Vedad Mahmuljin, inženjer godine u kompaniji Boeing za 2014. godinu, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) izjavio je da nijedan uspjeh ne dolazi preko noći, napominjući da je u svakom poslu najvažnije biti posvećen i pošten, a rezultati će, kako kaže, na kraju doći.

Mahmuljin, rodom iz Kozarca, u kompaniji Boeing, u kojoj je zaposleno oko 180.000 radnika, od čega je oko 80.000 inženjera, izabran je za inženjera godine zbog ideje koja je donijela velike uštede.

“Bilo je teško postići ovaj uspjeh. U kompaniji postoje mnogi projekti i problemi koji se moraju riješiti, kao i veliki broj vrhunskih stručnjaka, većinom Amerikanaca, dok je oko jedna petina inženjerskog kadra iz svih djelova svijeta. Statistički gledano, šanse da vas izaberu za inženjera godine su kao dobitak na lotou. Na završnoj ceremoniji je bilo deset nominacija koje su bile predstavljene detaljno. Na samom kraju je proglašena glavna nagrada koja je, na moje oduševljanje, pripala meni. Poslije su mi rekli da sam bio ubjedljivi pobjednik najviše zbog enormne količine novca koju je kompanija uštedjela nakon razvoja novog modela aviona. Radi se o više od sto miliona dolara”, rekao je Mahmuljin, prenosi radiosarajevo.ba.

Sa 14 godina je otišao u izbjeglištvo zbog rata u BiH. Roditelji su mu završili u logorima, gdje mu je majka ubijena, dok je otac preživio. Otišao je u Tursku, gdje je u Izmiru završio završni razred srednje škole, a potom se preselio u Seattle, gdje je na Univerzitetu Washington završio Fakultet avionskog inženjeringa. Svake godine tokom studija bio je udomljavan u različitim američkim porodicama.

TEORIJA O TALENTU BALKANACA JE KONTRAPRODUKTIVNA

Napominje kako među većinom ljudi u BiH i na Balkanu postoji uvriježeno mišljenje kako su oni posebno nadareni i talentovani i da su im samo potrebni uslovi da se dokazuju.

“Naravno da ova teorija o našoj ‘nadarenosti’ nije blizu istine. Štaviše, vrlo je kontraproduktivna za razvoj kako pojednica, tako i zajednice. Imajući ovakav stav propuštamo priliku da budemo samokritični i da konstantno pokušavamo da se unaprijedimo. Ljudi su vrlo slični, bez obzira odakle dolaze. Što se tiče nadarenosti, niti su Nijemci bolji od nas, niti smo mi od njih. Kultura je ta koja nas razdvaja u ekonomskom napretku i učinkovitosti, a prosjek nadarenosti je sličan ma o kojoj naciji da se radi. Najsrećniji bih bio kad bi neki osamnaestogodišnjak pročitao ovaj tekst i rekao sam sebi: ‘Drago mi je da je naš čovjek dobio veliko priznanje negdje u svijetu, iako lično od toga nemam ništa, ali sada vidim da se ipak može trudom, radom, upornošću i temeljnim obrazovanjem koje dobijam na Balkanu postići nešto značajno’. Najsrećniji bih bio da neko u ovome nađe inspiraciju i samopouzdanje i da sam sebe unaprijedi, ma čime se bavio. Velika skupina uspješnih pojedinaca čini i samo društo uspješnim”, ističe ovaj inženjer.

Mladima u BiH, ali i šire, preporučuje da rade naporno i planski kako bi bili uspješni članovi zajednice. Vedad, naime, smatra kako samo konstantno učenje i trud mogu da stvore uspješne ljude.

“Uspjesi izgrađuju samopouzdanje koje je daleko najvažnije da bi se postigao bilo kakav veći uspjeh. Treba izgraditi mentalni sklop da se sve može kad se hoće i izbaciti bilo kakav kompleks niže vrijednosti. Treba prestati sa traženjem izgovora i razloga zašto se nešto ne može postići i u potpunosti se fokusirati da se pronađe način kako se nešto može i biti spreman da uspjeh neće doći preko noći, već da može uzeti čak i dobar dio života da se ostvari. Moram priznati da sam ovo naučio od Amerikanaca. I to je glavni razlog zašto su oni materijalno bogati, a Balkan nije. U početku sam uvijek posustajao pred velikim problemima. Amerikanac je naučen od malena da nema tog problema koji ne može da riješi i da je jedina sramota nikako ne pokušati, a ne doživjeti neuspjeh”, kazao je Mahmuljin.

Ovaj stručnjak porijeklom iz Bosne i Hercegovine je mišljenja da je za BiH veliki problem što ima sistem obrazovanja koji je vrlo obiman i zasnovan na teoriji.

