Evropska komisija (EK) mudro je prećutala u godišnjem izvještaju za Crnu Goru neke stvari, poput sporova s Hrvatskom, dok događajima kao što je podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nije pridavala značaj, ne želeći da čini “uslugu” organizatorima tog čina. To znači da se Brisel namjerno trudio da izvještaj bude napisan pozitivnim tonom, kako bi zadržao otvorena vrata Podgorici da pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) završi do kraja naredne godine.

Sagovornici “Vijesti” tako komentarišu to što je Komisija iz dokumenta izostavila ili u njemu ovlaš pomenula neke događaje koji su u proteklih godinu izazvali veliku pažnju crnogorske javnosti – učestali istorijski revizionizam predstavnika vlasti i crkvenih velikodostojnika, pokušaj izmjena više zakona “ispod žita”, pregovore sa Zagrebom o neriješenim pitanjima, slučaj bratanića šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija), ksenofobne incidente prema Turcima…

Kad je riječ o “krečenju” istorije, najilustrativniji primjer toga koji je izostavljen iz izvještaja, bilo je ljetošnje otkrivanje kipa saradniku okupatora i ratnom zločincu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro, uz blagoslov mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Komisija je notirala napad na novinarske ekipe “Vijesti” i “Pobjede” koji se desio na tom događaju, ali postavljanje spomenika “velikom junaku nepobjedivog karaktera”, kako ga je nazvao mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije – nije zavrijedilo pažnju Brisela.

U izvještaju nije bilo slova ni o učešću predstavnika vlasti u reviziji istorije. Između ostalog, ni o ocjenama predsjednika Skupštine Mandića koji je bio u tom “kolu”, a koji je podržavao izjave kojima se afirmišu vođe četničkog pokreta.

U dokumentu se nije našao ni slučaj njegovog bratanića, Danila Mandića, koji se sumnjiči da je ukrao skupštinsko vozilo i iz njega pucao na dvije osobe, ranivši ih, kao ni pitanje predloga spornih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su predviđale mogućnost da agenti tajno nadziru građane bez odluke suda. Taj predlog izazvao je ljetos oštru reakciju Brisela, koji je pozivao izvršnu vlast da im pojasni planirane izmjene spornog propisa i omogući im analizu. Ipak, razlog neusvajanja izmjena nije bilo upozorenje EK, već svađa unutar vladajuće većine.

S druge strane, Komisija je u jednoj rečenici konstatovala da su predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima (kojima je vlast namjeravala da onemogući blokade saobraćajnica u znak protesta) povučene iz procedure, ne navodeći šta je sporno u njima. Nešto više prostora posvećeno je pregovorima s Hrvatskom o otvorenim bilateralnim pitanjima, ali nije precizirano o čemu se sve spore Podgorica i Zagreb.

Iako se izvještaj odnosi na period od 1. septembra prošle do 1. septembra ove godine, Komisija može da zabilježi i događaje koji se dese nakon toga. Ovoga puta je to učinila s napadom prvog čovjeka Skupštine i dijela poslanika vlasti na Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) i čelnika te institucije Milorada Markovića, koji su optužili tužilaštvo da želi da postane “četvrta grana vlasti”. Oštre riječi tužilaštvu, vlast je uputila 23. oktobra. Međutim, u dokumentu nije notirana serija ksenofobnih incidenata prema turskim državljanima, koji su se desili nekoliko dana kasnije.

Iz Delegacije EU u Podgorici rekli su “Vijestima” da je od prošle godine, struktura izvještaja dodatno pojednostavljena i usmjerena na ključne nalaze, glavne događaje i prioritetne preporuke.

“Ovim pristupom želi se obezbijediti jasnoća i istaknuti najznačajniji napredak i izazovi tokom izvještajnog perioda”, napomenuli su.

Konstatovali su da po pravilu, ovogodišnji izvještaj EK obuhvata izvještajni period od 1. septembra 2024. do 1. septembra 2025, te da se u određenim slučajevima, događaji koji su se desili nakon tog datuma, izuzetno uključeni kad su ocijenjeni kao “posebno relevantni”.

“EU nastavlja da pažljivo prati sve relevantne događaje i da sarađuje s Crnom Gorom u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na proces pristupanja”, poručili su.

PANTELIĆ: ŠTO SE NAMA ČINI VAŽNIM, NIJE NUŽNO TAKO

Novinar Željko Pantelić rekao je “Vijestima” da su i ljudi koji rade u Komsiji i pišu izveštaj – ljudi, a da to znači da nisu savršeni, svemogući i svevideći, te da “ono što se nama čini važnim, nije nužno i zaista važno”.

