Vlada je iz skupštinske procedure povukla set izmjena zakona kojima je planirala postepeno ukidanje procentualnih budžetskih izdvajanja određenim institucijama, zbog oštre reakcije javnosti, ali i činjenice da je taj paket zakona u koliziji s obavezama Crne Gore u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom (EU).

To je sinoć “Vijestima” saopštila poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović, nakon što su iz izvršne vlasti objavili da privremeno odustaju od četiri predloga izmjena zakona – o kulturi, finansiranju političkih partija, Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu i sprečavanju korupcije, kojim su najavljivali ukidanje dosadašnjeg načina finansiranja za više javnih institucija i nevladin sektor.

Danijela Đurović (Foto: Skupština Crne Gore)

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja tvrde da je to učinjeno zbog dodatnih konsultacija sa onima na koje ti predlozi direktno utiču, ali ovi kažu da konsultacija uopšte nije bilo i da su predlozi na Vladi usvojeni bez njihovog znanja.

Đurović je istakla da je rekacija institucija, političkih partija i civilnog sektora razlog za povlačenje predloga zakona: “Pa su Vlada i Ministarstvo finansija shvatili da su napravili grešku”.

Naglasila je da je Vlada prije slanja seta predloga zakona u parlament, morala da obavi široke konsultacije – prvenstveno u okviru parlamentarne većine.

”Konsultacije bi pomogle unapređenju ukupnog društvenog i političkog ambijenta u državi. Potpuno je neshvatljivo kako se mogu raditi izmjene bez konsultacija. Nedopustivo je i da parlamentarna većina ne učestvuje u izradi budžeta. Zato izgleda prilično neozbiljno kad Vlada povlači set akata koje je dan ranije uputila parlamentu”, poručuje Đurović.

Vladinim setom predloga zakona, kako je navedeno u predlogu Fiskalne strategije, bili su obuhvaćeni Ministarstvo kulture, Prijestonica Cetinje, Centar za obuku u sudstvu i tužilaštvu, nevladine organizacije, političke partije, Agencija za sprečavanje korupcije(ASK), fond za medije, Javni servis RTCG, dijaspora, fondovi za manjine, ženske organizacije u političkim partijama u državnom i lokalnim parlamentima.

NIKO NIJE USKRAĆEN

”Ministarstvo će obaviti dodatne konsultacije sa potrošačkim jedinicama koje su predmet izmjena zakona, zbog čega će se privremeno povući iz skupštinske procedure prvi set ovih predloga zakona, da bi se pružila dodatna objašnjenja u vezi sa primjenom, kao i da to ne ugrožava nezavisnost inistitucija, niti njihovu finansijsku samostalnost, već naprotiv”, rekli su iz resora kojim rukovodi ministar Milojko Spajić.

Poručili su da predlogom budžeta za 2022. godinu niko nije uskraćen za novac koji je izdvajan na osnovu procenata, već da je opredijeljen isti ili veći iznos od zakonom propisanog nivoa.

Uz to, polazeći od najbolje međunarodne prakse za planiranje budžeta i principa neselektivnosti, kada je u pitanju raspodjela novca iz javnih izvora, počeli su izmjene pojedinih zakona kojima se propisuju budžetska izdvajanja na nivou procentualnog učešća u budžetskoj potrošnji. Poruka iz ovog resora je da kvalitet predloženih programa treba da opredjeljuje iznos novca.

”Primjena programskog budžeta, koji donosi veću transparentnost, bolju kontrolu trošenja novca, unapređenje procesa planiranja budžeta i efikasnosti potrošnje… predstavlja i jedan od zahtjeva iz procesa evropskih integracija u dijelu upravljanja javnim finansijama”, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva finansija.

ZABRINUTOST DELEGACIJE EU

Kritika je, međutim, juče stigla iz Delegacije EU u Podgorici čiji je šef Kristina Oana Popa.

Iz Delegacije su za “Vijesti” kazali da je EU zabrinuta zbog namjere Vlade da ukine zakonski minimum za finansiranje ASK.

“Efikasno funkcionisanje ASK je ključno za napredak Crne Gore u Poglavlju 23 i ukupni put pristupanja EU. Zato sve izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije treba da poštuju zaštitne mjere koje garantuju funkcionalnu, operativnu i finansijsku nezavisnost Agencije”, kazali su iz Delegacije.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, 1. novembra utvrdio je predlog budžeta za ASK za narednu godinu koji je potom dostavljen Vladi.

Direktorica Agencije Jelena Perović kazala je “Vijestima” da Vlada ni na koji način nije kontaktirala tu instituciju, niti joj obrazložila predlog o izmjeni zakona.

Milojko Spajić (Foto: GOV.ME)

“Postojale su naznake da Vlada namjerava da utiče na rad i pokuša da ugrozi zakonom utemeljenu finansijsku, sa njom i funkcionalnu, operativnu i kadrovsku nezavisnost ASK, kao institucije koja vrši jedan vid kontrole izvršne vlasti. Međutim, Agencija je vjerovala u proklamovanu posvećenost Vlade evropskim integracijama, ne očekujući postupak kojim se urušavaju međunarodni standardi u borbi protiv korupcije”, kazala je Perović.

