Njemački političari zahtijevaju oštrije zakone kako bi se “drastično smanjio” broj ljudi sa Balkana, prije svega sa Kosova i iz Albanije, koji u Njemačkoj traže azil. Predlaže se i novi sporazum za „vrbovanje gastarbajtera“.

Frankfurter algemajne cajtung u svom članku prenosi izjavu njemačkog ministra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezijera koji kaže da namjerava da “drastično smanji” broj izbjeglica sa Balkana koji u Njemačkoj podnose zahtjev za azil.

Tomas de Mezijer kaže da je neprihvatljivo i sramota za Evropu to što više od 40 odsto zahtjeva za azil u Njemačkoj potiče iz zemalja Zapadnog Balkana.

“Najvažnije je da se taj broj drastično smanji. Država i savezne pokrajine bi trebalo da bez lažnih skrupula provjere da li bi moglo da se izbjegne plaćanje džeparaca u iznosu od 143 eura mjesečno. Taj novac važi kao stimulacija za izbjeglice iz balkanskih zemalja da u Njemačkoj zatraže azil.”

De Mezijer je rekao da će u parlamentarnu proceduru odmah uputiti predlog zakona o proširenju kategorije sigurnih zemalja, ukoliko u Bundestagu bude postojala većina za to. Ministar je kao ‘apsolutno razumljivo’ naveo to što ljudi u Njemačkoj postavljaju kritična pitanja o tome zašto umjesto izbjeglica iz kriznih regiona, azil traže ljudi sa Kosova ili iz Albanije.

Ograda na granici sa Srbijom

Frankfurter algemajne cajtung takođe navodi da nadležna ustanova za migracije u Njemačkoj ove godine očekuje oko 400.000 ljudi koji će zatražiti azil. Većina ih u Njemačku stiže preko takozvanih sigurnih zemalja porijekla, piše ovaj list i prenosi da je ministar de Mezijer o 175 kilometara dugoj ogradi koju Mađarska gradi na granici sa Srbijom rekao da “nije tako zamišljao Evropu. Ali, Mađarska ima spoljnu šengensku granicu i ona mora da se obezbijedi.”

Frankfurter algemajne cajtung prenosi da je, prema navodima mađarskih vlasti, ove godine stiglo više od 80.000 izbjeglica koji su uglavnom došli preko Srbije.

“To je četrdeset puta više nego u cijeloj 2012. godini. Zbog svojih stavova prema izbjeglicama, mađarska vlada je proteklih sedmica oštro kritikovana. Mađarska je u četvrtak najavila da će sve izbjegličke kampove hoće da izmjesti iz naseljenih područja, kako lokalno stanovništvo ‘ne bi bilo ometano masama izbjeglica’.“

Umjesto izbeglica, gastarbajteri?

I Hamburger morgenpost donosi članak o problemu izbjeglica. Taj list tako piše da se gradonačelnik Hamburga, Olaf Šolc, zalaže za oštrije zakone za potražioce azila sa Balkana. Posebno iz Albanije i sa Kosova se trenutno povećava broj izbjeglica, piše Hamburger morgenpost i nastavlja:

“Ti ljudi u Njemačkoj gotovo da i nemaju šanse na azil. Oni, doduše, mogu podnijeti zahtjev za azil, ali više od 98 odsto tih zahtjeva biva odbijeno. Zato se Šolc zalaže za plan koji je i u njegovoj stranci (Socijaldemokratska stranka Njemačke) sporan: Kosovo i Albanija bi trebalo da budu proglašene sigurnim zemljama porijekla. ‘Te zemlje teže ulasku u EU. Iz takvih zemalja ne može biti izbjeglica'”, rekao je Šolc.

Istovremeno on pokreće inicijativu o sporazumu sa tim zemljama o vrbovanju radnika – gastarbajtera. On se nada da bi se tako određenim osobama moglo ponuditi radno mjesto i svim drugima jasno dati do znanja da nemaju šanse za azil.

Međutim, tome se protive prije svega iz stranke Zelenih. Antje Meler, zadužena za izbjeglice u toj stranci kaže da su Romi na Balkanu “etnički diskriminisani” i da se tu ne radi samo o takozvanim “ekonomskim izbjeglicama”.  Inicijativa “Pro Azil” smatra da je pogrešan pristup proglašavanja “sigurnih zemalja porijekla”:

“Protekle godine su Srbija i Bosna i Hercegovina proglašene sigurnim zemljama, a broj potražiioca azila iz tih zemalja se nije smanjio. Bernd Mešović iz Pro Azila je izjavio: ‘Oni ipak i dalje iskušavaju svoju sreću. Radije u šatoru u Njemačkaoj, nego beskućnik u domovini”, piše Hamburger morgenpost.

Marina Martinović (Dojče vele)