Govoreći o podizanju spomenika Đurišiću, Pantelić je kazao da, imajući u vidu broj ljudi koji su se okupili na tom događaju, kao i da nijedna bitna politička figura nije bila na tom skupu, niti je podržala manifestaciju, pretpostavlja da u EK nisu smatrali da je važno davati značaj tom činu.

“… To jest, da bi samo učinili uslugu organizatorima te provokacije da su je uvrstili u izvještaj, dajući im značaj koji oni u crnogorskom društvu nemaju”, pojasnio je.

Sagovornik smatra da je Komisija u slučaju crnogorsko-hrvatskih odnosa postupila mudro. Naveo je da bilateralna pitanja sa Zagrebom treba riješiti brzo i bez velike medijske buke.

“Povampirenje ustaštva u Hrvatskoj je veoma negativna pojava i može se reći da je post festum na neki način opravdalo Rezoluciju o Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahau usvojenu u Skupštini Crne Gore, a koje je bila okidač za crnogorsko-hrvatski bilateralni spor”, ocijenio je on.

Pantelić je konstatovao da svi znaju zbog čega je rezolucija usvojena i kakvi su bili motivi predlagača, ali napominje da su događaji u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, “poptuno izmakli tlo ispod nogu političara koji su htjeli da tu rezoluciju koriste protiv Crne Gore”.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova (vlasništvo nad brodom “Jadran”, odšteta logorašima iz Morinja, tabla na mjestu tog kazamata…) zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici da krajem prošle godine zatvori Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Na pitanje zašto EK u izvještaj nije uvrstila ksenofobne incidente prema državljanima Turske, a jeste napad na tužilaštvo i Markovića koji se desio nekoliko dana ranije, Pantelić je odgovorio da su “kritike” na račun Markovića bile neizostavne jer su prešle mjeru poželjnog. S druge strane, dodaje da treba znati da su u članicama EU reakcije u istim ili sličnim situacijama, poput one koja se desila u podgoričkom naselju Zabjelo 25. oktobra (kad su strani državljani ranili Podgoričanina) – redovne.

“Napadi na Markovića nisu mogli da budu izostavljeni jer su prešli granicu javne i poželjne kritike svih državnih službenika i funkcionera. Jedno je kritika tužilaca i VDT-a, a sasvim drugo njihova delegitimacija. To što se dogodilo u Podgorici nakon ranjavanja mladića je za svaku osudu. Budući da su država, mediji, civilno društvo, političke stranke – istina neki sa zakašnjenjem – zauzeli ispravan stav i smirili situaciju u relativno kratkom vremenskom roku, nije bilo potrebno ubacivati taj slučaj u izveštaj”, istakao je on.

Prema Pantelićevim riječima, Crna Gora bi morala da uvede vize građanima Turske u svakom slučaju, te da je već morala da ih uvede.

“Podsjetimo, EU je progledala kroz prste Podgorici dozvolivši da zakasni s uvođenjem viza, usklađujući vizni režim s EU”, dodao je.

Vlada je uvela vize turskim državljanima nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, u kom je ranjen M. J. (25), a za šta je policija prvobitno sumnjičila turskog i azerbejdžanskog državljanina. U međuvremenu se desio obrt, pa su osumnjičena dvojica Azerbejdžanaca.

MAROVIĆ: BRINE ZANEMARIVANJE FAŠIZMA

Bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović, kazala je “Vijestima” da se Brisel očigledno trudio da izvještaj bude pozitivnog tona, kako bi se zadržala otvorena vrata i mogućnost da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026.

“Čak se i u samom ‘wordingu’ (način oblikovanja rečenica) pazilo, pa često izostaje i formulacija poput ‘ozbiljan razlog za zabrinutost’ koja se ranije redovno i često nalazila u izvještajima”, navodi ona.

Poručila je da je, s jedne strane, cilj da se ostavi prostor za optimizam i kontinuitet procesa, a da, s druge, postoji ozbiljan raskorak između retoričkog pozitivizma i ukupne atmosfere u kojoj se sprovode reforme.

“… Što utišava kritičke glasove, a dugoročno je štetno za demokratiju”, dodala je Marović.

Sagovornica ističe da posebno zabrinjava što se ne adresira “narastajući fašizam”, na koji se, kaže ona, duže vrijeme žmuri, “iako je jasno da je ohrabren iz skupštinske većine”. Ocjenjuje da se time vjerovatno posredno opravdava često ponavljana teza – da Crna Gora ima evropsku parlamentarnu većinu, što, prema riječima Marović, prosto nije tačno.

“Evropska komisija se u izvještaju nije bavila ni ‘slučajem Turske’, iako je taj primjer logičan u kontekstu urušavanja demokratije. Međutim, taj argument ne koriste jer je ukidanje bezviznog režima (s tom državom) dio EU uslovljavanja”, ukazala je.

Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja – 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).

Izvor: „Vijesti“

Foto: Printscreen/RTS – emisija „Oko“