Turizam i poljoprivreda su strateške grane razvoja Plava i Gusinja, ali je neophodno stvoriti preduslove, odnosno poboljšati infrastrukturu, pa očekivati ulaganje dijaspore.

To su, u razgovoru za Portal Revije Fokus, ocijenili predsjednici opština Gusinje i Plav, Anela Čekić i Nihad Canović, sa kojima smo imali priliku da se sretnemo u Njujorku.

„Ako imamo u vidu da u prošloj godini nijedan krupni kapitalni projekat nije investiran u opštinama Plav i Gusinje, onda možemo da kažemo da ova Vlada od Plavljana i Gusinjana zaslužuje čistu nulu“, kazao je Canović.

„To govorim samo na osnovu rezultata, ne nikakvih preferencija, nego na osnovu onoga što čine za taj kraj“, precizirao je on

U dijaspori živi dosta imućnih ljudi iz te dvije opštine, kaže Canović, koji su spremni da pomognu svoj kraj, ali im se moraju stvoriti uslovi.

„Ne možemo od njih tražiti da prave ski staze i hotele na Bogićevici ako do Bogićevice nema normalnog puta koji će dovesti turiste i goste do tamo. Zbog toga kažem da država u tom dijelu treba da obrati pažnju na nas, a mi iz lokalnih samouprava da budemo puni inicijativa. A svi koji imaju interes i ljubav prema tom kraju da na svoj način daju doprinos da se ti projekti što brže i u što kraćem periodu realizuju, odnosno u ovom momentu krenu sa mrtve tačke“, istakao je Canović.

Koliko je putna infrastruktura bitna, Čekić navodi primjer da je ljetos, nakon otvaranja puta preko Albanije, broj turista koji su vikendom dolazili u Gusinje osjetno porastao.

„U Gusinju se odmah osjetio znatno veći dolazak turista vikendima. Ljudi iz Podgorice i ostalih djelova Crne Gore su dolazili u većem broju. Mi moramo biti spremni za ozbiljan razvoj turizma, jer se čulo za put, da smo i mi uradili svoj dio posla, da se put valorizuje u punoj mjeri. Vjerujem da će do toga doći. Moramo pripremiti infrastrukturu, nama putevi moraju biti gotovi, hotelski smještaj, etno sela i svi drugi vidovi kako bi učinili da ti ljudi opet dođu i budu što češće kod nas“, kaže predsjednica Čekić. 

Taj put, dodaje Canović, otvara nove prespetktive, ali to nije dovoljno.

„Potrebna nam je konekcija sa Kosovom, odnosno putni pravac Plav – Dečane, koji bi otvorio tržište Plava i Gusinja ka velikim gradovima na Kosovu i u Albaniji i vjerujem da bi u punom kapacitetu otvorio turističke potencijale Plava i Gusinja, i da bi to bila dobra osnova za dalju valorizaciju prirodnih resursa. Tu, prije svega, mislim na potrebu izgradnje ski žičara. Prokletije imaju najbolju konfiguraciju u bivšoj Jugoslaviji kada su u pitanju tereni za skijanje, što je pokazala studija iz sedamdesetih godina. Neshvatljivo je da se investira u nekim mjestima koja ne zadovoljavaju standarde koji su poznati u svjetskim okvirima, ali vjerujem da udruženim snagama možemo da napravimo taj iskorak. U tom dijelu jako nam je važna saradnja sa dijasporom“, rekao je on.

Čekić i Canović imaju odličnu saradnju, a uspjeh jedne opštine, kažu, reflektuje se na uspjeh druge. Iako se na odgovornim pozicijama nalaze u vremenu ekonomske i krize izazvane virusom COVID-19, vjeruju da će nesebičnim zalaganjem pomoći razvoju dviju opština i motivisati mlade da ne idu vani, već da ostanu u rodnom gradu, odnosno Crnoj Gori. Uostalom, i jedno i drugo su imali priliku da karijere grade u Njujorku, ali ih je upravo želja da doprinesu razvoju i prosperitetu Gusinja i Plava zadržala u Crnoj Gori. Čekić ima i motiv više, jer joj je djed Medo Čekić bio predsjednik Opštine Gusinje.

