Crna Gora bi trebalo uskoro da dobije još jedno spomen-obilježje na kom će biti prikazan lik bivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Na dnevnom redu sjednice Skupštine Glavnog grada, zakazane za ponedjeljak (24. novembar), nalazi se i predlog o postavljanju spomen-ploče posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”, a na kojoj će biti prikazan susret nekadašnjeg poglavara Mitropolije crnogorsko-primorske i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan (8. maj) 1992. godine.

Porodica pokojnog Đečevića živi u kući koja je izgrađena na temeljima srednjovjekovnog manastira Svetog apostola i jevanđeliste Marka. Đečevići su čuvali manastirske relikvije i svojevremeno ih predali crkvi. Markovdanska litija završava se kod njihove kuće, a taj običaj obnovljen je 1992. na Amfilohijevu inicijativu.

Dok iz Mitropolije pozdravljaju predlog o podizanju spomen-obilježja, reis Islamske zajednice Rifat Fejzić poručuje da bi se nizom drugih gestova “iskreno potvrdili međuvjerski respekt i uvažavanje”.

Da će spomen-ploča biti postavljena, izvjesno je jer će za to glasati gotovo sve partije podgoričke vlasti – Pokret Evropa sad (PES), Demokrate, Pokret za Podgoricu (PzPG), ali i, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, Nova srpska demokratija (NSD).

Otkrivanje ploče predviđeno je Programom podizanja spomen-obilježja za 2025, koji je usvojen u martu, a formalni podnosilac predloga za postavljanje obilježja na kom će biti i Amfilohijev lik je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (PES). Rok za podizanje ploče je decembar (ove godine).

U Mujovićevom predlogu piše da će na ploči biti fotografija Đečevića i Amfilohija iz 1992, ali i natpis “Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice”, ćiriličnim i latiničnim pismom. Navedeno je da bi se podizanjem ploče njegovala kulturno-istorijska tradicija Podgorice, te da bi to predstavljalo doprinos jačanju međuvjerske saradnje.

Amfilohije je bio na čelu Mitropolije od 1990. do smrti 2020.

OPOZICIJA UGLAVNOM ĆUTI

Iz većine subjekata podgoričke vlasti “Vijestima” su potvrdili da će glasati za podizanje spomen-obilježja.

Predsjednik kluba odbornika Demokrata u podgoričkom parlamentu, Mitar Paunović rekao je da će oni “nedvosmisleno podržati” predlog.

“Još u martu smo podržali Program podizanja spomen-obilježja kojim je predviđeno podizanje spomen-ploče koja će ne samo čuvati uspomenu, već i opominjati da je Podgorica grad u kojem se različitosti ne trpe, nego se poštuju, razumiju i čuvaju”, saopštio je on redakciji.

Paunović objašnjava da će ploča biti postavljena “u blizini staropodgoričke kuće porodice Đečević, na mjestu za koje se vjeruje da čuva ostatke manastira Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz XIII vijeka, nekadašnjeg sjedišta Zetske episkopije”, navodeći da je manastir srušen tokom otomanskog perioda, te da je posljednji vidljivi trag tog zdanja – južna kapija, srušen 1950-ih.

“Uprkos rušenju zidova, sjećanje na svetinju nije izbrisano. Uspomenu su 1992. obnovili blaženopočivši mitropolit Amfilohije i pokojni Halit Đečević, potomak kuće koja je decenijama čuvala mjesto gdje je manastir nekada stajao. Tada je nastao i istorijski prizor koji je ušao u pamćenje našeg grada: zagrljaj crnogorskog mitropolita i Halita Đečevića, uz riječi koje danas odzvanjaju jednako snažno kao i tada: ‘Vladiko, čekali smo na Vaš dolazak punih 50 godina’”, poručio je Paunović, dodajući da ploča neće biti samo obilježje jednog događaja, već “spomenik ideji da su ljudskost, mir i međusobno poštovanje najdublji temelji našeg grada”.

Iz PES-a su potvrdili da će glasati za podizanje obilježja, istakavši da su glasali i za plan u martu.

Odbornik PzPG-a Dragutin Vučinić, rekao je “Vijestima da će svaki predlog koji doprinosi “zbližavanju i izgrađivanju boljih i kvalitetnijih odnosa među tradicionalnim konfesijama i građanima” – imati njihovu podršku.

“Najbolji dokaz za to su staropodgorički muslimani i pravoslavci koji na dan Markovdanske litije zajedno sjednu i popiju po čašu rakije, a koju svojim sugrađanima posluži časna porodica Đečević”, naveo je.

