Beograd: Optuženima za ratni zločin u Štrpcima ukupno 25 godina zatvora
Pripadnici jedinice, koja je djelovala u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS), Gojko Lukić i Duško Vasiljević, osuđeni su na po 10 godina, a Dragana Đekić na pet godina Proces za otmicu 20 putnika nesrpske nacionalnosti iz voza u mjestu Štrpci i njihovo zlostavljanje, mučenje i ubistvo, u Srbiji traje skoro deceniju. Dvojica od petoro optuženih su u međuvremenu preminuli
Troje pripadnika jedinice “Osvetnici” osuđeno je 14. oktobra pred Višim sudom u Beogradu na ukupno 25 godina zatvora zbog ratnog zločina u Štrpcima u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
Pripadnici jedinice, koja je djelovala u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS), Gojko Lukić i Duško Vasiljević, osuđeni su na po 10 godina, a Dragana Đekić na pet godina zatvora.
Ovo je prvostepena presuda u ponovljenom postupku, a Tužilaštvo i osuđeni imaju pravo žalbe.
Proces za otmicu 20 putnika nesrpske nacionalnosti iz voza u mjestu Štrpci i njihovo zlostavljanje, mučenje i ubistvo, u Srbiji traje skoro deceniju.
Dvojica od petoro optuženih su u međuvremenu preminuli.
Svi optuženi su se tokom suđenja branili sa slobode.
Predstavnici porodica žrtava ističu da nisu zadovoljni prvostepenom presudom.
“Ne možemo se osjećati nimalo prijatno kad imamo činjenicu da toliko dugo traje suđenje, da su dvojica od petorice optuženih preminuli, a nisu dočekali kaznu”, izjavio je Nail Kajević, čiji je brat Nijaz jedna od žrtava zločina u Štrpcima.
Smatra da se i pred sudovima u Srbiji do sada moglo utvrditi ono što je utvrdilo suđenje u Bijelom Polju u Crnoj Gori 2003. godine, gdje su za zločin u Štrpcima pravosnažno osuđena dvojica bivših pripadnika jedinice koja je djelovala u sastavu VRS.
“Do sada u Srbiji nije ni pokušano da se dokaže i da se utvrdi ko su organizatori i nalogodavci zločina, jer to nije bio nepromišljen čin grupe ili pojedinca, već jedna koordinirana, isplanirana otmica”, ističe Kajević.
Osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da prvostepena presuda ne odgovara težini zločina.
“S obzirom na toliko sudski utvrđenih činjenica, da se 33 godine posle zločina izriče kazna od deset i pet godina zatvora, to nije pravična presuda”, istakla je Kandić.
Osuđeni i njihovi branioci nakon izricanja presude nisu htjeli da govore za medije.
KAKO JE TEKAO PROCES U SRBIJI?
Suđenje je počelo ispočetka u januaru 2024. nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu, navodeći da je bila zasnovana “na bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka”.
Tom presudom, Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac bili su osuđeni na po deset godina zatvora, a Dragana Đekić na pet godina zatvora.
Prva optužnica za ovaj zločin podignuta je u Srbiji marta 2015, a potvrđena tek tri i po godine kasnije, u oktobru 2018. godine.
Tokom procesa su preminuli Jovan Lipovac i Ljubiša Vasiljević, koji je takođe bio na optužnici.
Nevladin Fond za humanitarno pravo u izvještajima o suđenjima za ratne zločine ukazuje da je slučaj Štrpci “drastičan primjer neaktivnog i neefikasnog suđenja, koji pokazuje koliko pravosudni organi doprinose odugovlačenju sudskog postupka i uskraćivanju pravde za žrtve”.
Za zločin koji su počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, suđeno je i pred sudovima u regionu.
Lukića je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu za Štrpce, koju je odbio da primi na odsluženju kazne u Estoniji.
Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni pripadnici jedinice Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine osuđen na 15 godina zatvora, a Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu i osuđen je na pet godina.
Apelaciono vijeće Suda BiH je 2023. potvrdilo prvostepenu presudu kojom su još sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na ukupno 91 godinu zatvora.
ŠTA SE DOGODILO U ŠTRPCIMA?
Voz broj 671 krenuo je 27. februara 1993. iz Beograda ka Baru u Crnoj Gori.
Na dijelu pruge koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH), zaustavili su ga pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz voza su izveli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, uglavnom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore. Među njima je bilo i državljana BiH.
Otete putnike najprije su odvezli u salu osnovne škole u selu Prelovo kraj Višegrada u BiH, gde su ih zlostavljali i opljačkali.
Potom su ih vezali žicom, ubili na obali Drine, a njihova tijela bacili u rijeku.
Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Foto: Screenshot