U prostorijama udruženja „Bošnjački donatorski fond“ u Differdangeu, u Luksemburgu, juče je, na inicijativu člana Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Vlade Crne Gore Edina Latića, održan zajednički sastanak članova Savjeta i predstavnika udruženja i organizacija čiji članovi vode porijeklo iz Crne Gore.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Vildan Ramusović, potpredsjednik Refik Akova, potpredsjednica dr Anđela Mićanović, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za saradnju sa dijasporom u Ministarstvu dijaspore Ajla Dervišević, kao i članovi Savjeta iz Velikog Vojvodstva Luksemburg Enver Korać i Edin Latić.

U radu sastanka učestvovali su i predstavnici udruženja i organizacija dijaspore Crne Gore koje djeluju u Luksemburgu – Zavičajnog kluba Bihor, Bošnjačkog donatorskog fonda (BD Fond), udruženja Luxembourg & Montenegro, Kulturno-umjetničkog društva Budućnost i Kulturno-umjetničkog društva Evropa.

Centralna tema sastanka bila su aktuelna pitanja od značaja za dijasporu, sa posebnim osvrtom na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta i njegove moguće posljedice po ostvarivanje prava državljana Crne Gore koji žive u inostranstvu.

Nakon otvorene i konstruktivne rasprave, predstavnici prisutnih udruženja izrazili su zabrinutost zbog predloženih zakonskih rješenja, smatrajući da je neophodno dodatno zaštititi prava državljana Crne Gore koji privremeno ili trajno žive i rade van granica svoje države.

Učesnici sastanka saglasili su se da prema nadležnim institucijama Crne Gore upute zajedničku inicijativu kojom će zatražiti da se prije usvajanja Nacrta izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta sagledaju sve pravne posljedice koje njegova primjena može proizvesti po prava dijaspore.

Posebno je ukazano na zabrinutost da bi prestanak prebivališta mogao, po automatizmu i u skladu sa drugim važećim propisima, proizvesti posljedice po ostvarivanje drugih zakonom garantovanih prava, uključujući brisanje iz biračkog spiska i ostvarivanje biračkog prava, kao i posljedice po ostvarivanje prava koja proizlaze iz Zakona o crnogorskom državljanstvu i drugih propisa koji uređuju status i prava državljana Crne Gore.

Predstavnici udruženja naglasili su da dijaspora Crne Gore u potpunosti podržava uspostavljanje tačnih i ažurnih registara prebivališta i boravišta, kao i jačanje pravne sigurnosti i efikasnosti institucija. Međutim, smatraju da se nijedno zakonsko rješenje ne bi smjelo usvojiti ukoliko bi njegova primjena mogla dovesti do umanjenja ili gubitka stečenih prava crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu.

Zatraženo je da se kroz otvoren i institucionalni dijalog pronađu rješenja koja će omogućiti uređene registre, a istovremeno u potpunosti zaštititi pravo glasa, prava koja proizlaze iz Zakona o crnogorskom državljanstvu, pravo na posjedovanje i nasljeđivanje imovine, kao i sva druga Ustavom i zakonima Crne Gore garantovana prava dijaspore.

Istovremeno je naglašeno da je potrebno otvoriti širi dijalog o unapređenju zakonodavnog okvira, uključujući izborno zakonodavstvo i druga zakonska i ustavna rješenja, kako bi svim državljanima Crne Gore bilo omogućeno puno i ravnopravno ostvarivanje biračkog prava na državnom nivou, bez obzira na mjesto prebivališta, po uzoru na pozitivnu praksu pojedinih država Evropske unije.

Sa sastanka je upućen poziv Vladi Crne Gore, Skupštini Crne Gore i svim nadležnim institucijama da saslušaju glas dijaspore i da kroz partnerski dijalog, uz učešće predstavnika dijaspore, pronađu rješenja koja će obezbijediti uređene registre prebivališta i boravišta uz puno poštovanje evropskih standarda i međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava.

Predstavnici udruženja dijaspore Crne Gore u Luksemburgu izrazili su uvjerenje da će institucije Crne Gore prepoznati značaj ovog pitanja i pokazati spremnost da kroz dijalog i međusobno uvažavanje dođu do rješenja prihvatljivog za sve. Istovremeno su naglasili da očekuju da prava dijaspore budu u potpunosti zaštićena i da vjeruju kako se najbolja i najodrživija rješenja mogu pronaći isključivo kroz institucionalni dijalog.

Ukoliko kroz dijalog ne bude pronađeno rješenje koje će u potpunosti zaštititi prava državljana Crne Gore koji žive u inostranstvu, predstavnici udruženja zadržavaju pravo da o ovom pitanju upoznaju relevantne evropske institucije i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, demokratskih standarda i procesom evropskih integracija, uvjereni da je zaštita prava državljana koji žive u inostranstvu zajednička evropska vrijednost i obaveza svake demokratske države.

Na kraju sastanka poručeno je da dijaspora Crne Gore ostaje iskreno privržena Crnoj Gori, njenom razvoju i evropskoj budućnosti, ali da istovremeno očekuje da bude ravnopravan partner u svim procesima koji neposredno utiču na njen pravni status, prava i položaj.