Iako nije želeio da iznosi svoj sud o novoizabranom predsjedniku, papa Franja je jasno rekao šta misli o populizmu. U krizna vremena narodi često traže “spasioce”, koji će ih zaštititi “zidovima i bodljikavom žicom od drugih naroda”, a oni bi “mogli da nam oduzmu vlastiti identitet”, što bi bilo “veoma loše”

Nakon dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD, papa Franja je pozvao svijet na promišljenost. Niko ne treba da se “plaši zbog nečega što bi moglo da se dogodi, niti tome da se raduje”, izjavio je poglavar Rimokatoličke crkve u intervjuu španskom listu “El Pais” koji je dao u petak, tokom inauguracije američkog predsjednika.

– Vidjećemo šta će da uradi, a onda ću tek moći da formiram svoj sud – rekao je papa Franja, prenosi Blic.

Na pitanje da li ga brine ono što je do sada čuo, papa je odgovorio:

– Sačekaću. Pored svih mojih grehova, Bog me je toliko dugo čekao – naglasio je.

Iako nije želeio da iznosi svoj sud o novoizabranom predsjedniku, papa Franja je jasno rekao šta misli o populizmu. U krizna vremena narodi često traže “spasioce”, koji će ih zaštititi “zidovima i bodljikavom žicom od drugih naroda”, a oni bi “mogli da nam oduzmu vlastiti identitet”, što bi bilo “veoma loše”.

Papa je dodao da je “tipičan” primer ovakve situacije 1933. godina u Nemačkoj.

– Pojavio se harizmatični vođa i obećao da će im dati identitet. Međutim, dao im je naopaki identitet i znamo šta se potom dogodilo – dodao je.

Kao upozorenje je naveo primjer nacističkog režima tridesetih godina prošlog veka. “Hitler nije prigrabio vlast. Narod ga je izabrao, a on je kasnije uništio sopstveni narod”, rekao je papa, dodavši: “U tome je opasnost. U krizna vremena sposobnost rasuđivanja ne funkcioniše”. Zbog toga je dijalog veoma važan u doba krize.

U razgovoru s novinarom španskog lista, papa Franja je rekao da svaka zemlja ima pravo da kontroliše svoje granice, a to pravo “utoliko više” imaju države kojima prete terorizam i druge opasnosti. “Ali nijedna zemlja nema pravo da zabrani svojim građanima dijalog s komšijama.”

Papa Franja je pozvao evopske države da učine više za integrafiju izbeglica. “Problem je u ovome: primamo te ljude, dajemo im smještaj. Italija i Grčka u tom smislu mogu da posluže kao primjer.” Ali, sada treba da započne proces integracije, smatra on, jer Evropa u suprotnom rizikuje stvaranje novih geta, kao na primer, u Belgiji, gdje su briselski atentatori potekli upravo iz takvih geta.

Papa je rekao da smatra da bi crkva trebalo da održi blisku vezu s narodom. “Crkva koja ne uspostavlja blizak odnos, nije crkva, već samo dobra nevladina organizacija.”

On je takođe osudio socijalnu neravnopravnost i činjenicu “da mala grupa ljudi poseduje 80 odsto ukupnog bogatstva. Kako je rekao, u središtu ekonomskog sistema nalazi se “Bog novca”.

Papa je još jednom ukazao na jad blokiranih izbeglica, i onih koji su se udavili bježeći u sigurnost. Na pitanje, da li vlade rade dovoljno da im pomognu, odgovorio je: “Svako radi šta je u njegovoj moći – ili šta hoće da uradi. To je teško procijeniti. Ali, Sredozemno more se pretvorilo u groblje i to bi trebalo da nas natjera na razmišljanje.”

Papa Franja nije isključio mogućnost da će se jednog dana povući, kao što je to učinio njegov prethodnik Benedikt XVI. “Moj veliki učitelj Benedikt mi je pokazao kako da postupim ako osjetim da više ne mogu”, ali je dodao: “Bog je dobar, nije mi oduzeo vedar duh”.