Washington Post: Ide li SAD prema građanskom ratu?

Fisher u svom članku dodaje da oni iznose dokaze koji mogu izgledati uvjerljivo, poput oluje prijetnji agentima FBI-ja, sudijama, izabranim zvaničnicima, članovima školskih odbora i izbornim nadzornicima, kako ističu u tom pogledu, zatim kampovi za obuku, gdje se teško naoružani američki ekstremisti obučavaju da se suprotstave svojoj vladi. Pored toga, tu su i ankete koje pokazuju da mnogi Amerikanci očekuju nasilni sukob

Lako je i logično doći do zaključka da se Sjedinjene Američke Države (SAD) danas nalaze na ivici građanskog rata, baš kao što su bile početkom 1861. godine. Ali zapravo još nisu došle do te tačke, iako to ne znači da će moći izbjeći nasilni sukob.

Ovo je stav Marca Fishera, višeg urednika američkog lista Washington Post, koji napominje da veliki broj republikanskih i demokratskih političara, ali i akademskih radnika, koji proučavaju građanske sukobe i ekstremizam, sada prihvataju ideju da je “građanski rat ili neminovan ili neophodan”.

Fisher u svom članku dodaje da oni iznose dokaze koji mogu izgledati uvjerljivo, poput oluje prijetnji agentima FBI-ja, sudijama, izabranim zvaničnicima, članovima školskih odbora i izbornim nadzornicima, kako ističu u tom pogledu, zatim kampovi za obuku, gdje se teško naoružani američki ekstremisti obučavaju da se suprotstave svojoj vladi. Pored toga, tu su i ankete koje pokazuju da mnogi Amerikanci očekuju nasilni sukob.

Međutim, Fisher takođe smatra da se može lako i logično zaključiti da širenje desničarske ekstremističke retorike, alarmantna upozorenja u mainstream medijima i salva prijetnji i pojedinačnih napada nakon ovomjesečnog iznenadnog FBI-jevog pretresa kuće bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, nije dovoljno da se predvidi zastrašujuća mogućnost izbijanja građanskog rata.

DVIJE GRUPE

Prema autoru, postoje dvije grupe koje su podijeljene oko toga koliko ozbiljno treba shvatiti prijetnju građanskog rata. To nije samo još jedan primjer dubokih podjela u Americi, već predstavlja svojevrsni dogovor zasnovan na zajedničkim činjenicama.

Obje grupe analitičara, odnosno oni koji kažu da zemlja ide prema građanskom ratu i oni koji kažu da je postojeća prijetnja uglavnom ograničena na pojedince i male, neorganizirane grupe čije opasne i raspršene akcije ne predstavljaju osnovu za građanski rat, slažu se da je mala mogućnost za organizirani i nasilni napad na vladu, lokalne ili državne vlasti.

Međutim, još uvijek postoji oštra podjela oko toga može li serija pojedinačnih napada i napada manjih grupa dovesti do sukoba nalik ratu koji destabilizuje zemlju, rekao je Fisher.

U svojoj raspravi o građanskom ratu, obje strane se slažu oko toga da je trend koji najviše uznemirava, u ovoj najopasnijoj fazi sporadičnih izliva nasilja posljednjih godina, zapravo gubitak povjerenja, nade i osjećaja pripadnosti društvu čija je kohezija ozbiljno narušena.

Fisher je spomenuo i jednog pisca i teoretičara koji je podsticao na građanski rat, a to je William Pierce, autor ”Turnerovih dnevnika” (The Turner Diaries), profesor fizike koji je postao neonacistički aktivista.

Fisher je naveo da je intervjuisao ovog pisca prije četvrt vijeka, kada mu je doslovno rekao da je cilj onih, za koje se nada da će pročitati njegovu knjigu, da “sruše vladu i oslobode zemlju od Jevreja i crnaca”, kako je rekao.

“Volio bih da Sjeverna Amerika postane bijeli kontinent”, dodao je Pierce. “Moramo uništiti sistem prije nego što on uništi nas. Ako ne izrežemo ovaj rak iz naših tijela, cijela naša vrsta će potpuno nestati.”

“ORGANIZOVANI TERORIZAM”

Fisher je naglasio da mu je Pierce, koji je preminuo 2002. godine, rekao da očekuje da će pojedinačni činovi nasilja inspirisani njegovom pomenutom knjigom postati sve češći. ”Jednog dana će se desiti pravi, organizovani terorizam koji se sprovodi po planu, s ciljem rušenja vlade”, rekao je.

U novoj knjizi “Vratićemo se: Pad i uspon Amerike” (We’ll Be Back: The Fall and Rise of America), konzervativni pisac Kurt Schlichter razmatra scenarije za bilo koji građanski rat i zaključuje da se plave države (koje vode republikanci) suočavaju s izazovom koji će moći prevladati samo ako kontrolišu i ruralna područja između njih.

Međutim, drugi naučnici gledaju na iste dokaze i vide mogućnost za stabilizaciju ili smanjenje nasilja. Nasilni pokreti ili rastu ili se smanjuju, kaže Juliette Kayyem, koja vodi Program nacionalne sigurnosti na Fakultetu Kennedy School of Government na Univerzitetu Harvard.

Dok Trump svojim pristalicama sve više izgleda kao gubitnik, Kayyem očekuje da će ga odbaciti. To, prema njenom mišljenju, ne znači da je ideologija u koju vjeruju poražena, “jednostavno je prestala da motiviše ljude na akciju”, prema onome što je Kayyem ovog mjeseca napisala u magazinu Atlantic.

U istom kontekstu, autor članka smatra da priča o građanskom ratu uveliko zasjenjuje sam čin, ističući da je nasilni i mračni jezik uvijek bio u središtu Trumpove propagande dugi niz godina. Ovdje Fischer citira riječi, kako ga je opisao, stručnjaka za borbu protiv ekstremizma, Orena Segala koji je rekao: “Živimo u zemlji u kojoj su dezinformacije, zavjera i laži dovele do smrtonosnih napada.”

Segal, koji prati fenomen ekstremizma u Americi za jedan jevrejski centar, nada se da će pozivanje na odgovornost počinilaca događaja 6. januara 2021. i istraga o Trumpovoj ulozi u podsticanju napada na Kapitol nekako obuzdati ovaj trend.

Teško je vidjeti da građanski rat izranja iz sadašnjeg haosa, ali, kako kaže Segal, “više me brine ono što ne možemo vidjeti.”

Izvor: Al Jazeera

Foto: Neredi ispred Kapitola (Printscreen)

Idi na VRH
error: Content is protected !!