Stranci koji su dobili boravak na osnovu osnivanja preduzeća u Crnoj Gori moći će da ga produže za sebe i članove porodice samo ako firma ima najmanje troje zaposlenih na puno radno vrijeme, od kojih najmanje jedan mora biti crnogorski državljanin. Takođe, firma će morati da redovno posluje i plaća poreze i ostale obaveze da ne bi izgubili pravo boravka. Stranci koji su dobili pravo boravka na osnovu vlasništva nad nekretninom produženje će dobiti zavisno od vrijednosti i veličine te nekretnine, o čemu će se donijeti podzakonski akti. Stranci koji su dobili boravak na osnovu zaposlenja moraju imati ugovore na puno radno vrijeme, plate veće od minimalca, da redovno obavljaju radne zadatke kod poslodavca, da se za njih redovno plaćaju dažbine ili će izgubiti pravo boravka. Bilo kakvo kršenje propisa i seljenja mimo prijavljene adrese značiće gubitak prava na boravak.

To su neke od novina iz posljednje verzije predloga izmjena Zakona strancima koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i o čemu će poslanici da se izjasne na zasjedanju koje počinje 7. novembra.

EU JE TRAŽILA IZMJENE

Izmjene zakona se pripremaju već četiri godine, bile su na javnoj raspravi u junu i julu 2023. godine, a posljednje dvije godine se norme usklađuju sa Evropskom unijom. Predlog je usklađen sa 12 direktiva EU, a njegovo usvajanje je neophodno za zatvaranje Poglavlja 24 – pravda, sloboda i bezbjednost i Poglavlja 2 – sloboda kretanja radnika.

U Crnoj Gori boravi sto hiljada stranaca, od čega je 30 hiljada sa stalnim nastanjenjem – većinom iz bivših jugoslovenskih republika, i 70 hiljada sa privremenim nastanjenjem većinom iz Rusije, Srbije, Ukrajine, Turske… Zaposleno je 40 hiljada stranaca.

Pitanje stranaca u Crnoj Gori u žiži javnosti je od prošlog vikenda nakon sukoba grupe azerbejdžanskih i turskih državljana i grupe crnogorskih državljana, kada je jedan Podgoričanin zadobio više povreda od uboda nožem. Uslijedila je odluka Vlade o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske, ali i više napada na imovinu njenih državljana u Podgorici, Baru i Herceg Novom i protesta na kojima su uzvikivane antiturske parole.

Predlog izmjena zakona o strancima juče je dobio zeleno svjetlo na Zakonodavnom odboru, bez glasova protiv.

Predstavnik predlagača izmjena Zakona – Ministarstva unutrašnjih poslova, vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Dašić kazao je pred poslanicima da je cilj izmjena ispunjenje zahtjeva i direktiva EU. On je naveo da će danom ulaska Crne Gore u EU stranci koji u Crnoj Gori imaju registrovan boravak imati i određena prava u cijeloj uniji, zbog čega su iz EU bili veoma zainteresovani za izmjene ovog zakona, ali i upozoravali na veliki broj stranaca iz neevropskih država koji zatim kao migranti odlaze u države EU.

Dašić je naveo da su eksperti iz EU bili u septembru u Crnoj Gori i da su dali zeleno svjetlo i potvrdu da su izmjene zakona u najvećoj mogućoj mjeri usklađene sa direktivama EU.

MNOGO ZLOUPOTREBA KOD OSNIVANJA FIRMI

On je naveo da su izmjenama zakona ispravljeni nedostaci koji su u praksi primijenjeni u postojećem zakonu, koji su bili zloupotrebljavani od značajnog broja stranaca i vidu fiktivnog osnivanja firmi i zapošljavanja, kao i da će u narednom periodu MUP i Poreska uprava više sarađivati kako bi spriječili ove zloupotrebe.

Ukazao je da trenutno privremeni boravak po osnovu zapošljavanja ima 21.425 stranaca, 9.407 jer su osnivači i direktori preduzeća, 2.341 na osnovu dozvola za sezonsko zapošljavanje, 494 po osnovu pružanja ugovorenih uslug…

Boravak ima 13,3 hiljade turskih državljana, a u toku je procedura odlučivanja o još dvije hiljade njihovih zahtjeva za boravkom. Po osnovu zapošljavanja boravak je dobilo 5.477 turskih državljana, 5.383 na osnovu osnivanja firmi, 1.984 po osnovu spajanja porodica, 193 na osnovu vlasništva nad nekretninom…

Dašić je kazao i da će ograničenja po novom zakonu biti manja od onih koji postoje u državama EU.

“U Hrvatskoj stranac, da bi dobio boravak na osnovu osnivanja firme, mora da ima najmanje tri radnika, od čega su dva hrvatski državljani, a ako ima više zaposlenih na jednog stranca mora da ima tri hrvatska državljanina. Kod nas će biti da mora da ima troje zaposlenih od kojih je najmanje jedan crnogorski državljanin. Odlučili se na ovo ograničenje jer stranci u zadnje dvije – tri godine zloupotrebljavaju ovu odredbu”, naveo je Dašić.

OSNUJU FIRMU ZA EURO PA DOVEDU FAMILIJE

Kazao je da je u zakonu trebalo da bude i odredba o minimalnom osnivačkom kapitalu za strance koji osnivaju firme, ali da Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost.

