Još od 1920. godine i Judžina Debsa, kandidata Socijalističke partije, u Sjedinjenim Američkim Državama nije bilo predsjedničkih kandidata koji su osuđeni za neko krivično djelo. To se, međutim, promijenilo presudom suda u Njujorku kojom je Donald Tramp proglašen krivim po svim tačkama optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata. I dok je Debs, prije više od jednog vijeka, osvojio manje od milion glasova i bio trećeplasirani na izborima, sva istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Tramp mogao ponovo da postane predsjednik Amerike.

“Ovo je bilo montirano suđenje sa korumpiranim sudijom, ali pravu presudu donijeće narod 5. novembra na izborima. Svi znaju šta se ovde dogodilo”, poručio je Tramp ispred suda u Njujorku, nakon što mu je pročitana presuda.

Izricanje kazne zakazano je za 11. jul, a Trampu prijeti do 20 godina zatvora. Njegovi advokati već su najavili da će uložiti žalbu na presudu, ali to će formalno moći da učine tek nakon što sudija Huan Merčan bude odredio kaznu bivšem američkom predsjedniku.

Pošto je riječ o slučaju bez presedana u američkoj istoriji, postavlja se pitanje – kako će presuda uticati na Trampovu kandidaturu za predsjednika?

Ukratko, Donald Tramp može da ostane kandidat Republikanske partije za predsjednika Amerike. Američki Ustav nalaže samo tri uslova za najvišu funkciju u zemlji, pa tako predsjednik mora da bude neko ko je rođen u Sjedinjenim Državama, ima najmanje 35 godina i ima najmanje 14 godina prebivalište na teritoriji SAD.

Dakle, ne postoje ograničenja koja se tiču eventualnog krivičnog dosijea predsjedničkog kandidata. U pojedinim saveznim državama je zabranjeno da se za državne i funkcije na lokalu kandiduju osobe koje imaju kriminalni dosije, ali ti zakoni se ne odnose na funkcije na federalnom nivou, uključujući predsjednika.

Savezne države bi, teoretski, mogle da donesu zakon kojim bi kandidat za predsjednika bio uslovljen “čistim” krivičnim dosijeom, ali američki pravni stručnjaci navode da bi takva opcija bila na “klimavim pravnim osnovama”.

“Dozvoljavamo saveznim državama da odrede vrijeme, mjesto i način izbora, ali mislim da je najbolje naš Ustav čitati tako da nije dozvoljeno dodavati nove zahtjeve za kandidate”, ističe za Njujork tajms Džesika Levinson, profesorka Pravnog fakulteta Lojola.

Sličnog je stava i Ričard Hesen, profesor izbornog prava na Pravnom fakulteta Univerziteta Kalifornije, koji takođe ukazuje na činjenicu da ne postoji ustavna zabrana za osobu koja je počinila zločin da se kandiduje za predsjednika.

“S obzirom na to da Ustav SAD definiše predsjedničke kvalifikacije, nije jasno da li bi savezne države mogle da ih mijenjaju”, navodi Hesen za Tajm.

Slučaj iz 2019. godine govori da je to malo vjerovatno. Nakon što je u Kaliforniji usvojen zakon kojim se od kandidata traži da objave svoje poreske prijave kako bi njihovo ime uopšte moglo da se pojavi na glasačkim listićima, Vrhovni sud Kalifornije ga je oborio, uz obrazloženje da se time krši Ustav.

DA LI TRAMP MOŽE DA BUDE KANDIDAT AKO JE U ZATVORU?

Ne očekuje se da će sudija Merčan Trampu odrediti zatvorsku kaznu, ali čak i ukoliko bi republikanac završio u zatvoru, on može da ostane kandidat za predsjednika, što znači da bi Donald Tramp mogao da postane predsjednik Amerike iz zatvorske ćelije.

To bi, međutim, stvorilo pravnu i političku krizu u zemlji koju bi na kraju opet morali da riješe sudovi, najvjerovatnije Vrhovni sud SAD. Teoretski, Trampu bi predsjednička ovlašćenja mogla da budu oduzeta na osnovu 25. amandmana Ustava, kojim je predviđen proces prenosa ovlašćenja na potpredsjednika u slučaju da predsjednik “nije u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti”.

