Fondacija „Akademik dr Dušan Kosović“ osnovana je u Podgorici, a na ideju o pokretanju te organizacije došle su supruga pokojnog ljekara, Rukako Kosović, i bivša poslanica i nekadašnja direktorica Kliničkog centra Crne Gore, Zorica Kovačević.

Formiran je inicijativni odbor u kojem su, pored njih dvije, i direktorica Klinike za mentalno zdravlje dr Aleksandra Ražnatović, dr Nermin Abdić, ortoped, bratanić doktora Kosovića, Dejan Kosović, i dvije advokatice.

Fondacija je neprofitna i sve što rade je na dobrovoljnoj, odnosno volonterskoj osnovi, a cilj je da se u Crnoj Gori unaprijedi mentalno zdravlje.

Zorica Kovačević i Slobodanka Pajović 

Na osnivanje fondacije, kaže Kovačević, podstakao ih je izvještaj Evropske komisije, odnosno ono što se zamjera Crnoj Gori vezano za mentalno zdravlje.

Dušan Kosović je bio svjetski poznat neuropsihijatar i psihoanalitičar, predavač na brojnim prestižnim američkim univerzitetima, član više američkih akademija, dobitnik brojnih priznanja za svoj naučni i pedagoški rad, autor velikog broja knjiga koje su prevođene na više svjetskih jezika… Živio je i radio u Njujorku. U Podgorici je osnovao prvo odjeljenje neuropsihijatrije, 1960. godine, a potom, 1965, otišao u Kanadu na specijalizaciju, odakle se nakon dvije godine preselio u SAD i tamo uspješno izgradio karijeru. Bio je direktor psihijatrijske klinike, imao svoju privatnu ordinaciju, a nesebično je pomagao svakog iz Crne Gore ko bi mu se obratio za pomoć. Želja mu je bila da se u Crnoj Gori izgradi klinika za mentalno zdravlje, ali za života to nije doživio.

Kamen temeljac za Kliniku za mentalno zdravlje položen je 28. jula ove godine, a ta ustanova nosiće ime Dušana Kosovića. Njegova supruga Rukako Kosović donirala je 200.000 eura za potrebe Klinike.

Kovačević je, u razgovoru za Portal Revije Fokus, kazala da im je cilj da u Crnoj Gori osnuju dnevne centre za mentalno zdravlje, kako bi se pomoglo porodicama koje imaju članove sa mentalnim problemima.

„Takođe, cilj je da unaprijedimo mentalno zdravlje koje kaska za evropskim standardima. Imamo mogućnost da, u saradnji sa Rukako Kosović i Dušanovim sinom Nikolom, dovedemo u Crnu Goru najbolje ljekare sa klinika na kojima je on radio koji bi dodatno edukovali ovdašnje ljekare“, kazala je Kovačević.

Ubrzo će, kaže, početi da kandiduju projekte da bi standarde u oblasti mentalnog zdravlja prenijeli u Crnu Goru.

„Cilj je da, prije svega, edukujemo stanovništvo i porodice koje imaju članove sa mentalnim oboljenjima i smetnjama da budu ravnopravni članovi naše zajednice“, dodaje Kovačević.

Žiro-račun fondacije

Rukako Kosović će, kaže Kovačević, svake godine finansirati usavršavanje jednog ljekara sa Klinike za psihijatriju. Ove godine to će biti dr Tea Dakić.

„Planiramo pokretanje manifestacije ’Dani Dušana Kosovića’, tokom koje bi  organizovani seminare, naučne skupove i slično. Fondacija neće ništa uraditi što bi narušilo ugled doktora Kosovića i rezultate koje je postigao. Dakle, čisto i neprofitno“, pojasnila je Kovačević.

Urzo će imati sastanak sa nadležnima u Kliničkom centru i potpisati sporazum o saradnji, kada će, kaže, ustanoviti datum manifestacije, a sve u dogovoru sa porodicom koja im je dala saglasnost.

„Spremni smo da, kroz pilot projekat, obezbijedimo da ljekari stručnjaci iz Kliničkog centra ili van Crne Gore budu na raspolaganju porodicama kojima treba pomoć. To će najvjerovatnije biti na Cetinju, a obezbijedićemo prostor u kojem će moći nesmetano da razgovaraju, dobiju savjete, riješe nedoumice… Očekujemo da će sve ovo podržati Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore. Takođe, sredstva ćemo dobiti i od pojedinih ambasada. Dobrodošli su svi ljudi koji žele da se uključe u rad fondacije“, rekla je Kovačević.

Slobodanka Pajović, koja je sa porodicom dugo živjela u Njujorku i bila prijatelj sa Kosovićem, kaže da on nije zadužio samo Crnu Goru, već i tamošnju dijasporu.

„Iseljenici u Njujorku znaju šta je radio za naše ljude. On je pacijentima davao lijekove bez ikakve nadoknade, primao ljude na preglede, pomagao im da se penzionišu, da dobiju papire, da legalizuju status… Njegova ordinacija je bila dostupna svima od devet ujutro do devet uveče. Nije imao radno vrijeme, mogli ste da ga zovete na kućni broj, da dođete kod njega. Bio je spreman da svjedoči na sudovima za ljude da dobiju papire. Nijedan sudija u kancelarijama za emigrante, kad bi vidio potpis Dušana Kosovića, nije pravio problem. Lično sam bila prisutna kada je jedan tužilac rekao: ’Ma nemamo šta više o ovome da raspravljamo, vidite li ko je ovo potpisao’. Vjerujem da će naši ljudi biti oduševljeni što je osnovana fondacija i što će klinika nositi njegovo ime. Vjerujem i da će pomoći da se Crna Gora malo trgne i da uradimo nešto po pitanju unapređenja mentalnog zdravlja. Ima mnogo porodica koje imaju djecu sa mentalnim smetnjama. A nemamo savjetovališa gdje bi ih roditelji poveli“, kazala je Pajović.

I Kovačević se nada da će im dijaspora pomoći.

„Želimo da poručimo dijaspori u Americi i ljudima koji su čuli za Dušana Kosovića ili su ga lično znali da smo spremni da sarađujemo. Jer Dušan Kosović je ostavio dubok trag i u Crnoj Gori, i u Njujorku“, kazala je Kovačević.

Svetlana Peruničić

Foto: Privatna arhiva i Fokuspress.com