Prema popisu stanovništva Jugoslavije 1991. godine na Kosovu je živjelo 20,365 Crnogoraca.

Premijer Crne Gore Duško Marković sa kosovskim premijerom Ramušom Haradinajem, na otvaranju Razvojnog centra Crnogoraca Kosova u Prištini 2019.

U kontinuitetu su bili treća zajednica po brojnosti, odmah nakon Albanaca i Srba. U Ustavu Kosova iz 1974. godine, Crnogorci su pored Albanaca i Srba bili konstitutivni narod koji je bio priznat u svim ustavima Kosova od 1946. godine. Međutim, Ustavom Republike Kosovo iz 2008. godine, crnogorska zajednica nije priznata kao nacionalna manjina. Danas je crnogorska zajednica na Kosovu, najmanja zajednica u ovoj zemlji. U izvještaju OEBS-a o profilima zajednica iz 2010. godine i izvještaju o opštinskim profilima iz 2013. godine, navedeno je da na Kosovu živi 265 Crnogoraca ili 0,01 % ukupnog stanovništva na Kosovu.

Posjeta djece sa Kosova Opštini Bar u septembru 2019. u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Lovćen“

U Republici Kosovo registrovana su četiri crnogorska iseljenička udruženja: Udruženje Crnogoraca Kosova, Udruženje Crnogoraca „Lovćen“, Udruženje kosovskih Crnogoraca „Matica“ i NVO „Crnogorski intelektualni krug“. U ovoj zemlji osnovane su i tri političke partije: Nova snaga (nekadašnja Demokratska partija Crnogoraca), Liberalna partija Crnogoracai Narodna partija Crnogoraca Kosova.

Nekadašnja Demokratska partija Crnogoraca dobila je jedno mjesto u Skupštini opštine Kosovo Polje u izborima iz 2009. godine, što je jedini značajniji rezultat ostvaren na izborima.

Crnogorska nacionalna zajednica ima dva svoja predstavnika u Savjetodavnom vijeću za zajednice pri Kabinetu predsjednika Kosova.

Premijer Crne Gore Duško Marković, direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, ambasador Crne Gore na Kosovu Ferhat Dinoša, tokom otvaranja Razvojnog centra Crnogoraca Kosova u Prištini 2019. godine

Ovim Vijećem trenutno predsjedava Lazar Radulović iz Udruženja Crnogoraca „Lovćen”.

Najvažnije pitanje kojim bi se regulisao status crnogorske zajednice na Kosovu jeste pitanje njenog ustavnog priznanja, koje je više puta bilo obećavano od strane najviših zvaničnika Republike Kosovo. Do toga, nažalost, još uvijek nije došlo, iako je Vlada R. Kosovo pokazivala određeni stepen razumijevanja prema crnogorskoj zajednici na Kosovu.

Predstavnici Udruženja „Duklja“ iz Skadra u posjeti Upravi za dijasporu, 2019. godina

Crnogorska zajednica na Kosovu prepoznata je Zakonom o zaštiti i promovisnaju prava zajednica i njihovih pripadnika u R. Kosovo, a kasnije je donijeta i Strategija za afirmaciju i integraciju crnogorske zajednice na Kosovu (2016-2021.), na osnovu koje je i otvoren Razvojni centar Crnogoraca Kosova maja 2019. godine. Nažalost, Vlada R. Kosovo najavila je ukidanje pomenute strategije i tretiranje pitanja prava i položaja pripadnika crnogorske zajednice u R. Kosovo na osnovu zajedničke strategije svih zajednica koje žive na Kosovu. Na osnovu neformalne komunikacije i procjena naših ljudi, ali i Ambasade Crne Gore u Prištini, crnogorska zajednica na Kosovu nije brojna. Ovo naročito iz razloga heterogene strukture ljudi porijeklom iz Crne Gore koji su iz ličnog osjećaja i objektivnih okolnosti, prešli u srpski, bošnjački i albanski nacionalni korpus. Crnogorci nijesu bili uključeni kao posebna etnička zajednica tokom popisa stanovništva iz 2011. godine. U novinskim člancima nailazimo na informaciju da je Agencija za statistiku i Kancelarija premijera Kosova potvrdila da će crnogorska zajednica biti uvrštena u popis stanovništva, domaćinstva i stanova koji će se održati 2021. godine.

Glavna fotografija: Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković i predsjednik R. Kosova Hašim Tači, na otvaranju Razvojnog centra Crnogoraca Kosova u Prištini 2019. godine