Godinu i po dana natezanja, rasprava, protesta, lex specialis pa njegovo autentično tumačenje, postupak Tužilaštva za organizirani kriminal… sve su to bile epizode sage oko zgrade Generalštaba, monumentalnog djela arhitekta Nikole Dobrovića, razorenog u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine, objavio je Deutsche Welle.

Na kraju i autentično estetsko tumačenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je rekao da bi „volio“ da mu se sudi za zgradu Generalštaba koji želi da sruši, jer „ništa ružnije“ nikada nije izgrađeno. I sve to kako bi najavljeni investitor, Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, odustao od gradnje luksuznog stambenog kompleksa i hotela s kockarnicom preko puta zgrade Vlade Srbije.

„Budući da značajni projekti trebaju da ujedinjuju, a ne dijele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku“, rekao je portparol Kušnerove investicijske kompanije Affinity Partners u ponedjeljak (15. decembra). Wall Street Journal, koji je o tome prvi izvijestio, proglasio je tu objavu „naglim krajem sve kontroverznijeg projekta“.

VUČIĆ ČEKA „KRUNU KARIJERE”

U ponedjeljak je i Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) podiglo optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, njegove sekretarice u Ministarstvu, kao i čelnih ljudi republičkog i gradskog zavoda za zaštitu spomenika. Tužilaštvo vjeruje da su oni zloupotrijebili službeni položaj i falsifikovali dokumente kako bi ukinuli status kulturnog dobra zgradama Generalštaba. Tome je prethodilo dosad neviđeno izvrdavanje Selakovića, koji nije dolazio na saslušanja u TOK, a potom je prijetio da će on „njima suditi“.

Vučić je, pak, oslanjajući se na pisanje tabloida Informer, rekao da se i protiv njega lično priprema opsežna optužnica koja bi mu bila „kruna karijere“, tvrdeći da je to naređeno „izvana“. „Nikada se neću pozvati na imunitet i pobijediću i razbiti tu kriminalnu bandu koja je mislila da uništi državu Srbiju“, rekao je predsjednik.

U sličnom su tonu nastavili i drugi ljudi iz vlasti. „Bravo za naše blokadere“, ironično je napisao zastupnik SNS-a Vladimir Đukanović na mreži X. „Blokaderi“ su pokvarili odnose s „Trampovom administracijom“ i sada će Trampovi ljudi uložiti više od milijardu dolara u Albaniju, a „Šiptari će znatno popraviti svoj položaj“, naveo je Đukanović.

Tako se na primjeru zgrade Generalštaba lomi i pitanje može li Tužilaštvo pred sud izvesti neku „krupnu zvjerku“ iz redova vlasti, ali i mogu li pojedine institucije raditi svoj posao uprkos pritiscima. Nenad Lajbenšperger, istraživač-konzervator koji vodi registar nepokretnih kulturnih dobara pri Republičkom zavodu za zaštitu spomenika, zajedno s kolegama odbio je da izbriše zgradu Generalštaba iz registra. „Uništavanje kulturne baštine zločin je u svakom slučaju i podliježe kaznenoj odgovornosti, a ako to neko čini svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje“, rekao je nedavno za nedjeljnik Vreme.

PROPAST „RENESANSE” U ODNOSIMA S TRAMPOM

Za Milana Krstića, profesora Fakulteta političkih nauka i stručnjaka za međunarodne odnose, odluka Kušnerove kompanije pokazuje da ulagači gaje skepsu u pogledu zakonitosti, ali i strah za svoju reputaciju, objavio je Deutsche Welle.

„Nespremnost te kompanije da rizikuje pokazatelj je da im taj projekat nikada i nije bio od osobite važnosti, uprkos naporima vlasti u Beogradu da to prikažu drugačije“, ocjenjuje Krstić za DW. „Pokazuje i da više nemaju potrebnu težinu uvjeravanja vlasti u Srbiji da će sve dogovoreno biti isporučeno.“ Osim protesta zbog mogućeg rušenja i gradnje komercijalnih sadržaja u administrativnoj četvrti Beograda, kritičari su vlastima zamjerali i račundžijski način vođenja vanjske politike.

Prema njemu, činilo se da Vučić namjerava da udovolji Trampu upravo davanjem isplativog zemljišta na 99 godina. Zauzvrat je Srbija trebala da dobije svega 22,5 odsto udjela u dobiti, koje možda uopšte ne bi ni bilo.

Ali, Krstić podsjeća da je takva računica doživjela krah. Od početka godine Srbija je od Trampa dobila goleme carinske stope na izvoz u SAD, odbijanje produženja licence Naftnoj industriji Srbije, iako je to praktično ugasilo rafineriju u Pančevu i prijeti cijeloj srpskoj privredi, a povučena je i nominacija za američkog ambasadora Beogradu – misiju već gotovo godinu dana vodi otpravnik poslova. „Dakle, jasno je da je, umjesto najavljivane renesanse odnosa sa SAD-om, ishod potpuno drugačiji“, zaključuje Krstić.

BOJAZAN OD NOVOG INVESTITORA

Opoziciona javnost dočekala je vijest s umjerenim slavljem i uz pitanje šta će dalje biti s prostorom u središtu Beograda kojem je nedavno vladajuća većina u Skupštini posebnim zakonom ukinula status zaštićenog područja. Lider Ekološkog ustanka i političar Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da se ne treba opuštati. Vučić će, kako je rekao za N1, pronaći „nekog novog pajtaša da tamo gradi Bog zna šta“.

Pobunjeni studenti Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu napisali su da je javnost bila „čvrsta, jaka, složna i odlučna u odbrani zgrade Generalštaba kada je to izgledalo nemoguće“. Sada su, pišu na X-u, svjesni da će se pojaviti novi investitor. „Ali i taj novi znaće šta ga čeka ako bude htio da ruši kulturnu baštinu i da gradi“, dodali su.

Pitanje je i je li Vučićeva vlast spremna da ide na najavljenu izmjenu zakona o tužilaštvu, tako da se TOK podredi Višem tužilaštvu u Beogradu koje vodi Nenad Stefanović, tužilac blizak izvršnoj vlasti. To bi bilo jednako gušenju TOK-a koji, osim slučaja zgrade Generalštaba, vodi postupke protiv bivših ministara i drugih zbog korupcije u slučaju gradnje brze pruge i željezničkih stanica, nakon smrtonosnog pada nadstrešnice u Novom Sadu, objavio je Deutsche Welle.

Pobuna u Srbiji i dalje traje, traže se izbori, ali još nisu na vidiku. Sljedeći veliki studentski protest zakazan je za 28. decembar.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Zgrada Generalštaba (Printscreen/Newsmax Balkans)