Na pitanja “Vijesti” nije odgovorila vladajuća Demokratska narodna partija.

Bez odgovora je ostala i većina upita poslata opozicionim političkim akterima.

Iz Stranke evropskog progresa listu su kazali da će se o pitanju ploče izjasniti na dan kad to bude na dnevnom redu, dok je odbornik Preokreta Mirza Krnić najavio je da će njegova partija biti uzdržana.

“Naš stav je principijelan i znači da treba glasati samo ona obilježja za koja postoji neupitni konsenzus. Sklad među ljudima različitih vjera i uvjerenja je više nego potreban. Posebno u ovim vremenima, i on mora biti sveobuhvatan. Ne smijemo upadati u ranije greške kad se pomirenjem i skladom proglašavao samo onaj koji se postigne između dvije zajednice, dok svi ostali na taj način bivaju na ovaj ili onaj način ‘preglasani’ ili marginalizovani”, podvukao je on, dodajući da će o Mujovićevom predlogu biti uzdržani dok god ne budu imali “sveobuhvatnost svih u zajednici, a o tome prethodno usaglase stav koji je blizu ili sasvim konsezualan.”

Na pitanja “Vijesti” nisu odgovorili Demokratska partija socijalista, Građanski pokret URA i Evropski savez.

FEJZIĆ: ZA UVAŽAVANJE POTREBNI SNAŽNIJI GESTOVI

Iz Mitropolije su redakciji rekli da podržavaju Mujovićevu inicijativu, ali da nisu do kraja upoznati sa samom zamisli.

Amfilohiju se, pored ostalog, često spočitavalo da je pripadnike islamske vjeroispovijesti nazvao – “lažnim ljudima sa lažnom vjerom”, a njihovo učenje – “duhovnom smrću”. On je te riječi saopštio 2014, na Ilindanskom saboru kod crkve Ružice na Sinjajevini, kad je govorio o tzv. istrazi poturica iz 18. vijeka.

“Mnogi i danas prigovaraju kako je to smio vladika Danilo (Petrović Njegoš). Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom. Zato je, blagodareći toj žrtvi, vladika Danilo spasio Crnu Goru. Da se to nije dogodilo, danas ne bi bilo pravoslavnog uva u Crnoj Gori, i to treba imati u vidu”, kazao je tom prilikom.

Odgovarajući na pitanje kako gledaju na Mujovićevu inicijativu s obzirom na navedene Amfilohijeve izjave o “lažnim ljudima sa lažnom vjerom”, iz Mitropolije kažu da te riječi ne odslikavaju njegov sud o svim ljudima koji su islamske vjere, te da su se odnosile “na smutljivce, prevrtljivce i zločince i one koji su njih podržavali, a koji su zloupotrebljavali vjeru, pa zato spaljivali djecu u Momišićima, rušili Cetinjski manastir i činili sve da naškode ondašnjim Crnogorcima”.

“Mitropolit Amfilohije se dosljedno i sa čvrstim hrišćanskim ubjeđenjem držao učenja da su svi ljudi Božija stvorenja i da smo svi Njegovi sinovi i kćeri. Sve je ovo moguće vjerovati i tako djelovati, a da se čovjek ne odriče svoje vjere i da i dalje smatra da je ona ispravna i spasonosna. Uostalom, sam njegov odnos s pokojnim Halitom i porodicom Đečević, s nekoliko ovdašnjih islamskih velikodostojnika, te njegovo učešće u nizu međuvjerskih susreta, stajanje u odbranu islamske bogomolje – dovoljno govore o njegovom stavu prema ljudima koji su islamske vjere”, poručili su, dodajući da su “manipulacije ovim njegovim riječima, kao i mnogim drugim, nečasne i ne predstavljaju sud o mitropolitu Amfilohiju, već više govore o onima koji ih lažno interpretiraju i svoje laži papagajski ponavljaju”.

S druge strane, iz Islamske zajednice listu su rekli da ne znaju ništa o inicijativi gradonačelnika, te da je to stvar Srpske pravoslavne crkve i porodice Đečević.

“Kad je riječ o inicijativi za podizanje spomen-obilježja u kontekstu susreta iz 1992, smatram da svako nastojanje usmjereno ka afirmisanju međuvjerskog sklada zaslužuje pažnju. Ipak, takvi prijedlozi moraju biti promišljeni s punom istorijskom odgovornošću, kako ne bi došlo do pojednostavljivanja jednog izuzetno složenog i osjetljivog perioda”, kazao je Fejzić.

