“We need you” – “Trebate nam”.

Tako njemački ministar ekonomije Robert Habek vrbuje kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva na snimku na engleskoj internet stranici njemačke vlade Make it Germany.

Ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser naglašava kako je Njemačka raznolika useljenička zemlja, a vlada želi „nov početak u migracijskoj politici”. Ljudi koji su došli u Njemačku „učinili su mnogo kako bi naša privreda postala jaka kao što je danas”, kaže njemački kancelar Olaf Scholz u svojoj najnovijoj video poruci. Kao i Faeser, on promoviše pojednostavljenje Zakona o državljanstvu.

Njemačkoj nedostaje sve više stručnjaka i radnika: u tehnologiji i trgovini, gastronomiji, logistici, obrazovanju ili njezi. Kada pripadnici generacije baby boomera (osobe rođene tokom dvije decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata) uskoro odu u penziju, problem će se još pogoršati. „Za mnoge kompanije potraga za kvalifikovanim radnicima je već egzistencijalno pitanje“, upozorio je savezni ministar rada Hubertus Heil, posebno u kada se uzme u obzir proces digitalizacije i zaštite klime, piše Deutsche Welle.

Njemačka socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada već je u koalicijskom sporazumu najavila da će dalje razvijati zakon o useljavanju. On bi trebao da postane otvoreniji i jednostavniji.

Vlada je razvila tri paketa izmjena koje se odnose na migracije: o zakonodavstvu o azilu i mogućnostima za one koji imaju tzv. “Duldung” (trpljeni status kod osoba koje nemaju boravišni status ali su zaštićeni od protjerivanja), useljavanju kvalifikovanih radnika i sticanju njemačkog državljanstva. Mnogo se govori o šansama za useljenike, ali i za Njemačku.

O prvom paketu za migraciju već je razgovarano u Bundestagu i uskoro bi trebala biti donesena odluka.

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo oko 240.000 ljudi s tzv. „Duldungom”, trpljenim statusom: njihov zahtjev za azil je odbijen, ali je njihova deportacija privremeno obustavljena – na primjer zbog rizika u matičnoj zemlji, teške bolesti ili nedostatka putnih dokumenata. Uprkos tome što im je trpljeni status produžavan godinama, iako su (neki) dobro integrisani, rade i njihova djeca idu u školu, oni preko noći mogu biti deportovani.

Ova njemačka vlada to želi da promijeni: svako ko živi u Njemačkoj najmanje pet godina od 1. oktobra 2022. bi trebao da dobije novo pravo boravka na godinu i po. Danas oko 136.000 osoba na to ima pravo. Oni koji nisu počinili kaznena djela mogu stvoriti uslove za pravo na trajni boravak tokom ovog probnog roka.

Ministarka unutrašnjih poslova Faeser to ovako objašnjava: „To znači, prije svega, da sami zarađuju za život, da govore njemački i da mogu nedvosmisleno dokazati svoj identitet.” Ako su ispunjeni svi uslovi, oni dobijaju trajno pravo na ostanak u Njemačkoj. To bi dalo sigurnost pogođenima i poslodavcima. A odahnuli bi i nadležni.

Vraćanje onih koji ne mogu ostati treba sprovoditi dosljednije nego do sada, smatraju u saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova. Ovo posebno važi za kriminalce. Novi zakon bi trebao da olakša deportaciju i pritvor do deportacije.

Drugi paket za migraciju se posebno odnosi na imigraciju kvalifikovanih radnika. Pet ministarstava dogovorilo je ključne tačke.

“Njemačkoj su hitno potrebni kvalifikovani radnici u svim sektorima. Zato se moraju iskoristiti svi potencijali u zemlji i inostranstvu”, prve su rečenice u dokumentu o ključnim tačkama o useljavanju kvalifikovanih radnika koji je DW dobio na uvid. Savezna agencija za zapošljavanje pretpostavlja da je Njemačkoj svake godine potreban priliv od 400.000 radnika iz inostranstva. Do sada su mnogi u Njemačku dolazili iz drugih zemalja EU-a, ali i u tim zemljama se već dugo osjećaju demografske promjene.

Od 2020. postoji zakon o useljavanju za kvalifikovane radnike, ali useljavanje iz zemalja koje nisu članice EU u Njemačku je ograničeno – i smanjeno je tokom pandemije koronavirusa: 2019. oko 39.000 osoba iz zemalja koje nisu članice EU je došlo u Njemačku radi zaposlenja, što je samo 0,1 odsto ukupne domaće radne snage. U 2020. ih je bilo samo 29.000.

