Von Smit (46) radi kao čistač tepiha u SAD-u za satnicu manju od 20 dolara.

Potpuno tečno govori osam jezika (engleski, portugalski, španski, ruski, rumunski, bugarski, slovački i češki), a konkretan razgovor može da vodi na čak 24 jezika.

Smit je hiperpoliglota, a novinarka Vašington posta koja je provela s njim neko vrijeme kaže da je uz Smita počela da preispituje granice ljudskih potencijala.

U djetinjstvu je znao samo za dva jezika – engleski, kojim je govorila njegova majka, i španski, kojim je govorio njegov otac. U Merilendu, gdje je odrastao, nije htio da koristi ni španski jer nije htio da se dodatno razlikuje od ostale djece. Međutim, ubrzo je počeo da upija i druge jezike poput sunđera.

Bio je opčinjen svakim jezikom s kojim bi se susreo. Proučavao je 37 jezika, a služi se i s nekoliko znakovnih. Osim što brzo upija riječi, Smit nevjerovatno dobro upija i naglaske.

“Izvorni govornici iz Holandije i Španije ne mogu da se nadive njegovim naglascima dok govori holandski ili katalonski”, prenosi Vašington post.

O svom talentu nerado govori. Dvadeset četiri jezika na kojima može da vodi razgovor je pobrojao, kaže, samo zato što su ga pitali. Inače ne bi znao tačan broj. Zna samo da želi da nauči još i da mu to ide bez pretjeranog truda. Trenutno planira da uči velški.

Najdraži jezik koji zna mu je bugarski.

Smit se nikad nije bavio poslovima koji imaju veze s njegovim talentom. Radio je kao izbacivač, dostavljač, šetač pasa… Sada radi kao čistač tepiha i zadovoljan je tim poslom. Živi s majkom i uživa u ispijanju kafe u raznim kafićima gdje onda osluškuje nepoznate riječi i jezike s kojima se susretne.

Novinarka Vašington posta odvela je Smita na snimanje glave kako bi pokušala da sazna po čemu se to njegov um razlikuje od umova ostalih ljudi. Začudilo ju je kad je shvatila da su djelovi mozga zaduženi za razumijevanje jezika kod Smita bili manji i manje aktivni nego kod nje koja nije poliglota.

“Kod mene je to kao logička zagonetka. Ja sastavljam riječi i tako pokušavam da shvatim šta znači neka riječ koju ne poznajem. Koristim kontekst, ne moram da gledam u rječnik, samo pogodim šta neka riječ znači”, objašnjava Smit kako izgleda njegovo učenje jezika.

Svoj dar ne smatra naročito posebnim, iako mu je i samom misteriozan. Kaže da je oduvijek pamtio brojeve i datume lakše od ostalih ljudi pa smatra da bi to moglo imati veze i s lakoćom kojom uči jezike, prenosi 021.rs.

Inače, hiperpoliglotom smatra se osoba koja govori 11 ili više jezika.