Malo je poznato da su i u rodbinskim vezama – Canović je blizak rođak Anele Čekić, ali u poslovnoj komunikaciji se oslovljavaju sa „predsjednice“ i „predsjedniče“. Zna se šta su privatne, a šta poslovne relacije

U Njujorku živi još po jedno Gusinje i Plav. Ljudi neprestano dolaze. Kako zaustaviti iseljavanje? Da li imate neke projekte koji bi zaustavili iseljevanje i otvorili nova radna mjesta?

Čekić: To je priča stara decenijama. U Gusinju je ostao mali broj ljudi. S aspekta lokalne samouprave, budući da je to mlada opština, prvo što možemo da uradimo je da opštinske službe rade u punom kapacitetu, stvore preduslove, bilo preko raznih strategija razvoja, bilo preko preko planova kojima ćemo omogućiti da investitori uđu u Gusinje. Jedini put i način je da investitori dođu u Gusinje, da na taj način otvorimo radna mjesta kako bismo sačuvali mlade. Istakla bi i da je samim formiranjem Opštine Gusinje i njenih službi jedan dio mladih ljudi tu zasnovao svoj radni odnos. I upravo to zapošljavanje mladih ljudi je trenutno naša najveća investicija.

Ovdje, u Njujorku, ima dosta milionera iz Gusinja. Koliko je njihovo interesovanje da ulažu u Gusinje i da li imaju konkretne projekte?

Čekić: Postoji veliko interesovanje i moram da istaknem da je naša dijaspora zaista posvećena zavičaju i državi. Ima projekata, ima planova, za sada je to fokusirano na izgradnju dijela infrastrukture i humanitarnom radu. Velikih investicija, kao na primjer za otvaranje radnih mjesta, za sada nema, ali vjerujem da će se stvaranjem ovih pretpostavki krenuti u tu priču. Mi se trudimo da osnažimo njihovu volju i želju da dođu u Gusinje, otvore nešto, ulože kapital u Gusinje… Ima u šta da se ulaže. Strategijom razvoja Gusinja turizam i poljoprivreda su prepoznati kao strateške grane razvoja, tu su najveće šanse za ulaganje i investicije i vjerujem da imamo šansu i da će naša dijaspora početi da ulaže u većoj mjeri.

Gospodine Canoviću, isto pitanje i za Vas. Kako spriječiti iseljavanje? Šta Opština Plav može da ponudi i da li ima naznaka da će doći bolja vremena?

Canović: Sve manje ljudi je u zavičaju, a sve više u dijaspori. To je proces koji je u prošlosti imao intenzivan trend, a vidimo da ni sada ne jenjava. I nije samo Njujork u pitanju, ljudi se iseljavaju u Njemačku i ostale zemlje Zapadne Evrope. Svjesni smo problema koji uzrokuje trend iseljavanja. Prije svega, nedostaje radnih mjesta na sjeveru i sve crnogorske opštine se bore sa tim hroničnim problemom. Trudimo se da, u koordinaciji sa Vladom Crne Gore, pokušamo da afirmišemo ulaganje na sjeveru. Nažalost, poslije par uspješnih godina koje su pokazivale znakove napretka i okrenutosti Vlade sjeveru, 2021. karakteriše stopiranje tih investicija koje bi u srednjem roku omogućile otvaranje novih radnih mjesta i razvoj potencijala koje sjever nesumnjivo ima. A tu, prije svega, mislim na turizam i poljoprivredu, kako je rekla koleginica Čekić. Vjerujemo da su to komparativne prednosti sjevera u odnosu na ostatak Crne Gore, i vjerujemo da posebnost Plava i Gusinja, odnosno onoga što možemo da ponudimo, a to su Prokletije, odnosno „Alpi na jugu Evrope“, kako su ih putopisci nazvali. Da bi taj potencijal u punom kapacitetu iskoristili, moramo da poboljšamo infrastrukturu. Do prije pola godine, do Plava je stizao samo jedan magistralni put. Sada put preko Albanije otvara nove perspektive, ali vjerujemo da to nije dovoljno. Potrebna nam je konekcija sa Kosovom, odnosno putni pravac Plav – Dečane, koji bi otvorio tržište Plava i Gusinja ka velikim gradovima na Kosovu i u Albaniji i vjerujem da bi u punom kapacitetu pokazao šta su potencijali Plava i Gusinja, šta su turistički potencijali i da bi to bila dobra osnova za dalju valorizaciju prirodnih resursa. Tu, prije svega, mislim na potrebu izgradnje ski žičara. Prokletije imaju najbolju konfiguraciju u bivšoj Jugoslaviji kada su u pitanju tereni za skijanje, što je pokazala studija iz sedamdesetih godina. Neshvatljivo je da se investira u nekim mjestima koja ne zadovoljavaju standarde koji su poznati u svjetskim okvirima, ali vjerujem da udruženim snagama možemo da napravimo taj iskorak. U tom dijelu jako nam je važna saradnja sa dijasporom. Podsjetiću vas da je jedan dolazak premijera i komunikacija sa njim na temu puta od Podgorice do Cijevne Zatrijebačke rezultirao izgradnjom tog dijela puta. Vjerujem da svi mi stvaranjem pozitivnog pritiska na donosioce odluka možemo da ponovo pokrenemo investicioni ciklus na sjeveru, misleći konkretno na Plav i Gusinje.

