Cijenjeni danski vojni analitičar Anders Puck Nielsen napravio je detaljnu analizu o tome zašto Ukrajina štedi svoje rakete dugog dometa, te šta to otkriva o njenoj strategiji, percepciji vlastite snage i mogućim planovima za nadolazeću zimu.

ODVRAĆANJE KAZNOM

Nielsen tvrdi da je razvoj ukrajinskih sposobnosti za napade dugog dometa jedna od najvažnijih prekretnica rata. Dok je Rusija od početka invazije 2022. imala mogućnost da napada bilo koji dio ukrajinske teritorije, Ukrajina je tu sposobnost stekla tek u posljednje vrijeme i to zahvaljujući vlastitoj industriji i strateškom planiranju. Kijev je, kaže Nielsen, rano shvatio da će za povoljan kraj rata morati moći da udara duboko u Rusiju, na njene vojne i ekonomske resurse, kako bi Moskvu prisilio na realne pregovore.

Tokom 2025. postalo je jasno da Ukrajina sada zaista ima tu sposobnost, i to u količini koja joj omogućava da sistematski pritisne rusku ratnu privredu, prvenstveno napadima na rafinerije i proizvodnju goriva. Ali, posljednjih sedmica pojavila se nova faza. Ukrajina, tvrdi Nielsen, koristi te sposobnosti kao sredstvo odvraćanja – ne samo kao oružje za napad, nego kao politički signal Moskvi.

FLAMINGO – UKRAJINSKI TOMAHAWK

U središtu te nove strategije nalazi se raketa Flamingo, ukrajinska krstareća raketa sa dometom od oko 3000 kilometara i tonu teškom bojevom glavom. Nielsen ističe da se Flamingo po karakteristikama može uporediti s američkim Tomahawkom, a riječ je o velikom, moćnom oružju koje Ukrajini daje novi nivo strateške nezavisnosti.

Iako je potvrđeno tek nekoliko napada ovom raketom, Ukrajina tvrdi da mjesečno proizvodi oko 50 Flaminga, a do januara 2026. Planira da poveća proizvodnju na 200 komada mjesečno. To otvara pitanje zašto ih ne koriste češće ako ih imaju.

Nielsen smatra da Ukrajina te rakete svjesno skladišti zato što čeka zimu i mogući ruski talas napada na energetsku infrastrukturu.

Ubrzo nakon te izjave, Rusija je zaista napala ukrajinsku elektranu, a Ukrajina je odmah uzvratila udarom na rusku elektranu u Belgorodu, što je izazvalo prekid snabdijevanja strujom za oko 100.000 ljudi.

Prema Nielsenu, Ukrajina time prelazi iz faze odbrane u fazu “odvraćanja kaznom” (deterrence by punishment), dakle koristi prijetnju odmazdom da bi spriječila buduće napade, a ne samo da bi se osvetila.

OD OBRANE PREMA MOĆI ODVRAĆANJA

“Ovo je izuzetno zanimljiv trenutak, kaže Nielsen. “Ukrajina prvi put pokazuje da se ne osjeća samo sposobnom da se bori, nego i idvraća Rusiju od određenih poteza”.

Drugim riječima, Ukrajina sada ima dovoljno moći da igra igru zastrašivanja, nešto što je do sada bilo rezervisano za veće sile.

Ipak, Nielsen upozorava da odvraćanje možda neće djelovati odmah. Vladimir Putin nije političar koji se lako da zastrašiti, a napadi na ukrajinsku infrastrukturu dio su šire ruske strategije iscrpljivanja ukrajinskog društva.

Stoga je, kaže Nielsen, realno očekivati da će Rusija i ove zime pokušati da paraliziruje ukrajinsku mrežu električne energije, pitanje je samo hoće li Ukrajina zaista odgovoriti velikom kampanjom odmazde.

ZIMSKA KAMPANJA I PSIHOLOŠKI UČINAK

Prema Nielsenu, svi pokazatelji upućuju na to da Ukrajina gomila zalihe svojih najmoćnijih raketa upravo za tu zimsku kampanju. Flamingo rakete, dodaje, možda nisu zamišljene prvenstveno za napade na ruske rafinerije, već kao oružje psihološkog i vojnog odvraćanja, tako da Moskva zna da će svaka nova kampanja protiv ukrajinske energije imati visoku cijenu.

Pojavile su se i spekulacije da bi Ukrajina mogla nabaviti američke Tomahawk rakete, ali Nielsen procjenjuje da to nije vjerovatno. Ipak, sama ideja govori o ambiciji Ukrajine da stvori snažan arsenal odvraćanja.

Problem, ističe on, jeste što Ukrajina još nema dovoljan broj raketa da bi u potpunosti poduprla prijetnje koje upućuje. Ako proizvode 50 raketa mjesečno od avgusta, sada ih imaju najviše nekoliko stotina što vjerovatno nije dovoljno da Moskvi nanesu štetu potrebnu za stvarni učinak odvraćanja.

RUSKA OTPORNOST I MOGUĆI PREOKRET

Zanimljivo je pitanje, dodaje Nielsen, kako bi reagovalo rusko civilno stanovništvo ako Ukrajina zaista počne da odgovara udarima na njihovu energetsku infrastrukturu. Ruski napadi na Ukrajinu nisu uspjeli da slome moral Ukrajinaca, ali bi mogli imati suprotan učinak u Rusiji, gdje su građani manje navikli na ratne uslove i manjak struje.

“Postoji ironija u mogućnosti da se ruska strategija pokaže učinkovitijom, ali protiv same Rusije”, zaključuje Nielsen.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Screenshot/Kanal13