Ukrajinske obavještajne službe još 2015. godine objavile su da vjeruju da je ruski cilj upravo taj grad, a ne napad na cijelu Ukrajinu. Odsjecanjem tog dijela Ukrajine praktično bi cio istok zemlje bio odsječen, Ukrajina gotovo da ne bi imala pristup Crno moru, što bi u velikoj mjeri uticalo na ekonomiju zemlje (prema nekim procjenama i dovelo do kraha nacionalna valute) i povezalo Donjeck, Lugansk i Krim, koji je Krimskim mostom povezan sa Rusijom

Foto: Printscreen

Nakon što je u pretprošlu nedjelju Rusija zarobila tri ukrajinska broda i njihove posade, tenzije na relaciji Moskva-Kijev se ne stišavaju. Pale su i teške riječi, a Ukrajinci čak tvrde da se iza svega krije plan Rusije da izvrši kopnenu invaziju, a meta je navodno luka Marijupolj.

Ove optužbe iznio je Volodimir Jelčenko, stalni ukrajinski predstavnik u UN-u. Prema njegovim riječima, iza zapljene brodova u Kerčanskom moreuzu krije se “jasna prijetnja Rusije da izvrši invaziju na luke Marijupolj i Berdjansk u istočnoj Ukrajini”. Kako je rekao, to pokazuju i podaci ukrajinskih obavještajnih službi.

ZBOG ČEGA BI MARIJUPOLJ BIO META?

Marijupolj je deseti najveći grad u Ukrajini, drugi najveći u Donjeckoj oblasti i, što je možda u ovom trenutku najvažnije, posljednji veliki grad u cijeloj istočnoj Ukrajini koji je i dalje pod kontrolom Kijeva.

Posljednjih nekoliko godina, tačnije od maja 2014. godine, Marijupolj je bio poprište nekoliko sukoba.

Prvi, takozvana bitka za Marijupolj, počeo je početkom maja 2014. Do okršaja je došlo 9. maja na Dan pobjede, nakon čega se ukrajinska vojska povukla iz grada, a on ostao u rukama proruskih separatista iz Donjecke narodne republike (DNP).

Ukrajinska vojska uspjela je da ga vrati pod svoju vlast 13. juna 2014. godine, nakon čega je proglašen za administrativni centar Donjecke oblasti, sve dok se ne povrati kontola nad najvećim i ekonomski najjačim gradom Donjeckom. Marijupolj je još nekoliko puta bio meta okršaja, od koji su se veći dogodili u januaru i septembru 2015. godine.

Ubijeni predsjednik DNP Aleksandar Zaharčenko nikada nije krio da želi da zauzme Marijupolj, čak je svojevremeno tvrdio da se vode pregovori da taj grad pređe u ruke separatista.

“Ako neće da ga predaju mirno, uzećemo ga silom”, poručio je tada on.

I tada, kao i sada, Marijupolj je bio grad koji su svi željeli da kontrolišu jer je najveća luka na Azovskom moru i centar industrije i trgovine, prvenstveno metalom. U Marijuoplju, gradu sa 500.000 stanovnika, nalaze se tri velika industrijska kompleksa koji isporučuju oko 20 odsto ukupne proizvodnje i prerade metala namijenjene uglavnom izvozu.

HIBRIDNI RAT

Osim velikog ekonomskog značaja, Marijupolj metom čini i njegov geografski položaj – ovaj grad je praktično na koridoru koji spaja Donjecku oblast na sjeveru i Krim na jugu.

Ukrajinske obavještajne službe još 2015. godine objavile su da vjeruju da je ruski cilj upravo taj grad, a ne napad na cijelu Ukrajinu. Odsjecanjem tog dijela Ukrajine praktično bi cio istok zemlje bio odsječen, Ukrajina gotovo da ne bi imala pristup Crno moru, što bi u velikoj mjeri uticalo na ekonomiju zemlje (prema nekim procjenama i dovelo do kraha nacionalna valute) i povezalo Donjeck, Lugansk i Krim, koji je Krimskim mostom povezan sa Rusijom.

Upravo taj most odigrao je značajnu ulogu i u nedjeljenim dešavanjima, ali i u padu trgovine posljednjih nekoliko mjeseci u samom Marijupolju. Krimski most je previše nizak da bi pojedini brodovi mogli da prođu ispod njega i stignu do ukrajinskih luka, čime je automatski smanjen saobraćaj.

Podizanjem ovog mosta, Rusija je praktično postavila granicu između Azovskog i Crnog mora, što joj je omogućilo da kontroliše svaki brod koji ulazi u Azovsko more i ide ka ukrajinskim lukama.

Upravo to se i dogodilo, a Ukrajina tvrdi da je, nakon što je Rusija počela da pretresa brodove koji idu u luku Marijupolj preko Kerčkog zaliva, opao saobraćaj za 30 odsto. Izvoz iz Marijupolja pao je za šest odsto, a uvoz za devet odsto samo od početka ove godine. I u susjednoj luki Berdjansk uvoz je opao za devet, a izvoz za 13 odsto.

Ukrajina to naziva hibridnim ratom koji Rusija vodi protiv nje, nakon što su Moskvi uvedene sankcije zbog aneksije Krima 2014. godine.

Izvor:  “Blic”