Kritičari i preduzetnici se žale na birokratske prepreke, vlasti koje rade presporo i nedostatak digitalizacije. Povrh svega, izdavanje viza u konzularnim predstavništvima ide sporo. Vlada i tu želi promijeniti neka pravila.

U Njemačkoj je prije deset godina uvedena tzv. plava karta koja je vrijedjela za cijelu EU za visokokvalifikovane stručnjake – analogna zelenoj karti u SAD. Visoko obrazovani mogu ući u zemlju radi zaposlenja bez prioritetne provjere treba li to radno mjesto prvo ustupiti Njemcima ili državljanima EU i bez poznavanja jezika. Takođe moraju ostvariti određene minimalne prihode kako bi isključili obaranje satnica.

Njemačka vladajuća koalicija želi sniziti granice plata koje su do sada bile znatno iznad 50.000 eura godišnje. Niže su stope samo za određena deficitarna zanimanja u medicini, informatici ili za inženjere – to bi trebalo u budućnosti važiti i za mlade stručnjake.

Prema koalicionom sporazumu, vladajuće stranke žele proširiti prednosti Plave karte i na zanatlije, odnosno zanimanja bez visoke stručne spreme. A lista deficitarnih zanimanja je sve duža: uslužno osoblje, kuvari, građevinari, energetski tehničari, vozači kamiona, prosvjetno i medicinsko osoblje…, piše DW.

Nova karta prioriteta s bodovnim sistemom ima za cilj da omogući potencijalnim migrantima dolazak u Njemačku kako bi potražili posao ili obuku. „Kriterijumi za izbor mogu uključivati kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starosnu dob”, navodi se u vladinom prijedlogu.

Istraživač tržišta rada Holger Bonin kritički gleda na ove planove. „Bodovna lista stvara nove prepreke”, rekao je za DW direktor istraživanja u Institutu za budućnost rada (IZA):

“Prije nego što neko može sklopiti ugovor o radu, mora pružiti dokaze koje ne mora pružati u drugim zemljama. Njegov alternativni prijedlog: ljudi smiju doći, potražiti zaposlenje i ako dobiju ugovor o radu, onda provjeravamo jesu li ispunjeni uslovi.

Vlada bi htjela da više ljudi iz inostranstva dolazi u Njemačku na studije ili obuku, a zatim da ostaju i zaposle se. Studentima bi trebalo olakšati i mogućnost da rade uporedno sa studiranjem.

Učenicima iz zemalja koje nisu članice EU s dovoljnim znanjem njemačkog bi trebalo omogućiti obavljanje kratke prakse do šest sedmica bez da to prije mora odobriti Savezna agencija za zapošljavanje kao što je trenutna praksa.

Regulativa za zapadni Balkan dozvoljava državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Republike Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije da rade u Njemačkoj ako imaju ponudu za posao od njemačkog poslodavca. Prije davanja odobrenja, postoji prioritetna provjera kako bi se utvrdilo jesu li na raspolaganju i radnici iz Njemačke ili EU-a.

Uredba je ograničena do kraja 2023. godine. Ubuduće bi trebala važiti na neodređeno vrijeme. Kada je riječ o državljanstvu, DW piše sljedeće:

– U trećem paketu reforme useljeničkog sistema bi trebao biti reformisan zakon o državljanstvu.

– Svakome ko ovdje stalno živi i radi treba omogućiti da glasa i bude biran, treba biti dio naše zemlje, sa svim pravima i obavezama –  rekao je kancelar Olaf Šolc (Scholz) na događaju pod nazivom „Njemačka. Useljenička zemlja. Dijalog za učestvovanje i poštovanje”.

Ministarka unutarnjih poslova Nensi Frejzer želi da skrati put do njemačkog državljanstva: naturalizacija bi trebalo da bude moguća nakon pet umjesto osam godina provedenih u Njemačkoj. 

“Svako ko je posebno dobro integrisan može skratiti ovo razdoblje na tri godine – ljudi koji, na primjer, odlično govore njemački, postižu dobre rezultate u školi ili na poslu i rade volonterski”, kaže ona.

Osim toga, ljude više ne bi trebalo prisiljavati da se odreknu svog starog državljanstva kako bi postali Njemci. Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo tolerisano samo u izuzetnim slučajevima, piše Deutsche Welle.

Foto: Ilustracija (Printscreen)