U Plavu navedeni putni pravac smatramo projektom od strateške važnosti, dok je drugi važan projekat revitalizacija Plavskog jezera. Evidentno je da se površina Plavskog jezera smanjuje i da je potrebna hitna intervencija. Nažalost, proteklih godinu dana ništa se nije radilo. Na potezu su bili nadležni državni organi da pokrenu postupak realizacije projektne dokumentacije u dijelu idejnog i glavnog projekta ali, prema sadašnjim informacijama, nikako ne možemo biti zadovoljni učinjenim.

Što se tiče skijališta, da li možda čekate da neko iz Plava i Gusinja bude premijer, kao što je to slučaj u komšiluku? Zašto ste slijepo crijevo u Crnj Gori godinama?

Canović: Nažalost, politička scena u Crnoj Gori nije demokratski sazrela u pravom smislu, pa se uvijek čeka da donosioci odluka budu što bliži tom mjestu da bi se država okrenula i pokušala da valorizuje te potencijale. Ali, vjerujem da to nije rješenje. Ne može svaka od 24 opštine čekati da iz tog grada bude premijer bi se tamo ulagalo. Vjerujemo da država treba da prepozna koji su to potencijali koji mogu da budu nova ponuda na turističkoj i privrednoj mapi Crne Gore. Ovih dana možemo da svjedočimo, da kada se govori o investicijama svi iz vladajućih struktura spominju sjever, a kada pogledamo njihova djela to baš nije tako. Ako imamo u vidu da u prošloj godini nijedan krupni kapitalni projekat nije investiran u opštinama Plav i Gusinje, onda možemo da kažemo da ova Vlada od Plavljana i Gusinjana zaslužuje čistu nulu. To govorim samo na osnovu rezultata, ne nikakvih preferencija, nego na osnovu onoga što čine za taj kraj. Pomenuli ste da ima mnogo imućnih ljudi iz Plava i Gusinja u dijaspori i mi znamo da su to velike patriote koji su spremni da pomognu svoj kraj, ali im moramo stvoriti uslove. Ne možemo od njih tražiti da prave ski staze i hotele na Bogićevici ako do Bogićevice nema normalnog puta koji će dovesti turiste i goste do tamo. Zbog toga kažem da država u tom dijelu treba da obrati pažnju na nas, a mi iz lokalnih samouprava da budemo puni inicijativa. A svi koji imaju interes i ljubav prema tom kraju da na svoj način daju doprinos da se ti projekti što brže i u što kražem periodu realizuju, odnosno u ovom momentu krenu sa mrtve tačke.

Kakva je situacija kada se obratite Vladi za saradnju? Nakon promjene vlasti, koliko se promijenio odnos prema vama?

Čekić: Očekivanja su velika i imamo projekte, ali mogućnosti Opštine Gusinje nisu takve da ih možemo realizovati bez pomoći Vlade. Dio projekata koji su nama najvažniji za valorizaciju turističkih potencijala su spremni i vjerujem da će biti volje za njihovu realizaciju. Tu prije svega mislim na rekonstrukciju puteva: Gusinje-Grebaje, Gusinje-Vusanje, kao i na put koji čeka eksproprijaciju: Gusinje Plav preko Vojnog sela i Kruševa,  uređenje Alipašinih izvora… Mora se imati razumijevanja za nešto sto je ključno za razvoj naše Opštine. Uvrštavanje ili ne ovih projekata u Kapitalni budžet će pokazati kakav je taj odnos prema nama.

Kakva je situacija nakon otvaranja puta preko Albanije?

