Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da se ne može ukidanje države slaviti, a biti u toj državi ambasador.

Krivokapić je to kazao odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog fronta (DF) Jelene Božović koja je pitala kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića.

“Neka kaže ambasador Srbije u Beču da je anšlus Austrije opravdana stvar. Eto vam dajem sugestiju kako to možete da provjerite. Znam period kad je DF vodio moderniju politiku, kad smo zajedno upirali da ovo bude demokratskija zemlja” kazao je Krivokapić odgovarajući Božović.

Ministar je kazao i da “ćeranje nije moja politika”.

“A ambasador, da je bio 100 puta Crnogorac, ovo je princip. Koja god vlada da je bila morala je to da uradi”, rekao je Krivokapić.

On je kazao i da su Ministarstvu vanjskih poslova vraćene diplomatske legitimacije Božovića i članova njegove porodice.

“ZA OTVORENI BALKAN ZA I PROTIV I U VLASTI I OPOZICIJI”

Poslanica Demokrata Tamara Vujović pitala Krivokapića da li dijeli mišljenje premijera Dritana Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv i da je ona, kako je kazao, “manje granica, manje šverca”.

Vujović je interesovalo i da li Krivokapić misli da bi Crna Gora pristupanjem toj inicijativi skrenula fokus i na neki način se udaljila od puta i ispunjavanja kriterijuma i mjerila na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Krivokapić je kazao da ima argumenata za i protiv i u vlasti i opoziciji i da je Crna Gora usvojila preko 5.000 propisa u vezi sa fitosanitarnom i veterinarskom zaštitom.

“Svake godine vratimo oko 1.000 tona hrane sa granice koja nije u skladu sa standardima EU. Zdravlje pod jedan”, rekao je Krivokapić.

Govoreći o slobodnom protoku ljudi koji predviđa Otvoreni Balkan, Krivokapić je rekao i da će kriminalci, imenujući Veljka Belivuka, moći da ulaze i izlaze iz države kad god žele po tim principima.

“Kako ćemo to objasniti onda evropskim partnerima kako se borimo protiv kriminala? I to ne možemo odbraniti. A prioriteti su nam poglavlja 23 i 24… Da ne govorimo kako bi se mogao novac onda iznositi u šleperima i još šta u tim šleperima može proći kao što znamo, makar mi sa obale”, rekao je Krivokapić.

“POKUŠAĆEMO DA DOĐEMO DO KVALITETNIH KADROVA”

Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović pitao je kakve će aktivnosti Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore, s obzirom na to da “zahvaljujući politici prethodne Vlade u oblasti vanjskih poslova Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ima samo devet aktivnih ambasadora u svijetu”.

“Pokušaćemo da dođemo do kvalitetnih kadrova. Činjenica je da smo sada slabašna mreža, ali ne bih bio pesimista. Pokušaćemo da ambasadori budu dobri da kako se god budu vlade mijenjale, neće ući u ciklus da ih mijenjaju zbog političkih uvjerenja nego da održe kvalitet konsenzusom koji treba da traje i poslije ove Vlade”, kazao je Krivokapić.

“EVROPSKI PUT NIJE RJEŠAVANJE PITANJE CRKVE”

Poslanik Socijaldemorkatske partije (SDP) Adnan Striković pitao je Krivokapića da li vjeruje da je Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala Crnoj Gori kroz uvođenje “brze trake” na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije, što su, kako je rekao, u više navrata nagovijestili visoki zvaničnici EU.

Krivokapić je kazao da “evropski put nije rješavanje pitanje crkve”.

“Ovo je prilika za Crnu Goru da ubrzanim korakom stignemo do EU i to je motiv za sve nas. Nadam se da će ta svijest prevladati”, rekao je Krivokapić.

Istakao je da je nekima cilj da čitav region pa i Crna Gora ne dođu do EU, pišu “Vijesti”.

“NATO to definiše, a mislim da ćete svi čuti za nekoliko dana, Rusija je od partnera postala prijetnja po bezbjednost, mir i stabilnost”, kazao je Krivokapić.