“To zvuči dobro na prvi pogled i u neku ruku i jeste dobro, ali mislim da nepredviđene posljedice takvog školstva uklesavaju kulturne deformacije u narodne mase, koje čak ni Amerika, u mom slučaju, nije uspjela u potpunosti da izliječi iz moje psihe, uprkos 25-godišnjem trudu. Na primjer, preobimno gradivo, preteški testovi tjeraju manje inteligentnu djecu, pa čak i one najpametnije, da se ‘snalaze’, prepisuju. Snalaženje je famozna balkanska vrlina koja nas glave košta”, naglašava Vedad.

Kaže kako to “snalaženje” od najranijeg uzrasta zapravo daje loše rezultate u kasnijem životnom dobu, a prenosi se bukvalno u sve sfere života.

PREPISIVANJE U ŠKOLI SKUPO KOŠTA NA DUGE STAZE

“Političari su slika nas. To su naši očevi, naši sinovi i kćerke, naša braća. To nijesu Marsovci koji su došli da nas unište. To smo mi, nikli iz naše kulture koja dobrim dijelom dolazi iz naših škola. To prepisivanje i varanje u školi djeluje tako bezazleno, a košta nas jako skupo na duge staze. U Americi ovakav akt prevare dovodi do izbacivanja iz škole sa znakom prikačenim uz ime onog koji prepisuje, koji nosi cijeli život. Mislim da je matematičko obrazovanje jako dobro u našim školama, a i drugim prirodnim naukama se posvećuje dosta pažnje. Ima tu pozitivnih stvari, ali mislim da zanemarujemo dvije ili tri najključnije stvari za uspjeh u životu, a to su poštenje, istrajnost i timski rad”, smatra najbolji inženjer Boeinga.

Ističe kako je u BiH i na Balkanu potrebno promijeniti mnoge stvari kako bi se zemlje na tom području brže razvijale i napredovale.

“Izdvojio bih nekoliko osnovnih primjera koji su najvažniji, a nijesu očigledni prosječnom balkanskom građaninu. Mislim da će se svako ko je proveo nekoliko godina na Zapadu složiti sa mnom, a oni koji nijesu možda će se i uvrijediti. Promjena kulture. Ovdje mislim na mentalni sklop vrjednovanja stvari. Na Balkanu vlada potpuni etički kolaps. Etika je temelj svake napredne države, iz čega proizilazi sudstvo i pravda, koji su temelj ekonomskog poslovanja. Moram priznati da sam i sam donio nekeetičke defekte odrastajući na Balkanu. Oko 20 godina života u Americi se liječim od te bolesti i još nijesam uspio potpuno da se izliječim”, rekao je ovaj Kozarčanin.

Napominje kako u Americi nije sve sjajno, ali sva posrtanja se strogo osuđuju i ona najteža po društvo kažnjavaju.

“I ovdje ima korupcije i moralnih posrtanja. Razlika je što se takvi ljudi ovdje oštro osuđuju i idu iza rešetaka i ljudi se jasno distanciraju od takvih. Kod nas se o korumpiranima priča uglavnom negativno, dok ti jednom taj ne izađe u susret, ali uvijek sa nekim strahopoštovanjem, pa čak i divljenjem u nekim slučajevima, kao ‘vidi kako se dobro snašao, da mi je kako biti dobar s njim pa da i meni pomogne da se snađem’”, smatra ovaj inženjer.

Prema njegovom mišljenju, svi članovi zajednice su u određenoj mjeri odgovorni za sve loše, ali i dobre stvari koje se dešavaju u toj zajednici.

Mahmuljin smatra kako svaka promjena počinje od novih generacija za koje je potrebno već od pretškolskog uzrasta uvesti nove norme etike i ponašanja, napominjući da djecu ne treba učiti da se varanjem i manipulacijama dolazi do rezultata. Takođe, napominje kako je problem u BiH što svi očekuju da država riješi probleme, što je, kako kaže, razmišljanje iz davne prošlosti.

“Bosna je zagušena državnim aparatom i dok se ta žica sa vrata ne odveže niko neće prodisati. Socijalizam sebi mogu priuštiti Švedska i Njemačka, koje prave proizvode od ogromne dodatne vrijednosti. Državu i poreze treba ukloniti s puta da ne smetaju stranim ulagačima koji će doći u takvu, konkurentnu državu. Treba smanjiti poreze u pola, presušiti budžet države i smanjiti broj državnih službenika na pola, jer nema više para. Kad bi samo ovo dvoje uradili, siguran sam da bi za deset godina ostavili sve susjede iza nas. Imamo mi i znanja i želje, samo da sami sebi skinemo omču s vrata i da poštujemo jedni druge s istim respektom kako želimo da drugi nas poštuju”, kazao je ovaj stručnjak.

Na kraju ističe kako i sam svaki dan s velikom zadovoljstvom i entuzijazmom odlazi na posao kako bi i dalje postizao još bolje i veće rezultate u svojoj struci i učinio društvo u kojem se nalazi naprednijim i sretnijim.

Foto: Colleen Pfeilschiefter