Svijet će se uskoro suočiti s obilnim poplavama koje će se u priobalnim područjima početi događati sredinom 2030-ih, a do kojih će doći uslijed “kolebanja” u mjesečevoj orbiti, upozorila je NASA, piše Telegraph.

Broj poplava mogao bi se učetvorostručiti jer će gravitacioni učinci lunarnog ciklusa biti kombinovani sa klimatskim promjenama i rezultirati “decenijom dramatičnog porasta vodenih katastrofa”.

Svemirska agencija kaže da će obalni gradovi doživjeti “brzo rastuće plimne poplave” koje će se događati u grupama i trajati po mjesec dana ili duže.

Glavni uzrok ovim događajima je redovno kolebanje mjesečeve orbite, odnosno ciklične promjene njenog nagiba, koje su prvi put zabilježene 1728. godine, a za puni ugao se okrene tokom perioda od 18,6 godina.

MJESEC PLUS KLIMATSKE PROMJENE

“Novost je to što će jedan od učinaka tog kolebanja na gravitaciono privlačenje Mjeseca, što je glavni uzrok plima i oseka, biti kombinovan s porastom nioa mora što je rezultat zagrijavanja planete”.

Tokom polovine tog vremena, redovne dnevne plime na Zemlji su obuzdane, što znači da su niže od normalnih, a oseke više od normalnih. No, tokom druge polovine ciklusa plima se pojačava, što znači da postaje još viša, a oseka još niža.

Kako globalni nivo mora raste, učinak ovog pojačanja biće još veći.

Sljedeći put kad se ovaj “lunarni dodatak” plimama pojavi, biće sredina 2030-ih godina.

PRELOMNA TAČKA

Do tada će globalni porast nioa mora biti na snazi već ćitavu deceniju i proći “prelomnu tačku”, rezultat čega će biti “povećanje broja poplava na gotovo svim kopnenim obalama SAD-a”, izvijestila je NASA.

Bill Nelson, čelnik svemirske agencije, kaže: “Područja pozicionirana nisko uz nivo mora sve su više izložena riziku i patnjama zbog sve češćih poplava, a stvari će se samo pogoršavati. Kombinacija gravitacijskog privlačenja mjeseca, porasta nivoa mora i klimatskih promjena nastaviće obalne poplave na našim obalama i širom svijeta činiti sve gorim”.

Rekao je da je ključno unaprijed planirati zaštitu kompanija i sredstava za život ljudi.

Studija se bavila “poplavama uzrokovanim visokim plimama”, poznatima i kao “ometajuće poplave”, koje nisu toliko razorne poput olujnih udara izazvanih uraganima.

Prema Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), SAD su 2019. imale oko 600 takvih poplava, prenosi “Jutarnji list”.

Obalna područja SAD-a mogla bi imati tri ili četiri puta više takvih poplava godišnje od sredine 2030-ih, kaže NASA.

Studiju je proveo NASA-in naučni tim za promjenu nivoa mora sa sjedištem na Univerzitetu Havaji.

AKUMULIRANI UČINAK

Docent Phil Thompson, vodeći autor studije, rekao je: “Ono što će s vremenom imati poseban uticaj je akumulirani učinak poplava. Ako područje poplavi 10 ili 15 puta mjesečno, kompanija ne može nastaviti raditi ako joj je parkiralište stalno pod vodom. Ljudi će ostajati bez posla jer neće moći doći na posao. Septičke jame postaće veliki javnozdravstveni problem”.

Prema Ujedinjenim nacijama, do 2050. godine će u primorskim gradovima stotine miliona ljudi biti u opasnosti od poplava koje će se pogoršavati zbog porasta nivoa mora.

Ben Hamlington, čelnik NASA-inog tima za promjenu nivoa mora, rekao je da bi se urbanisti trebali pripremiti za povećanje poplavnih plima i ekstremne vremenske događaje.

“Iz perspektive planiranja važno je znati kada ćemo vidjeti porast. Jako je korisno znati da su svi takvi događaji grupisani u određenom mjesecu ili da možete imati više poplava u određenoj polovini godine”.

Foto: Poplave u Lousiani 2016/Printscreen)