Iz Agencije su napomenuli da je Crna Gora prije više od 15 godina ratifikovala Konvenciju UN protiv korupcije, kojom se kao obaveza svake države ugovornice jasno navodi obezbjeđivanje najmanje jednog tijela za sprečavanje korupcije i njihove neophodne nezavisnosti, kako bi mogli da vrše svoje funkcije djelotvorno i bez bilo kakvog neprimjerenog uticaja. Predlog Vlade okarakterisali su kao otvoreni nasrtaj na nezavisnost Agencije.

Iz Ministarstva finansija tvrde da je “apsolutno netačno da je predloženim ugrožena/narušena nezavisnost Agencije ili bilo kome drugom od potrošačkih jedinica”.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, saopštili su “Vijestima” da ih niko nije konsultovao u vezi ukidanja obaveznog procenta u budžetu za finansiranje kuture.

Oštre kritike su stigle i iz NVO sektora, odakle takođe tvrde da ih niko nije konsultovao.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) naglasili su da su zabrinuti zbog ukidanja procentualnih izdvajanja, pogotovo što tome, kako je saopštila pravna savjetnica Snežana Kaluđerović nijesu prethodile konsultacije sa zainteresovanim stranama. Stav CGO u vezi ukidanja zagarantovnaih procenata je da “Vlada pokazuje jedan oblik revanšizma prema svima koji joj nisu po volji”. Predsjednik Upravnog odbora NVO Institut alternativa Stevo Muk ukazao je na “ozbiljnu manjkavost” u zakonodavnom procesu koji vodi usvajanju predloga zakona.

”Važeće odredbe propisa kojima se uređuju javnost, učešće zainteresovanih institucija i organizacija su zanemareni u procesu usvajanja predloga zakona o veoma važnim pitanjima, a takva negativna praksa je posebno zabrinjavajuća jer su usvojeni ili se planiraju usvojiti predlozi zakona o osjetljivim institucijama i sektorima u demokratskom društvu, kao što su Agencija za sprečavanje korupcije, javni servis – RTCG, fondovi za medije i nevladine organizacije i drugi”, kazao je Muk. On je i prije odluke Vlade, pozvao izvršnu vlast da odustane od predloga.

ISHITRENA ODLUKA

Vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Seid Hadžić kazao je da je iznenađen odlukom Vlade kojom se ukida obavezno budžetsko izdvajanje novca za saradnju sa dijasporom, te da misli da je Uprava “kolaterala najavljenih mjera”.

On je najavio da će narednih dana razgovarati sa najodgovornijim članovima Vlade i da ovu mjeru ne razumije kao “direktni napad na dijasporu, već kao ishitrenu i nedovoljno pripremljenu odluku”.

Hadžić je kazao da u Upravi nisu obaviješteni o tome, niti su konsultovani, a da su o svemu upoznati putem medija.

”Koliko sam razumio u komunikaciji sa ministrom inostranih poslova Đorđem Radulovićem i kolegama iz Ministarstva vanjskih politika, da ni oni nisu niti konsultovani, niti obaviješteni o najavljenim mjerama. Što je vrlo pogrešno i takav način komunikacije neće dovesti do boljitka ni na jednom polju, ne ulazeći u namjere donosioca odluke”, ističe Hadžić, dodajući da je preporuka Uprave bila da joj se poveća novac.

Iz Stranke pravde i pomirenja (SPP) u Crnoj Gori, saopštili su da je za njih apsolutno neprihvatljiv predlog da se ukine obavezno izdvajanje budžetskih sredstava za saradnju s dijasporom.

“Iako je predlogom budžeta iznos novca za saradnju s dijasporom uvećan za skoro 100.000 eura, što svakako oslikava namjeru da se napravi iskorak i u tom pravcu, ukidanje zakonske odredbe ne ide u prilog jačanju saradnje i povjerenja s dijasporom jer otvara prostor manipulacijama”, ističu iz SPP-a.

Iz te partije navode da Crna Gora mora pronaći način da institucionalno dijaspori obezbijedi permanentno prisustvo u kreiranju crnogorskog društva.

Seid Hadžić (Foto: SPP)

“Jedan od načina je i povećanje zakonski određenih budžetskih sredstava kojima će se pospješiti rad naših udruženja i asocijacija širom svijeta, što će i biti naš zahtjev koji ćemo uputiti u skupštinsku proceduru”, poručuju iz SPP-a.

INFORMISAĆE EK O ODNOSU VLADE PREMA NVO

”Plan Vlade da ukine procentualno izdvajanje za projekte i programe NVO smatramo izuzetno lošim, a definisani procenat znači da su vlasti spremne da ulažu u realizaciju sopstvenih javnih politika, kazala je za “Vijesti” izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Zorana Marković.

Ona je istakla da posebno zabrinjava činjenica da niko od NVO nije konsultovan prilikom planiranja ukidanja procentualnih budžetskih izdavanja.

