Iza biotehnološke firme Biontek stoje dvije glavne osobe: Ugur Sahin i Ozlem Tureči. Još u januaru ove godine, kada je korona-virus bjednio u Kini, a u Njemačkoj rijetko ko bio ozbiljno zabrinut zbog mogućnosti pandemije, dvoje medicinara, Sahin i Tureči, shvatili su o čemu se radi i svoja istraživanja usmjerili su na razvoj vakcine protiv tog virusa. Tri mjeseca kasnije, imali su prve kandidate za vakcinu u kliničkom razvoju

Ugur Sahin i Ozlem Tureči (Foto: Printscreen/DW Türkçe)

Biontek i Fajzer su na korak do dobijanja dozvole za proizvodnju i korišćenje prve efikasne vakcine protiv kovida 19. Na čelu Bionteka je bračni par iz Njemačke s turskim korijenima: Ugur Sahin i Ozlem Tureči.

„Lightspeed“, brzina svjetosti – naziv je projekta koji je sredinom januara pokrenula njemačka firma Biontek (BioNTech). Radilo se, ni više ni manje, nego o razvoju vakcine protiv koronavirusa u rekordnom roku. I od tada projekat zaista napreduje brzinom svjetlosti. Razvoj neke vakcine po pravilu traje osam do deset godina, ali istraživači iz Majnca mogli bi da dobiju odobrenje u SAD za svoju vakcinu za nešto više od godinu dana.

Ono bi trebalo biti spremno sredinom novembra, kada Niontek i njegov partner, američki farmaceutski koncern Fajzer (Pfizer), nameravaju da podnesu zahtjev za hitnu dozvolu u SAD. Trenutno dostupni podaci ukazuju na 90-procentnu zaštitu protiv kovida 19, objavili su Biontek i Fajzer u ponedjeljak (9.11). Ako dobiju dozvolu, bili bi time prvi u trci za vakcinom na Zapadu.

I evropska Agencija za regulaciju farmaceutskih proizvoda EMA je već početkom oktobra najavila pokretanje postupka odobravanja vakcine. Ona se trenutno još ispituje u studiji u kojoj učestvuju desetine hiljada osoba. Kako bi se ubrzao postupak odobravanja, privremeni rezultati sada se kontinuirano provjeravaju sve dok ne bude dostupno dovoljno informacija za odluku o odobrenju, navodi EMA.

TERAPIJA RAKA UZ POMOĆ IMUNOG SISTEMA

Iza biotehnološke firme Biontek stoje dvije glavne osobe: Ugur Sahin i Ozlem Tureči. Još u januaru ove godine, kada je korona-virus bjednio u Kini, a u Njemačkoj rijetko ko bio ozbiljno zabrinut zbog mogućnosti pandemije, dvoje medicinara, Sahin i Tureči, shvatili su o čemu se radi i svoja istraživanja usmjerili su na razvoj vakcine protiv tog virusa. Tri mjeseca kasnije, imali su prve kandidate za vakcinu u kliničkom razvoju.

Do tada su njih dvoje bilo usredsređeni na borbu protiv raka. Njihov pristup se pritom značajno razlikovao od uobičajenog liječenja karcinoma. Sa obzirom na to da ne postoje dva pacijenta kod kojih je genetska mutacija ćelija raka potpuno ista, pacijenti ne bi trebalo da budu jednoobrazno liječeni hirurškim zahvatima, hemoterapijom ili zračenjem, smatra to dvoje ljekara. Umjesto toga, svakom pacijentu je potrebno liječenje posebno prilagođeno njemu.

Pritom Sahin i Tureči koriste činjenicu da ljudsko tijelo često može da pomogne samo sebi kada ga napadaju bakterije ili virusi. Njihov cilj je da razviju imunoterapiju koja stimuliše mehanizme samoizlječenja i šalje sopstvene odbrambene snage kako bi zloćudne tumore učinili bezopasnim.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno se 42 potencijalne vakcine testiraju na ljudima.

ISTRAŽIVANJE KAO CENTAR ŽIVOTA

„Vrlo rano sam shvatio da me interesuje nauka“, rekao je Sahin kada mu je 2019. dodijeljena iranska nagrada za nauku „Mustafa“. Rođen u Turskoj, sa četiri godine se sa majkom preselio u Keln, gdje je njegov otac radio kao gastarbajter u fabrici „Ford“. Nakon završene srednje škole studirao je medicinu na Univerzitetu u Kelnu. „Interesovala me je imunoterapija“, kaže 54-godišnjak. „Interesovalo me to kako funkcioniše imuni sistem, kako se može voditi da prepozna i napada ćelije raka“.

Kao mladi istraživač, sa samo 20 godina, počeo je da radi u laboratoriji. „Imali smo predavanja od ujutro do 16 časova. Ali, kad su moje kolege studenti onda išli kući, ja sam odlazio u laboratoriju i tamo radio. Obično do 21 – 22 sata. Ponekad i do 4 ujutru“, prisjeća se Sahin. Potom se biciklom vraćao kući.