Čekić: U Gusinju se odmah osjetio znatno veći dolazak turista vikendima. Ljudi iz Podgorice i ostalih djelova Crne Gore su dolazili u većem broju. Mi moramo biti spremni za ozbiljan razvoj turizma, jer se čulo za put, da smo i mi uradili svoj dio posla, da se put valorizuje u punoj mjeri. Vjerujem da će do toga doći. Moramo pripremiti infrastrukturu, nama putevi moraju biti gotovi, hotelski smještaj, etno sela i svi drugi vidovi kako bi učinili da ti ljudi opet dođu i budu što češće kod nas.

Koliko Gusinje može da primi turista?

Čekić: Turizam je djelatnost koja individualno daje najveći zamah privredi naše Opštine. Broj smještajnih kapaciteta se iz godine u godinu konstantno uvećava, tako da Gusinje, prema trenutnim podacima, u ljetnjoj sezoni može primiti i oko 500 turista. Na teritoriji opštine trenutno funkcionišu 4 hotela ali su izdavaoci smještaja, budući da je ruralni dominantni oblik turizma na novim prostorima, najčešće organizaovani kao gostionice, etno sela i seoska domaćinstava. Zahvaljujući novom putnom pravcu Gusinje – Podgorica, vikend turizam je dostigao vrhunac u 2021., kada se u srcu sezone tražila se soba više, što smatram da će pozitivno uticati na dalja povećanje ponude na polju smještaja. Takođe, tokom manifestacije Prokletije Skyrunning 2021 našli smo se u situaciji da nismo bili u mogućnosti da smjestimo sve zainteresovane koji su željeli da prate takmičenja, tako da se dio turista smjestio u susjednim opštinama.

Kakva je situacija sa Plavom? Koliko kreveta u svrhu turizma imate?

Canović: Po mom mišljenju nije ključan broj kreveta sa kojima raspolažemo, koliko ukupna ponuda koju turistima nudimo. Jako je važno da svi mi, a prije svega turistički uposlenici shvate da moramo pružiti ljudima koji posjećuju naše krajeve unikatan doživljaj kako bi oni ponovo dolazili i dovodili njihove prijatelje i poznanike. Na taj način povećaće se tražnja za krevetima i povećaće se privredna aktivnost u oblasti turizma. Imajući u vidu prirodne ljepote, tradicionalno gostoprimstvo ljudi, kao i kulinarske specijalite specifične za naše krajeve, turizam u plavsko-gusinjskoj dolini će zasigurno tek u vremenu pred nama dobijati sve više na značaju.

U pogledu trenutnih kapaciteta, osim ugostiteljskih objekata kao što su “Abaz”, “Aqua”, “Komnenovo etno selo”, “Lake views”, “Timm”, “Elan”, imamo i sve veći broj popularnih guest housea koji se reklamiraju preko servisa kao što je Booking.

U narednoj godini očekujemo da dio kapaciteta hotela “Plavsko jezero” bude u funkciji, dok u izgradnji imamo i motel manjih gabarita koji se nalazi u ulici prema splavovima.

Takođe, nešto što bi u značajnoj mjeri trebalo da obogati smještajnu ponudu je i izgradnja turiskičkog kompleksa na prostoru bivše Ribarske stanice, radi se o ozbiljnom investitoru porijeklom iz Plava, koji živi i radi u Njemačkoj,

Vjerujem da model po kojem imamo razvijen turizam, posjećene ugostiteljske objekte, i  na kraju poljoprivredne proizvođače koji svoje proizvode plasiraju u našim objektima, treba da predstavlja zaokružen proces koji će pomoći otvaranju novih, kvalitetnih radnih mjesta u našoj privredi.

Šta Vas je opredijelilo da ostanete u Plavu, da ne dođete u Ameriku kao što su to uradili brojni mladi ljudi Vaše generacije? Mogli ste i Vi, imate rodbinu u SAD.

Canović: Apsolutno ste u pravu. Prije ovog sastanka sa Vama bio sam sa drugom iz školske klupe koji je završio fakultet, imao dobru perspektivu za naše prilike u Plavu, ali je odlučio da život nastavi u Americi. Splet okolnosti i životne prilike koje su mi dale mogućnost da sa odgovorne pozicije nešto učinim za svoj rodni kraj dominantno su me opredijelili da budem u Plavu i da radim za svoj narod. To je neka unutrašnja satisfakcija koju osjećam, da će nakon mog rada ostati korisna djela koja su od javnog interesa, i koja će imati pozitivan efekat za dalji život u Plavu.