”Ovakvu praksu do sada nijesmo imali u prethodnih 15 godina, i možemo reći da je riječ o presedanu. Ovo je vraćanje ne samo godinu, nego gotovo dvije decenije unazad kada su u pitanju odnosi Vlade i NVO”, kazala je Marković, dodajući da su sve prethodne Vlade, kada su javne politike koje se odnose na NVO, barem donosile informišiću same organizacije o tim potezima.

Iz CRNVO su najavili da će o “izuzetno negativnom odnosu Vlade” i isključivanju sektora iz konsultativnog procesa informisati međunarodne partnere, uključujući i Evropsku komisiju.

“Razumijemo da ova Vlada ima mnogo više razumijevanja za tradicionalne organizacije, poput vjerskih, ali retrogradne politike u odnosu na nevladin sektor znače narušavanje demokratskog razvoja našeg društva”, poručila je Marković.

NARUŠAVANJE NEZAVISNOSTI

Predlog izmjena Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u suprotnosti je sa međunarodnim i evropskim standardima kada je u pitanju institucija čija je nadležnost obuka u pravosuđu i njegovim stupanjem na snagu narušio bi se princip samostalnosti i nezavisnosti te institucije u funkciji pravosuđa, onemogućilo planiranje sprovođenja svih aktivnosti, kao i kadrovsko jačanje.

To su “Vijestima” juče saopštili iz Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu tvrdeći da su do izmjena zakona došli uvidom na sajt Vlade i da je Ministarstvo finansija taj akt predložilo Vladi bez prethodno sprovedenih konsultacija sa njima.

“Predloženom izmjenom ugrožava se nezavisnost i samoodrživost Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu kao jedine institucije u Crnoj Gori nadležne za obuku u pravosuđu, čiji se zakon temelji na međunarodnim i evropskim standardima i principima kojima se garantuje funkcionalna, institucionalna i finansijska nezavisnost i održivost Centra. Jedan od razloga donošenja zakona kojim je Centar dobio status samostalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, je bio, da institucija koja organizuje i sprovodi obuku u pravosuđu postane nezavisna i finansijski samoodrživa, što je bio i preduslov sadržan

Akcionim planom za Pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, kao ključnim strateškim i reformskim dokumentom čije je ispunjenje mjera neophodno na evropskom putu Crne Gore”, saopštili su iz Centra.

Navode da su u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu, date preporuke da se ojača nezavisnost Centra, kao i njegovi institucionalni i finansijski kapaciteti.

“Takođe, u svim godišnjim izvještajima o napretku za Crnu Goru, Evropska komisija naglašava značaj obezbjeđivanja finansijskih sredstava u cilju nezavisnosti Centra, tj. njegovog autonomnog i samoodrživog funkcionisanja”, objašnjavaju iz te institucije.

DEGUTANTNE NAJAVE I LIČNI POTEZI SPAJIĆA

Iz PzP-a i BS-a su za “Vijesti” namjeru da se partijama ukine zagarantovani novac nazvali “krajnje degutantnomm i ličnim potezom ministra, a ne konsenzusom partija”. Istakli su da nijesu konsultovani u vezi izmjena zakona i da predlog ne podržavaju.

Branko Radulović (Foto: Skupština Crne Gore)

Poslanik PzP Branko Radulović ocijenio je da je plan resornog ministarstva o postepenom ukidanju fiksnih budžetskih izdvajanja “krajnje degutantna najava”.

On je pitao na koji će se način dijeliti novac i kakve će to imati efekte.

”Ako postoji društveni konsenzus da partije, Vlada i druge institucije rade volonterski – prihvatamo i tu varijantu. Međutim, ne pristajemo na ucjene, jednostrane poteze i gluposti Ministarstva finansija. Za crnogorske partije izdvaja se najmanje u Evropi”, rekao je Radulović.

On tvrdi da je predlog budžeta donijet jednostrano, bez konsultacija s poslanicima čime se ponavlja prošlogodišnji scenario.

”Dolazimo opet u situaciju ‘uzmi ili ostavi’, što ovog puta neće proći. Predlog budžeta predstavlja demagogiju zato što nudi neutemeljno povećanje plata jednima, zaboravljajući neke druge. Pozivam Spajića da povuče predlog”, poručio je poslanik PzP-a.

Iz Bošnjačke stranke (BS) su saopštili da je najava ukidanja izdvajanja za partije još jedan u nizu poteza nove Vlade koji nije adekvatno pripremljen i koji je više stvar lične procjene ministra, a ne dio širokog konsenzusa partija.

”S nama niko nije razgovarao na ovu temu. Vjerujemo da slično misle i kolege iz ostalih partija. Posebno je zanimljivo to kako će resorni ministar ocjenjivati programe partije, po kojim kriterijumima? Ko je nadležan da programe partija proglašava kvalitetnim? Sigurni smo da ovi predlozi nisu dobro osmišljeni, da su jednostrani i da neće dobiti podršku javnosti i poslanika”, naglasili su iz BS.

Izvor: “Vijesti”

Glavna fotografija: EK bila zabrinuta zbog namjere vlasti: Kristina Oana Popa i Milojko Spajić (Foto: GOV.ME)