Da bi amandman bio aktiviran, potpredsjednik i većina kabineta morali bi da proglase Trampa nesposobnim za obavljanje dužnosti predsjednika SAD, što je opet malo vjerovatno jer je riječ o ljudima koje bi Tramp lično imenovao na te funkcije.

Pravni stručnjaci pretpostavljaju da će, u slučaju da bude zatvoren, Tramp tražiti da, ako postane predsjednik, bude pušten na osnovu toga što ga zatvorska kazna sprečava da ispuni obaveze koje mu nalaže Ustav. U njujorškom slučaju, Tramp neće moći da se “samopomiluje”, pošto je reč o procesu koji se vodi na nivou savezne države. Njega bi mogao da pomiluje samo guverner Njujorka, koji je, tradicionalno, član protivničke Demokratske partije.

TRAMP I PRAVO GLASA

Pošto je Donald Tramp osuđen za krivično djelo, on neće moći da glasa na izborima na Floridi gdje je registrovan kao birač, pošto Ustav te savezne države prestupnike lišava biračkog prava. Opcija kojoj bi bivši američki predsjednik mogao da pribjegne je zahtjev za pomilovanje, koji bi morali da odobre dva člana kabineta i guverner Floride.

Na toj poziciji trenutno se nalazi Ron DeSantis, Trampov bivši protivkandidat na unutarstranačkim izborima, koji ga je, u međuvremenu, podržao.

Druga opcija je da se Tramp, koji ima prebivalište u Njujorku, registruje kao birač u toj saveznoj državi, pošto tamo, čak i kao prestupnik, može da glasa na izborima s obzirom na mnogo blaže zakone od onih na Floridi.

Koju god opciju bude odabrao, ono što je gotovo sigurno jeste da Tramp neće moći da glasa ako 5. novembra bude bio u zatvoru. U skoro svim američkim državama zatvorenicima se oduzima biračko pravo dok služe kaznu i vraća im se tek kada napuste zatvor. Pojedine države idu i korak dalje, pa zatvorenike doživotno lišavaju biračkog prava.

ŠTA KAŽU ANKETE?

Tramp se, pored slučaja u Njuorku, suočava sa još tri optužnice u kojima mu se na teret stavlja pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima, pokušaj da se preokrene rezultat predsjedničkih izbora 2020. godine i pokušaj da se promeni ishod predsjedničkih izbora u saveznoj državi Džordžiji iste godine.

Zasad je teško procijeniti kako će sve to uticati na Trampov rejting do novembarskih izbora, ali kada je riječ o slučaju u kojem je osuđen za falsifikovanje poslovnih dokumenata, ankete pokazuju da za većinu birača presuda neće uticati na odluku o tome za koga će glasati.

Oko dvije trećine ispitanika (67 odsto) reklo je da osuđujuća presuda neće uticati na njihov glas, a samo 17 odsto njih da bi osuđujuća presuda smanjila vjerovatnoću da će glasati za Trampa, pokazalo je istraživanje NPR-a urađeno uoči izricanja presude.

Među ključnim biračkim grupama koje glasaju za Trampa, 17 odsto glasača koji žive u manjim gradovima reklo je da će osuđujuća presuda uticati na njihovo glasanje, dok je isto izjavilo 14 odsto bijelaca bez fakultetske diplomate, 11 odsto birača koji žive u ruralnim oblastima i sveukupno oko 10 odsto onih koji su registrovani kao republikanci. Od nezavisnih birača, samo 11 odsto njih je reklo da će osuđujuća presuda smanjiti vjerovatnoću da će glasati za Trampa.

Iako je riječ o malom procentu birača, na predstojećim izborima će svaki glas biti važan, pošto je riječ o veoma tijesnoj trci. Ankete pokazuju da je Tramp trenutno ispred aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena, ali za svega dva do tri procenta.

Izvor: nin.rs

Foto: Donald Tramp (Screenshot)