Krajem aprila, kamioni s registarskim tablicama s Krima obliježeni slovom Z spustili su se u grad Melitopolj na jugu Ukrajine. Prema riječima gradonačelnika Ivana Fedotova, konvoj, čiji snimci su objavljeni na platformi Telegram, prevozio je žito koje su zaplijenile ruske snage iz silosa širom grada.

Nije jasno gdje je ono odneseno. Satelitski snimci kompanije Maksar iz krimske luke Sevastopolj, međutim, pokazali su da se dva ruska broda, “Matros Pozinič” i “Matros Koška”, utovaraju pored silosa za žito 18-19. maja prije isplovljavanja, najvjerovatnije za Siriju.

Ukrajinski zvaničnici ccccckažu da su pomenuti snimci dokaz masovne pljačke rezervi žita iz oblasti koje je Rusija zauzela od početka invazije 24. aprila, zajedno sa, kako tvrde ukrajinski i zapadni zvaničnici, namjernim ciljanjem ukrajinske poljoprivredne infrastrukture i blokade njenih luka, što je stvorilo globalnu krizu sa hranom.

Nakon tri mjeseca, rat nije samo brutalno tenkovsko i artiljerijsko nadmetanje u spornim oblastima Donjeck i Lugansk. On je postao puno veći ekonomski i strateški sukob, koji je prekinuo davno uspostavljene linije snabdijevanja i industrije širom svijeta koje su postale bojno polje na način s kojim se globalizovana ekonomija bori da izađe na kraj.

Ukrajina je prošle godine hranila oko 400 miliona ljudi širom svijeta, prema Svjetskom programu za hranu, pri čemu su ona i Rusija bile glavni izvor prehrane za veći dio Bliskog istoka i Afrike. Obje su veći dio te hrane prebacivale preko luka u Crnom moru, a osim nekoliko ruskih isporuka za Siriju, to je uglavnom prestalo.

Kako se primiče glavna sezona žetve u Ukrajini, ono što će se desiti narednih mjeseci imaće duboke posljedice za domaćinstva i globalnu ekonomiju. Kako u oblastima pod ruskom, tako i pod ukrajinskom kontrolom, u toku je bjesomučna trka da se iz silosa isprazni najmanje 21 milion tona žita iz prošle sezone kako bi se u njih smjestio novi prinos.

To bi mogao biti izazov. Ukrajina normalno mjesečno morskim putem izvozi šest miliona tona žita, a jedva milion do milion i po željezničkim putem. Žetva proljećnih usjeva već je uveliko ograničena na ratom razorenom istoku, dok će napadi, nestašica goriva i egzodus miliona Ukrajinaca takođe pogoditi proizvodnju.

Retorika se zaoštrava na svim stranama. U utorak u Davosu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pozvala Rusiju da odblokira Crno more, a američki državni sekretar Entoni Blinken prošle nedjelje je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da svjetske zalihe hrane drži kao taoca.

Danska je ove nedjelje pristala da pošalje Ukrajini protivbrodske rakete “harpun” američke proizvodnje, pri čemu zabrinutost Zapada zbog sve veće krize hrane predstavlja eksplicitno opravdanje za unapređenje sposobnosti Kijeva da pogađa ruska plovila.

Jedan predloženi plan – koji forsiraju baltičke države Estonija i Litvanija, kao i neki bivši ukrajinski zvaničnici na Zapadu – je da ratni brodovi NATO-a uplove u Crno more, da isprate tovare hrane iz ukrajinske luke Odesa, što bi ih potencijalno dovelo u direktni sukob s ruskim snagama koje sprovode de fakto blokadu.

To je izazvalo gnjevnu reakciju ruskih državnih medija u utorak i upozorenja da takva akcija rizikuje nuklearni rat.

Sve je važnije ko će na kraju zadržati pristup i kontrolu nad tim ključnim crnomorskim lukama i biće od vitalnog značaja za bilo kakve finalne mirovne pregovore.

Ruska vojska je prošlog mjeseca saopštila da Moskva ima za cilj da preuzme kontrolu nad cijelom crnomorskom obalom Ukrajine od Donbasa do susjednog moldavskog separatističkog regiona Pridnjestrovlje. To bi uništilo ukrajinsku ekonomiju, iako Rusija trenutno nema vojni kapacitet da to brzo