Zašto ste Vi ostali u Gusinju? Zašto niste došli u Ameriku?

Čekić: Opredijelila sam se da ostanem i do sada se nisam pokajala. Motiv mi je isključivo to što smatram da mogu da pomognem, da dam svoj doprinos razvoju opštine i da konačno uradimo ovo o čemu smo pričali. Tu je i lična komponenta, s obzirom na to da mi je djed Medo Čekić bio predsjednik Opštine Gusinje u jednom periodu. Zaista, samo želja da doprinesem razvoju opštine.

Kakva je saradnja s Opštinom Plav?

Čekić: S obzirom na to da smo do prije nekoliko godina bili jedna opština saradnja je dobra. Mislim da treba da je unaprijedimo jer smo bliski po više osnova i razgovarali smo Nihad Canović i ja o nekim stvarima koje bi trebalo da realizujemo u narednom periodu.

Predsjednik Opštine ili Vaš rođak?

Čekić: (smijeh) Razgovarali smo kao predsjednici dviju opština.

Kako oslovljavate Anelu Čekić: tetka, predsjednice ili Anela?

Canović: Na radnom mjestu uvijek sa „predsjednice“. Mimo toga možemo da se oslovljavamo drugačije. Zaista, Plav i Gusinje su neraskidiva cjelina i sve što se dobro uradi u Gusinju reflektuje se na Plav i obrnuto. Zajedno radimo, dijelimo informacije i svakim dobrim potezom Opštine Gusinje, konkretno predsjednice, i Plav dobija. Tako da nemamo dilemu – zajedno treba da nastupamo, zajedno da tražimo, i na kraju građani tih opština su na sto načina isprepletani tako da nas vezuje zajednička prošlost, a Boga mi i zajednička budućnost.

Predsjednica Opštine Gusinje se može pohvaliti da Gusinjani u Americi imaju dvije fondacije. Plavljani su zaostali po tom pitanju…

Canović: Sve je stvar ugla gledanja. Plavljani su dio tih organizacija koje su formalno osnovali Gusinjani, tako da na donatorskim večerima možete vidjeti dosta Plavljana koji sa jednakim žarom podržavaju zdrave inicijative. Ukoliko se ne varam, prije nedjelju dana je bila inicijativa povodom izgradnje Islamskog centra u Gusinju gdje sam na slikama vidio da je dosta Plavljana uzelo učešća i smatram da je to ispravan pristup.

Ima li nagovještaja da se može osnovati fondacija sa nazivom Plav ili nešto slično?

Canović: Postoji Fondacija „Prijatelji Plava“ i realizovala je brojne humanitarne akcije i nasipanje puta prema Hridskom jezeru, što je dalo dobre rezultate. U zavisnosti od potreba, a vjerujem da će naši sugrađani, odnosno ljudi iz naših krajeva procijeniti treba li nova organizacija ili je bolje nastaviti saradnju sa postojećim. U svakom slučaju, kad god se obratimo i kad vide potrebu tu su da pomognu i pozdrave uspješne i dobre inicijative. Ali, s obzirom na situaciju u našem kraju, vjerujem da je potrebnije ukrupnjavanje nego rasitnjavanje i vjerujem da, bez obzira kako se te organizacije zvale i formirale, saradnjom ljudi iz našeg kraja možemo da ostvarimo puno veći uticaj, a to je, na kraju krajeva, cilj svih nas. Uticaj koji će rezultirati pozitivnim ishodima u našem zavičaju.

Gusinjani kažu da je Gusinje centar svijeta, Njujorčani kažu da je to Njujork. Šta Vi kažete?

Čekić: Gusinje je svima nama centar svijeta, u našim srcima, naravno.  Ljude koji potiču iz Gusinja vežu velike emocije za svoje rodno mjesto. Nadam se da će sve to pratiti ulaganje u Gusinje, jer to je jedini put da opstanemo u svom zavičaju i da ostanemo tu.

Vi u Plavu se možete pohvaliti da posljednje dvije godine imate prvoligaša. FK Jezero bilježi dobre rezultate.

