Dijaspora u prošlosti i sadašnjosti: Matica crnogorska i iseljenici (LVIII)

Matica je obznanila da naši isljenici imaju u njoj pouzdanu adresu „na koju se mogu osloniti” i zato će u svijetu, a sa posebnom brižljivošću u državama bivše Jugoslavije, uspostaviti svoja povjereništva. Ako bi bila stalno prisutna među našim iseljenicima, Matica smatra da bi „dobrim dijelom ispunila smisao svog postojanja”

Matica crnogorska će već u Proglasu o osnivanju iz maja 1993. godine zapisati „Mnoštvo našeg naroda pošlo je za drugim maticama, ali vjerujemo da u Crnoj Gori i po svijetu, gdje žive pripadnici našeg naroda ima dosta ljudi koji će se identifikovati sa njenim imenom i njenim ciljevima”. U Programu Matice „Crna Gora pred izazovima budućnosti”, čiji je nacrt od 1995. godine na javnoj raspravi u zemlji i među iseljeništvom i koji je namijenjen svima „koji Crnu Goru drže za domovinu”, stoji da u projekat samostalne i emancipovane Crne Gore, kao svemu drugome nadređen cilj treba uključiti „crnogorsko iseljeništvo bilo gdje da se nalazi, jer je to dio njihove sudbine”. Matica crnogorska je istakla da bi suverena Crna Gora morala prema iseljenicima da izgrađuje specifičnu i odgovornu državnu politiku. Usvojila je Načela politike Matice prema iseljeništvu i formirala svoj Odbor za iseljenike. U tim Načelima je zapisano da će se Matica „brinuti za Crnogorce i pripadnike drugih naroda porijeklom iz Crne Gore u dijaspori” i nastojati da uspostavi veze „koje bi podsticale crnogorski patriotizam i pomogle da u multikulturnom društvu sačuvaju nacionalne posebnosti”.

Matica je obznanila da naši isljenici imaju u njoj pouzdanu adresu „na koju se mogu osloniti” i zato će u svijetu, a sa posebnom brižljivošću u državama bivše Jugoslavije, uspostaviti svoja povjereništva. Ako bi bila stalno prisutna među našim iseljenicima, Matica smatra da bi „dobrim dijelom ispunila smisao svog postojanja”.

Matica crnogorska je odmah po osnivanju uspostavila brojne kontakte iz kojih je zaključila da iseljenicima nedostaju objektivne informacije o zbivanjima u matičnoj zemlji i da teško dolaze do novina i knjiga iz zemlje, kao i da u cijelom svijetu postoji veoma mali broj dobro organizovanih crnogorskih iseljeničkih udruženja. Čak i tamo gdje je tradicija organizovanja crnogorskih iseljenika duga vijek i po, kao što je bio slučaj u Americi i Kanadi, poslije raspada SFRJ, došlo je do osipanja i dezorjentacije.

Matica crnogorska uspostavlja organizovane kontakte sa iseljenicima u Evropi. Za povjerenika u Engleskoj imenovan je Ivan Martinović, u Holandiji Ljubo Đurković, u Bugarskoj Dragan Perović, za Španiju Elma Dragović, Njemačku Ljubo Dabović, vajar Momo Vuković predsjednik udruženja „Ivan Crnojević”, iz Ljubljane, za Sloveniju. Povjerenik Matice za Makedoniju bio je književnik i publicista Dragan Nikolić, a za Vojvodinu profesor Milenko Perović.

U svrhu internacionalizacije crnogorskog državnog pitanja Matica crnogorska je organizovala tribinu o međunarodnim odnosima Crne Gore na Cetinju, na kojoj su govorili ambasadori Velike Britanje u Beogradu Roberts Ajvor, Austrije Volfrang Petrič i italijanski konzul Mistreta.

Matica crnogorska ima dugu i plodnu i raznovrsnu saradnju sa brojnim iseljeničkim organizacijama, a posebno sa Nacionalnom Zajednicom Crnogoraca Hrvatske. Kontakti su uspostavljeni sredinom devedesetih, kad je generalni sekretar Matice boravio u Zagrebu, a za vrijeme kongresa na Cetinju napravljen je dogovor o radu na zajedničkim projektima.

To će biti početak jedne veoma uspješne kulturne saradnje kakve do tada, po raznovrsnosti i kvalitetu, nije bilo između Crne Gore kao matične države i dijaspore. Narednih godina će se zahvaljujući saradnji ove dvije institucije objaviti brojne knjige crnogorskih autora, organizovati naučni skupovi o značajnim ličnostima i datumima crnogorske kulture, promovisati zajednički projekti na Petrovdanskim i Lučindanskim skupovima u Rijeci i Zagrebu, predstavljati zagrebačkoj publici crnogorske opštine i stvaraoci u raznim oblastima, uspostaviti saradnja crnogorskih i hrvatskih kulturnih ustanova, gradova i državnih organa.

Sticajem okolnosti Matica crnogorska je od samog osnivanja bila jedinstvena adresa u Crnoj Gori na koju su se obraćala iseljenička društva u Americi, Kanadi, Australiji i Evropi koja su u svom programu imala njegovanje crnogorskog idenititeta i zalaganje za suverenu Crnu Goru. Iseljenici su dolazili u Maticu kao u svoj dom, a predstavnici Matice bili su gosti na njihovim skupovima. Tako su ostvareni personalni kontakti i izgrađivano međusobno povjerenje važno za društveno djelovanje.

Pritom treba imati u vidu da je Matica sve djelatnosti, poslove i akcije u zemlji i prema dijaspori, sve do 2008. godine obavljala kao samostalna kulturna organizacija, volonterski, bez ikakve pomoći države. Dokumentacija o radu Matice u ovom periodu objavljena je u njenim Godišnjacima za 93/94, 94/95, 96/98 i 1999/2003.

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Idi na VRH
error: Content is protected !!