Evropska komisija zaustavila je isplatu 125 miliona eura koje su entiteti u Bosni i Hercegovini trebali da dobiju kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije, objavila je u srijedu Hina, pozivajući se na lokalne medije.

Ta informacija potvrđena je nakon što je ove sedmice iz Brisela stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti Republike Srpske.

Foto: Wikipedia

Evropska komisija i vlasti BiH su u decembru 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 miliona eura, namijenjenom Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovina tog iznosa isplaćena je 2021, a ostatak je trebao da bude prebačen na račune u BiH tokom januara ove godine, ali to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopšte taj novac biti isplaćen.

Predstavnici Delegacije EU u BiH za banjalučke Nezavisne novine su pojasnili da je isplata drugog dijela paketa pomoći Unije suspendovana na temelju kriterijuma o uslovljenosti te pomoći preduzimanjem mjera na planu ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti, ali i borbi protiv korupcije, kao i boljeg funkcionisanja tržišta rada.

“Sprovođenje ovih mjera i politika zahtijevaće blisku saradnju svih nivoa vlasti. EU će u narednim mjesecima izvršiti procjenu usklađenosti s uslovima za dodjelu makrofinansijske pomoći”, pojašnjenje je Delegacije EU, prenosi Al Jazeera.

BiH je do sada iz evropskih fondova dobila pomoć od 345 miliona eura za suočavanje s posljedicama pandemije prouzrokovane korona virusom. Od toga su nepovratna sredstva iznosila 95 miliona eura, a ostatak su bili povoljni krediti.

Cjelokupna privreda BiH najvećim je dijelom oslonjeno na tržište EU gdje plasira više od dvije trećine svog izvoza, a takav omjer vrijedi i za bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku.

Portparol Evropske komisije Peter Stano u utorak je potvrdio da bi zaoštravanje političke krize u BiH, prouzrokovane destruktivnim postupcima vlasti RS usmjerenim na izdvajanje tog entiteta iz ustavno-pravnog poretka BiH, moglo navesti Uniju na posezanje za kaznenim mjerama protiv odgovornih.

“Opredijeljeni smo da omogućimo dijalog koji bi doprinio uklanjanju prepreka stvarnom napretku na evropskom putu BiH za dobrobit svih građana i zemlje. Ukoliko se situacija dodatno pogorša EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir sankcija EU i reviziju ukupne pomoći EU”, kazao je Stano.

Odmah nakon te njegove izjave šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler potvrdio je da Unija smatra vlasti u Banjaluci isključivo odgovornima za eskalaciju krize u zemlji, koja je uslijedila obilježavanjem 9. januara kao dana RS.

Na svom Twitter nalogu Sattler je napisao da oštro osuđuje negativnu i zapaljivu retoriku lidera RS, izrečenu 9. januara. “Takva retorika i postupci ugrožavaju stabilnost i prosperitet zemlje i u potpunoj su suprotnosti s njenom EU perspektivom”, upozorio je Sattler.

SAD je prošle sedmice, zbog postupaka koji ugrožavaju stabilnost BiH i mir u zemlji, sankcijama kaznile srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog pravnog savjetnika Milana Tegeltiju, a očekuje se kako će popis osoba pod američkim kaznenim mjerama biti proširen.

Stano je najavio da će se tema mogućih sankcija protiv osoba odgovornih za krizu u BiH naći na dnevnom redu Vijeća za spoljne poslove Unije, zakazanom za 24. januar.

Neke članice Unije poput Mađarske upozorile su ranije da su spremne da blokiraju uvođenje evropskih sankcija Dodiku i drugim političarima iz reda bosanskih Srba, dok velike zapadne države poput Njemačke jasno podržavaju nametanje kaznenih mjera.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ranije je kazao da bi prije sankcija trebalo iskoristiti sve druge opcije. “Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizlaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH”, kazao je Grlić Radman prije nego što je Washington objavio svoje sankcije protiv Dodika.

Glavna fotografija: Milorad Dodik (Printscreen)