Sahin je 1992. godine doktorirao s najvišom ocjenom, summa cum laude, a zatim je radio kao ljekar za internu medicinu i hematologiju/onkologiju na Univerzitetu u Kelnu, gdje je habilitirao 1999. godine. Potom se preselio u Univerzitetsku bolnicu Zarland, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Ozlem Tureči.

OZLEM TUREČI: BRIGA ZA PACIJENTE U CENTRU PAŽNJE

Ozlem Tureči je ćerka turskog ljekara koji je u Njemačku došao iz Istanbula. Kad je Sahin došao u Zarland, Tureči je tamo studirala medicinu. Danas predaje na Univerzitetu u Majncu i smatra se pionirom imunoterapije raka. „Na mene je snažno uticao moj otac koji je radio kao ljekar. Još kao djevojčica nisam mogla ni da zamislim da radim drugi posao“, kaže Ozlem Tureči.

„Otac je imao ordinaciju u našoj porodičnoj kući i mi smo se kao djeca igrali između pacijenata. Već tada nije bilo stroge odvojenosti između posla i privatnog života“, prisjeća se Tureči. Od oca je preuzela i to da je briga o pacijentima u centru pažnje.

Kad su se Tureči i Sahin 2002. godine vjenčali, Sahin je već radio na Univerzitetskoj klinici u Majncu. Čak je i na dan vjenčanja Sahin bio u laboratoriji – prije nego što je otišao do matičara. A i posle vjenčanja vratio se u laboratoriju.

ROĐENJE BIONTEKA

Godine 2001. Sahin i Tureči osnovali su biofarmaceutsku firmu „Ganimed farmasjutikals“ (Ganymed Pharmaceuticals), koja razvija imunoterapijske ljekove protiv raka. Firma je 2016. prodata za 422 miliona eura. Godine 2008. njih dvoje osnivaju Biontek. Tu, prije svega, rade na razvijanju tehnologije i ljekova za individualizovanu imunoterapiju raka. Međutim, do sada nijedan od tih lijekova nije razvijen do stepena na kojem bi se dobila dozvola za korišćenje.

Sahin je izvršni direktor Bionteka i predaje na Univerzitetu u Majncu, njegova supruga Tureči je direktorka medicinskog odjeljenja firme i odgovorna je za klinički razvoj. Ujedno predaje kao privatni docent takođe u Majncu.

Andreas Kun, jedan od bliskih saradnika bračnog para, rekao je za Sahina povodom dodjele nagrade „Mustafa“: „Rijetko sam sreo nekoga ko je tako pametan kao što je to gospodin Sahin. On je uvijek korak ispred drugih. Kad dođete s novom idejom, on vas tu već čeka, u načelu je tu ideju već predvidio“.

„Gospodin Sahin me nadahnuo od samog početka i to je jedno od njegovih umijeća, da može da nadahne ljude“, kaže Kun. „Sahin ne uvjerava samo naučnim argumentima, već i podstiče sopstvenim entuzijazmom.“

Trenutno u Bionteku radi više od 1.300 ljudi iz više od 60 zemalja. Pritom su više od pola njih visoko obrazovane žene – oko četvrtina ih ima doktorsku titulu. U oktobru je firma napravila iskorak na međunarodni parket, izašla je na američku berzu tehnologija Nasdaq – i od tada neprestano raste.

NADA POČIVA NA BNT162B2

Tureči kaže da je njeno načelo da treba prepoznati one stvari koje ne možemo da promijenimo i da to treba prihvatiti. Ali, istovremeno je potrebno odlučno i hrabro usredsrediti se na ono na šta možemo da utičemo – a toga je često mnogo više nego što se u početku misli.

Sahin i Tureči pokazuju hrabrost i u ovoj krizi. „Kako bi mogli odmah da obezbijedimo dovoljne količine za komercijalnu prodaju u slučaju odobrenja naše vakcine BNT162b2, već sada ulažemo velika sredstva u proširenje proizvodnih kapaciteta. Na dva mjesta, u Idar-Oberštajnu i u Majncu, proizvodne linije već danonoćno rade“, navodi se u aktuelnom poslovnom izvještaju Bionteka. „Naš cilj je od početka bio da paralelno preduzimamo važne korake kako bismo ostali unutar zacrtanog vremenskog okvira“, rekao je Sahin za drugi program njemačkog javnog servisa ZDF.

Dugogodišnji istraživački rad u međuvremenu je i finansijski veoma isplativ za taj istraživački par. Ugur Sahin drži 18 odsto dionica Bionteka i s uspjehom kompanije preko noći je postao jedan od 100 najbogatijih Njemaca – barem na papiru.

Izvor: DW.COM