezije bila je Mediteran. Orkestar je svirao na nekoliko gudačkih i duvačkih instrumenata, dok se na sceni čuo glas koji je izgovarao djelove mojih pjesama. Naglasila bih i da su za recepciju moje poezije u Italiji veoma zaslužne profesorke koje su je prevele, jer je prevod snažno prenio duh poezije i njenu višeslojnost.

MONITOR: Porijeklom ste iz Bijelog Polja, iz Bihora. Šta vas veže za taj dio Crne Gore?
REBRONJA: Veže me dugi niz predaka guslara, narodnih usmenih pjevača i kazivača, uključujući i guslara Kasuma Rebronju, od kog su moji roditelji zabilježili neke epske pjesme. Veže me i Ćamil Sijarić, na čijim romanima sam doktorirala, i otac Ismet, jer su njih dvojica voljeli svaki kamen tog kraja, i u tom kamenu uklesan stih.

MONITOR: Koliko taj kraj i ljudi imaju upliva na Vaš rad? Kako?

REBRONJA: Bihor, Sandžak, kao i cio Balkan, prostor je na kojem se stalno nešto sreće, ali istovremeno i sudara, stalno je na pola puta između tradicije, starog vremena i savremenih očekivanja, religijskih arhetipskih ideala i modernog svijeta, zatečen na pola puta između tradicionalnog i modernog, ličnog, individualnog i porodičnog i kolektivnog. Od Bihora sam naučila i kako da se u tom lavirintu snađem.

MONITOR: Možete li s nama podijeliti neko sjećanje iz djetinjstva koje Vas je opredijelilo za poeziju i pjesništvo?
REBRONJA: Sjećam se da sam kao jako mala posmatrala snijeg kako pada i pitala se da li pahulje padaju ili ja letim u vis. Mislim da je to pitanje bila moja prva pjesma, nastala prije nego što sam umjela da pišem.

MONITOR: Otkud tematika Mediterana? Šta preovladava u Vašim pjesmama: Bihor, Sandžak ili more?
REBRONJA: Ja sam, prije svega, svjesna punoće svijeta, a samim tim i simboličke kompleksnosti Sandžaka, balkanskog i južnoslovenskog tradicionalnog konteksta, suptilnosti i višeslojnosti evropske kulture, a zaljubljena sam u Orijent. Mediteran je za mene jedan od simbola koji spaja sve ono što me pokreće na stvaranje.

MONITOR: Da li prožimanje više vrsta umjetnosti, poput vaših pjesama koje su poslužile za jednu složenu kompoziciju, vodi ka totalnoj umjetnosti?
REBRONJA: Prožimanje umjetnosti je nešto što me fascinira otkako pišem. Zapravo, ne vjerujem da neka umjetnost postoji sasvim zasebno od ostalih umjetnosti. Mene je muzika pokrenula na pisanje poezije, a sada je moja poezija pokrenula druge umjetnike da stvaraju muziku. Time je napravljen jedan krug, kružni ples posvećen morima.

MONITOR: Poezija danas. Koja joj je uloga i ima li budućnost?

REBRONJA: Veoma mi je stalo do toga da moja poezija preispituje političku, društvenu i istorijsku realnost. Preispituje, ali ne i da eksplicitno daje odgovore na pitanja koje ta realnost postavlja. Nekada me pitaju zašto ne pišem kolumne, tj. zašto kritički ne reagujem na politička dešavanja. Ta me pitanja iznenađuju, jer ja to činim kroz simbolički potencijal svega što posmatram i vjerujem u poeziju kao snažan izraz građenja stvarnosti. Moja poezija se ne bavi dnevnom politikom, ali nastoji da preispituje pokretačku snagu društvene realnosti.

MONITOR: Ima li naznaka o nekoj daljoj saradnji na internacionalnom planu?
REBRONJA: Još jedan student kompozicije na konzervatorijumu Niccolo Piccini, koji nije uspio da nastupi zajedno sa svojim kolegama, a inače je Danac, imaće nastup sa svojom kompozicijom rađenoj po mojim stihovima u Danskoj. Nadam se do kraja ove godine.

MONITOR: Da li življenje u graničnim područjima dviju država otežava ili olakšava bavljenje poezijom?
REBRONJA: Ne vjerujem suštinski u granice, ni u adrese, ni u mjesta boravka. Vjerujem u punoću svijeta.

Aleksandra Dragović (Monitor)