U Prijedoru je danas obilježen 31. maj – Dan bijelih traka, kojim se podsjeća na segregaciju i početak kampanje etničkog čišćenja i stradanja Bošnjaka Prijedora.

S bijelim trakama oko ruku, na lokaciji na kojoj bi trebao biti izgrađen spomenik ubijenoj djeci, u Prijedoru su se okupili građani.

Učesnici su centrom grada prošetali s ružama u rukama na kojima su ispisana imena ubijenih mališana.

Zbog pandemije koronavirusa i epidemioloških mjera koje su na snazi na području bosanskohercegovačkog entiteta RS zabranjena su javna okupljanja više od 100 osoba zbog čega su obilježavanju Dana bijelih traka prisustvovali samo oni koji su nosili ruže.

Iz Inicijative “Jer me se tiče” poručili su da obilježavanje nije ograničeno prostorom i vremenom te da svako može nositi bijelu traku i obilježiti ovaj dan.

Prije šetnje učesnicima je pokazana lokacija s kojom su lokalne vlasti saglasne da se na njoj izgradi memorijal za 102 ubijene prijedorske djece. U toku ove godine planirano je prikupljanje neophodne dokumentacije, kao i raspisivanje međunarodnog konkursa za idejno rješenje, kako bi do idućeg Dana bijelih traka bio izgrađen memorijal, piše Radiosarajevo.ba.

Tako će biti ostvaren jedan od prvih postavljenih ciljeva koje je postavila građanska inicijativa “Jer me se tiče”, zajedno s drugim organizacijama i pojedincima koji su se priključili i podržali roditelje ubijene prijedorske djece.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, kao i u spomen na 1992. godinu, kada su tadašnje srpske vlasti izdale naredbu da svi građani i građani nesrpske nacionalnosti moraju na svoje kuće staviti bijele plahte, a ukoliko izlaze iz kuća moraju nositi bijele trake oko ruke.

Takođe, u znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline i ove godine je u Sarajevu obilježen Dan bijelih traka.

Pokret ”AntiDayton“ je i ove godine pripremio instalaciju koja ostavlja poseban pečat na polju kulture sjećanja, a postavljena je u Velikom parku, preko puta BBI centra.

Vlasti bosanskih Srba su na današnji dan 1992. godine putem lokalne radio stanice izdale naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke.

Ovo je bio jedan u nizu poteza ponižavanja, maltretiranja i psihološkog ubijanja civilne populacije koja je većinom završila u zloglasnim logorima kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje – mnogi od njih su mučeni, zlostavljani i ubijeni dok se za određenim brojem još uvijek traga.

Po prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, članovi jedne etničke ili religijske grupe su na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli i Srbi i Muslimani vidjeli bijele zastave na muslimanskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništa koja je uslijedila uporedio sa genocidom.

U ovoj strateškoj kampanji etničkog čišćenja ubijeno i protjerano oko 50 hiljada osoba iz Prijedora i okoline. Kroz logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i još 54 mjesta zatočenja u nečovječnim uvjetima torturu je prošlo nekoliko desetina hiljada djece, žena i muškaraca, bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora.

Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Foto: Printscreen/Al Jazeera