Devetnaesti broj revije „Bihor“ stigao je do čitalaca u Luksemburgu i zemljama širom Evrope.

U novom broju, na 60 stranica, list donosi zanimljive tekstove kako iz Luksemburga, tako i iz Bihora, odnosno Crne Gore.

U uvodnom tekstu – Umjesto riječi urednika, akademik Abdulah Sidran, jedan od najvećih živih književnika i filmskih scenarista na prostoru bivše Jugoslavije, u tekstu pod naslovom “Velika djela malih naroda – šta će biti s njima“, govori o malim narodima i njihovim kulturama. Tekst je preveden i na francuski jezik.

Počasni član Udruženja „Bihor“ i stalni saradnik u reviji, istoričar mr Sait Šabotić, donosi tekst o početku saradnje ovog glasila sa bibliotekom „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Šabotić je nedavno, uglavnom sve dosadašnje brojeve, u više primjeraka predao biblioteci pa je tako i zvanično napravljen prvi korak u pravcu saradnje između te biblioteke i revije „Bihor“.

„U rubrici Hronika udruženja govori se o aktivnostima ovog kluba koje nijesu ni male, ni beznačajne, a uglavnom su kulturne i humanitarne sadržine. Akademik Šerbo Rastoder i u ovom broju, pod naslovom ‘Istorijska magla ili nauka’, piše o proizvoljnosti istorijskih tekstove kroz koje pojedini autori daju iskrivljene slike o važnim istorijskim događajima iz prošlosti Crne Gore, a tiču se, ponajprije, iseljavanja Bošnjaka iz Crne Gore u Tursku“, kaže urednik revije „Bihor“, Faiz Softić.

U tekstu „Ipak se pokreće“, Ruždija Kočan piše o pokretanju novog udruženja Bihoraca u Americi koje će pomagati razvoj novoformirane opštine Petnjica i cijele Crne Gore.

Džemil Skenderović u tekstu „Pojedinačno jaki, a zajedno jači“ piše o važnosti saradnje među klubovima u Luksemburgu čiji članovi mahom dolaze iz Crne Gore i Balkana.

U rubrici Iz Luksemburga, Jusuf Babačić piše o Benediktinskom manastiru u gradu Klervo –postavljenom na uzvišici iznad ovog egzotičnog gradića okruženog bujnim zelenilom, jednom od najljepših arhitektonskih građevina ove vrste ne samo u Luksemburgu, već i u Evropi.

U reviji se može pročitati i tekst o Fondaciji Agović, članovima porodice Agović koji su rasuti po cijelom svijetu, a zajedno pomažu zavičaj.

„Mr Esko Muratović iz Nikšića u tekstu ’Umjeće življenja uz snagu i revnost’ govori o karakterima ljudi i uticaju spoljnih faktora na njihov razvoj. Alija Tahirović govori o ljudima koji, nagriženi kompleksima niže vrijednosti, osporavaju sve što rade pametniji od njih, ne dajući im za pravo da im išta valja od onoga što rade. Naglašava izrazit nihilizam neprosvijećenog sloja društvene zajednice koja nas okružuje“, ističe Softić.

U rubrici Portret, Remzija Hajdarpašić donosi tekst „Čovjek sa zavičajem u srcu“, o poznatom biznismenu i velikom humanisti Edinu Medu Latiću rođenom u selu Lagatore, u petnjičkoj opštini, koji već dvadeset godina uspješno vodi privatno preduzeće u Luksemburgu i nesebično pomaže rodni kraj, posebno FK Petnjica čiji je aktuelni predsjednik.
U kulturnoj rubrici revija objavljuje i odlomak iz knjige „Sjećanja“ Meše Selimovića, u kojem pisac govori kako je doživio smrt brata Šefkije kojeg su partizani strijeljali u Drugom svjetskom ratu, jer je tih dana trebao da dočeka suprugu iz logora Jasenovac, pa je u svoj stan, koji su ustaše bile opljačkale do posljednje stvari, ponio stari šifonjer i još nekoliko sitnica iz partizanskog skladišta. To mu je uzeto kao otuđivanje državne imovine u ratnim uslovima i strijeljan je.

I u ovom broju objavljena je po jedna pjesma pjesnika koji vode porijeklo iz Bihora a žive u zemljama Beneluksa – Ferida Muratovića, Nijaza Hajdarovića i Safeta Ćemana.

U novom broju „Bihora“ može se pročitati i o Mao Cedungovim vrapcima koje je ovaj diktator proglasio krivim za slab prinos ljetine i osudio ih na smrt. Pobijeno je na milione ptica, a onda su se razgoropadili crvi i i znatno više poharali pirinčana polja. Tekst nosi poruku o značaju lanca prirodne ravnoteže.

Osim toga, u ovom broju revije objavljen je tekst o čudima ljubavi – „Pava i Ahmet su se voljeli“, gdje se govori o univerzalnim vrijednostim ljudskog života kao što su ljubav, poštovanje, međusobno uvažavanje i toleranciija. Pava i Ahmet su živjeli u vrijeme turske dominacije u Vraneškoj dolini gdje je živjelo etnički isto stanovništvo, ali različitih vjera.
„Manijaci i prostaci na televiziji, a talenti na ulici“ je prenesen tekst koji govori o devalvaciji društva u kojem haraju prizemne društvene pojave kao što su blud i prostakluci i gdje su akteri takvih pojava, kao, na primjer, Zmaj od Šipova i slični njemu na televiziji, odakle se na gledaoce sprovodi svojevrsna agresija, dok mladi i talentovani, u potrazi za bilo kakvom zaradom, rade slabo plaćene poslove ili izvode perfomanse na ulici, a neki čak i prose.

U sportskoj rubrici Raif Adrović Aron donosi tekst o briljantnom džudisti Seminu Koraću porijeklom iz Bihora, koji je zatrpan medaljama sa državnih i međudržavnih takmičenja.

I ovaj broj je štampan u 1.000 primjeraka, a dio je podijeljen u Bihoru, Crnoj Gori i Sandžaku.

Slika na naslovnici 19. broja, „Bihorska nevjesta“, je djelo autora Refika Adrovića koji je živio i stvarao u Rožajama i u Budvi.

Za jubilarni, 20. broj, u Luksemburgu je planirana promocija revije, a biće pozvane i zvanice iz Crne Gore i regiona.
Reviju „Bihor“ štampa štamparija „Merkator“ u Bijelom Polju, a izdaje je istoimeno udruženje iz Luksemburga.