“U Hrvatskoj je minimalni osnivački kapital za firmu koju osniva stranac 27 hiljada eura, u Sloveniji 50 hiljada eura. Kod nas dođu na aerodrom sa deset eura, osnuju firmu sa euro i to mu je poslije osnov za dobijanje dozvolu boravka u MUP-u. U ovoj situaciji ne možemo drugačije ograničenje da uvedemo osim ovoga. Mislim da ćemo na ovaj način dosta stranaca da suzbijemo da ne mogu da produže dozvole. Nisu toliko problem broj od pet hiljada direktora firmi koje faktički ne rade, već je problem što registruje firmu sa euro, dovedu šestočlanu porodicu, koji dobiju boravak na osnovu spajanja porodice i imamo problem da su opteretili i školstvo, zdravstvo, putnu infrastrukturu i kompletan sistem. Firma kako tako radi ili neradi, a otprilike od tog stranca država mjesečno ima 117 eura jer obično svi idu na prijavljivanje minimalne zarade i toliko mu iznose porezi i doprinosi. I za toliko novca imamo na teretu šestočlanu porodicu”, kazao je Dašić.

Naveo je i da će, prema njegovom mišljenju, teško biti strancima da sada nađu crnogorskog državljanina koji je nezaposlen i koji bi želio da ga zaposle.

“Moraće da zaposle radnike na puno radno vrijeme. Stranci su godinama radili na nepuno radno vrijeme, prijavljeni i po dva sata dnevno (četvrtina radnog vremena minimalna zarada 150 eura), i koliko država ima od toga – ništa. Tako da je to razlog za ovaj uslov. Smatram da bi država mogla da prihoduje mnogo više novca ukoliko bi mogla da oporezuje sve zarade stranaca koji žive u Crnoj Gori”, naveo je Dašić.

NEMAMO LUKSUZ DA PRIMAMO STRANCE KOJI NEMAJU NOVAC

On je kazao i da je bilo krajnje vrijeme da se uvedu ograničenja za boravak stranaca.

“Imamo 100 hiljada stranaca na 620 hiljada stanovnika. Nije ni 620 hiljada, sada smo mijenjali lične karte oko 500 hiljada ljudi je zamijenilo lične karte. Nema mnogo stranaca nego nas ima malo i to je problem. Malo je naših građana. Stranaca je uvijek bilo u ovoj državi, primili smo izbjeglice 1992, sa Kosova 1999, pa Ukrajince 2022. sedam hiljada bez ikakvih ograničenja. Opteretili smo fond zdravstva, obrazovanje. Od tih ljudi mi nemamo ništa. Ima privatni sektor, kroz trgovine, nešto od akciza i PDV-a. Sve je to u redu, ali mi nemamo više luksuz da primamo izbjeglice i strance koji nemaju novac. Mislim da je ovo gornja granica. Sistem funkcioniše, ali treba pažljivo da se izmjeri i odmjeri, da se uvedu ograničenja da više stranci koji nemaju novac ne mogu da uđu u Crnu Goru. Dosta je bilo izbjeglica iz Bosne, Hrvatske, Kosova, sve je to ova država primila i prihvatila, sve je to tada bilo u redu. Ovo je izuzetno ključan zakon što se tiče sveobuhvatne situacije u državi, tako da vas molim da pažljivo razmotrite koliko možete da unaprijedite tekst, tu sam i ako nešto treba da se predefiniše i definiše, ali moraju da se rade ograničenja”, naveo je Dašić.

FIKTIVNIH FIRMI IMA I KOD RUSA

Na pitanja poslanika kazao je da privremeni boravak sada ima 19 hiljada Rusa, od čega 4.375 po osnovu osnivanja firmi. Kazao je da i kod njih vjerovatno ima slučajeva fiktivnih firmi osnovanih samo zbog boravka, kao i da vjeruje i da će mnogi izgubiti pravo boravka ako ostane norma da mora imati troje zaposlenih od čega jednog crnogorskog državljanina.

“Predlagali smo i da se u Zakon o privrednim društvima uvede norma na stranac može da osnuje firmu ako je prethodno regulisao pitanje boravka, jer na primjer građani Crne Gore ne mogu otići u Njemačku i osnovati firmu ni sa euro ni sa 50 hiljada eura. Tada sam to predlagao i prije dvije godine, ali kažu da to ne daju direktive EU”, naveo je Dašić.

Kazao je da znaju da se kod turskih agencija emituju reklame da je Crna Gora prva sljedeća članica EU i kako se može steći pravo na boravak.

“Tako da ni u EU nisu ravnodušni prema ovom pitanju”, naveo je Dašić.

DAŠIĆ: AKO ŽELITE DA SAČUVATE DEMOGRAFSKU STRUKTURU, MIJENJAJTE ZAKON O DRŽAVLJANSTVU

Dašić je kazao poslanicima da treba razmisliti i o izmjeni Zakona o državljanstvu.

“Ukoliko želite da sačuvate demografsku strukturu Crne Gore, onda bi trebalo mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu jer na primjer državljani Turske koji su dobili privremeni boravak 2018. godine imaće 2028. godine pravo na crnogorsko državljanstvo. Znači, ne mora ni da podnosi zahtjev za stalni boravak, imaće pravo na crnogorsko državljanstvo, tako da i to treba da imate u vidu”, kazao je Dašić.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je Dašić kod isticanja potrebe izmjena Zakona o državljanstvu istakao samo da će državljani Turske koji su došli 2018. i ranije steći državljanstvo, da je to neoprezna izjava i da može biti povod za nove proteste.

Dašić je odgovorio da su njemu svi stranci isti i da se to odnosi na sve strance koji su stekli boravak 2018. godine.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Skupština Crne Gore