Canović: Ako ćemo da budemo pošteni, u posljednjem periodu imamo razloga za optimizam u Plavu, iako je u 2021. izostala podrška sa državnog nivoa. Izgradili smo gradski trg koji je postao zaštitni znak Plava, dobili u međuvremenu prvoligaša… Prvi put u istoriji da je neki klub sa naših prostora opstao nakon prve sezone i to na visokom petom mjestu. Da smo imali malo sreće tokom šampionata vjerujem da nam ni Evropa ne bi bila daleko. Kada pogledamo, sa sjevera samo FK Rudar, koji zaista ima dugu tradiciju, igra u Prvoj ligi. Sada Plav ima prvoligaša, i to mogu reći u ubjedljivo najskromnijim uslovima što se tiče cijele Crne Gore. To radimo punog srca, čistom  emocijom, znamo da imamo ogromnu podršku u dijaspori i dok god uspijevamo na terenu sportski i fer i korektno da zadržimo taj status igraćemo u Prvoj ligi. Kada ne bude tako, isto toliko vatreno i s emocijom ćemo navijati za Jezero u Drugoj ligi. FK Jezero je brend Plava i nešto po čemu se prepoznajemo u cijeloj Crnoj Gori.

Plav se razvijao u posljednjih nekoliko godina. Mnogi će reći „Hvala Damiru Šehoviću…“ 

Canović: Damir Šehović je privržen Plavu, voli svoj zavičaj i trudi se da doprinese razvoju na sve moguće načine, to je uspješno radio u prethodnom periodu to će i raditi u budućnosti, njegove zasluge su najveće, ali rezultat ne treba nikad pripisivati samo pojedincu. Više se radi o manjoj grupi ljudi koji su s entuzijazmom nastupali i borili za svoj kraj i to je dalo rezultate, vjerujem da i on dijeli moje mišljenje. Uspjeli smo da pomirljivom politikom postignemo jedinstvo na javnoj sceni Plava, odnosno nije bilo običnih napadanja kao što je to znalo, nego vjerujem da smo svi zajedno radili u istom pravcu, svako onoliko koliko je mogao u tom trenutku, i to daje rezultate. To je na liniji onog što sam rekao i za dijasporu – potrebno nam je ukrupnjavanje da bi imali pozitivan ishod.

Plavljani se mogu pohvaliti da imaju poslanike u Skupštini Crne Gore, a Gusinjani nikako. Šta se dešava?

Čekić: U periodu kada smo bili jedna opština, poslanici i ministri su bili iz opštine Plav. Otkako smo vratili status opštine Gusinju, iz našeg mjesta još nije bilo poslanika, ministara, kao ni predstavnika na značajnim državnom funkcijama. Koliko je to važno ne treba da ističem, budući da su neki projekti opštine Plav realizovani, dok oni iz Gusinja još uvijek čekaju na realizaciju.

Je li potpredsjednik Vlade Dritan Abazović prilikom dolaska obećao da će nešto promijeniti u Gusinju?

Čekić: Mi smo na sastanku prezentovali projekte k koji nam život znače i tražili podršku za njih. Dobili smo obećanja, da tako kažem, da će se ozbiljno pristupiti tome. Kako sam već rekla, uvrštavanje projekata u budžet nije onako kako smo očekivali. Rasplet ćemo vidjeti.

Plavljani prilikom posjete nijesu aplaudirali Dritanu Abazoviću, potpredsjedniku Vlade Crne Gore. Takođe, njegova partija u koaliciji sa SPP-om osvojila je dvadesetak glasova u Vašem gradu. Plašite li se da će to imati uticaj na njegov odnos prema Plavu? 

Canović: Plavljani su uvijek imali jasan odnos prema društvenim procesima koji se odigravaju u našoj državi. Tako je bilo prije tridesetak godina sa čuvenim antiratnim mitingom, tako je bilo i sada kada je dio Plavljana izrazio nezadovoljstvo pravcem u kom kreće naša država.

Ne vjerujem da će taj događaj imati bilo kakav uticaj na odnos potpredsjednika Vlade prema Plavu. On je i tog dana saopštio da je to legitiman i demokratski način iskazivanja stavova građana po određenim pitanjima.

Na kraju, poslije godinu dana nove vlasti, vidimo da su Plavljani i Plavljanke dobro prozreli sposobnost i namjere ove Vlade i da su s pravom iskazivali zabrinutost za put kojim je Crna Gora krenula.

Sead Hodžić

Foto: Fokuspress.com, privatna arhiva i Facebook