“I ELITE U SRBIJI SU SE IZJASNILE O AGRESIJI RUSIJE NA UKRAJINU”

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić pitao je Krivokapića na koje probleme je mislio kada je rekao da Crna Gora zna i najbolje razumije ukrajinski narod, jer ima sličnih problema sa velikim susjedom – Srbijom, istorijski kao Ukrajina sada sa Rusijom, s obzirom na to da su, kako je istakao Milačić, građani Crne Gore i Srbije uvijek bili u dobrim odnosima.

Milačić, kazao je da je Krivokapić nastavio tamo gdje je stao dok je bio u vlasti.

“Koliko god vi sada pričali da ste veći Srbin od ostalih Srba ta vam priča neće proći. Rekli ste da Crna Gora zna i razumije ukrajinski narod jer ima sličnih problema sa Srbijom kao Ukrajina sa Rusijom. Na koje probleme mislite s obzirom da je Crna Gora u dobrim odnosima sa Srbijom?”, pitao je Milačić.

Dodao je i da je ova priča mnogo dublja od pitanja Ukrajine.

“Vi se u većini utrkujete ko će više politički da iskoristi patnju da se dodvorite nekima. Mrtva trka između vas, Đukanovića, Abazovića i drugih. Vi ste usred rata pričali o autokefalnosti CPC. Pitanje Srba i našeg susjeda je mnogo kompleksije od vaše interpretacije u kontekstu rata u Ukrajini. Srpstvo u Crnoj Gori je temelj Crne Gore. Vi to dobro znate”, kazao je Milačić.

Krivokapić je u odgovoru kazao i da je Srbija i njena politička elita u Ujedinjenim nacijama kazala da se radi o agresiji Rusije na Ukrajinu.

“Znači i vi ste u sukobu sa tom istom elitom. Tom vašom simplifikacijom bi mogao da idem da ste i protiv srpskog naroda, jer je elita rekla da se radi o agresiji, na čelu sa predsjednikom Srbije”, kazao je Krivokapić.

Kazao je i da je o ukrajinizaciji Crne Gore pričao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

“Prije vas je to rekao mitropolit SPC, da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina. Nije vidio Kulebu ali se složio da postoji ta povezanost. Eto, slažemo se mitropolit SPC i ja. Što sam ja tu kriv, šta je tu antisrpstvo? Slažemo se do svakog slova, samo što nam motivi nisu isti. Ja nisam monaško ime uzeo čovjeka osuđenog za ratni zločin koji je bio kolaboracionista i fašista. Tu nismo isti. Niti će Crna Gora od ikoga da pravi Ukrajinu, a on bi to da radi”, kazao je Krivokapić.

“UKRAJINSKA CRKVA JE VRATILA AUTOKEFALIJU POSLIJE VIŠE VJEKOVA”

Poslanika DF-a Dragana Bojovića interesovalo je kojim pravnim aktom Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije.

Krivokapić je kazao da je njegov ukrajinski kolega Dmitri Kuleba u Berlinu otvorio tu temu i da je imao potrebu da saopšti šta misli o crkvi.

“Ta crkva je meni poklonila fresku pa nije pitala za autorsko pravo. Kad sam postao freska, već sam na neki način postao dio života crkve, makar za one koji idu u tu crkvu i mogu da je gledaju”, rekao je Krivokapić.

Kazao je i da se Vlada, na skoro svakoj sjednici, bavi pitanjem crkvi.

“Ono što me obavezuje, što sam potpisao i proglasio ovdje je obnova nezavisnosti Crne Gore. Dio te nezavisnosti je bila i Crnogorska prambasadoravoslavna crkva. Pošto nema pravoslavne zemlje sa većinskim pravoslavnim življem da nema svoju autokefalnu crkvu… Ukrajinska crkva je vratila svoju autokefaliju poslije više vjekova. U našem slučaju će to biti vijek, ne mnogo više od toga”, kazao je Krivokapić.

Foto: Printscreen/TV Vijesti