On objašnjava da je vrijeme na koje se predlog poziva “bilo obilježeno ratom u regionu, traumama, odlascima cijelih porodica i osjećanjem nesigurnosti kod velikog broja muslimana u Crnoj Gori”.

“Istorijske činjenice bilježe i situacije u kojima su pojedinci odgovorni za teške ratne zločine nalazili utočište u institucionalnim vjerskim strukturama koje su im tada – a, nažalost, i danas – bile naklonjene. Sve to zahtijeva pažljivo i sveobuhvatno sagledavanje”, ističe Fejzić.

Dodaje da, u tom kontekstu, lični gest Đečevića jeste “pozitivan primjer”, ali da “jedan individualni čin, ma koliko plemenit, ne može biti temelj za predstavljanje ukupnog istorijskog ambijenta kao skladnog, ukoliko je stvarnost tog vremena bila bitno drugačija i teža”.

“Na kraju, to je čin velikodostojnika s jedne strane, i običnog čovjeka s druge. Fascinantan je, recimo, odnos kralja Nikole i tadašnjeg muftije u Crnoj Goru Murteze Karađuzovića, koji govore o uzajamnom uvažavanju i poštovanju s obje adrese”, poručuje on.

Fejzić ocjenjuje da postoji niz “daleko snažnijih i suštinskih gestova” kojima bi se iskreno potvrdili međuvjerski respekt i uvažavanje.

“Među njima su, na primjer: uklanjanje obilježja sa Sahat-kule koje je nasilno i mimo volje Islamske zajednice nametnuto islamskoj arhitekturi, rješavanje pitanja hamama čija je autentičnost narušena nadzidavanjem i arhitektonskim intervencijama koje su izbrisale njegov kulturni identitet, valorizacija i ponovno oživljavanje islamskih objekata u Depedogenu, čime bi se sačuvala i prezentovala višeslojna kulturna baština Podgorice…”, navodi reis, ističući da su to “konkretni koraci koji bi pokazali da danas, u našem vremenu, aktivno gradimo međuvjerski sklad koji se zasniva na poštovanju činjenica, kulturnog nasljeđa i stvarnih potreba svih zajednica”. Takođe, dodaje, Islamska zajednica će uvijek podržati sve što vodi miru, uvažavanju i međusobnom razumijevanju. “Ali isto tako vjerujemo da smo upravo mi, današnje generacije, odgovorni da sada i ovdje svojim djelima pokažemo opredijeljenost za međuvjersku harmoniju — jer se ona gradi u realnom vremenu, konkretnim postupcima i iskrenom voljom da se svi osjećaju poštovano”, rekao je Fejzić “Vijestima”.

AMFILOHIJE DOBIO SPOMENIK U KOLAŠINU, U PLANU I U BERANAMA

Spomenik nekadašnjem mitropolitu podignut je krajem oktobra u Kolašinu, pored Crkve Svetog Dimitrija.

To obilježje je inicijativa bivšeg predsjednika te opštine Vladimira Martinovića, a osvještao ga je Amfilohijev nasljednik Joanikije.

Takođe, u septembru prošle godine Vlada je Opštini Berane dala saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju, a ministri iz Bošnjačke stranke i koalicije Albanski forum napustili su sjednicu izvršne vlasti prilikom odlučivanja o tome.

PREDLOŽENO PODIZANJE SPOMENIKA JOVANOVIĆU I PEKIĆU

Prema Programu podizanja spomen-obilježja za 2025, u ovoj godini bi obilježja trebalo da dobiju i nekadašnji urednik “Dana” Duško Jovanović i pisac Borislav Pekić, dok je Kostadin Radov Radulović – Sula Radov već dobio spomenik.

Takođe, predviđeno je i postavljanje spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941-1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, i taj predlog je na dnevnom redu sjednice zakazane za ponedjeljak.

U planu je i da ulice dobiju revolucionar Konstantin Koča Popović, Aristotel, osmanski putopisac Evlija Čeleblija, crnogorski vladar i vladika Sava Petrović Njegoš…

JOANIKIJE ODLIKOVAO ĐEČEVIĆE

Joanikije je, prije tri godine, odlikovao arhijerejskom pohvalnicom porodicu Halita Đečevića.

Kako je saopšteno tom prilikom iz Mitropolije, odlikovanje Đečevićima je dodijelio “za viševjekovno pamćenje i generacijski trud u očuvanju hrišćanskih svetinja na njihovom imanju, na mjestu nekadašnjeg manastira u Podgorici”.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Mitropolit Amfilohije (Fokuspress.com)