Predsjednik Erdoğan na neki se način drznuo da prkosi i samom Mustafi Kemal paši Atatürku, ocu moderne sekularne europeizirane Turske, a sve zbog, kako mnogi misle, podizanja svog poljuljanog statusa te zato jer najvećim turskim gradom vlada njegov opozicioni suparnik Ekrem İmamoğlu

Foto: Printscreen/Ruptly

U petak, 24 jula, u 10 sati po mjesnom vremenu, (9 po srednjoevropskom), nakon punih 86 godina, počeo je namaz (molitva) pod svodovima džamije (nekada crkve a potom muzeja) Aja Sofije u Istanbulu, piše “Jutarnji list”.

Prva molitva trajaće u kontinuitetu puna 24 sata, sve do subotnjeg jutra. Iako džamija može primiti nekoliko hiljada vjernika, zbog epidemioloških razloga i opasnosti od širenja koronovarisa, istovremeno će moći da klanja samo 500 vjernika.

Na prvoj molitvi bio je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je odlukom o ponovnoj prenamjeni Aja Sofije izazvao velike rasprave i u Turskoj i u svijetu.

Naime, predsjednik Erdoğan na neki se način drznuo da prkosi i samom Mustafi Kemal paši Atatürku, ocu moderne sekularne europeizirane Turske, a sve zbog, kako mnogi misle, podizanja svog poljuljanog statusa te zato jer najvećim turskim gradom vlada njegov opozicioni suparnik Ekrem İmamoğlu.

On je izgubio Istanbul iako je ponavljao izbore u tom gradu.

Ukazom Atatürka, zbog sekularizacije društva, još davne 1934. godine nekadašnja krunidbena crkva vizantijskih careva, koja je od Osmanskog osvajanja 1453. godine bila pretvorena u džamiju, postala je muzej.

Sada je Erdoğan pokazao da može da protivrječi najvećem istorijskom i političkom autoritetu moderne Turske, na kojeg se inače poziva i zaklinje u svojim govorima. Inače, i papa Franjo je tražio da se odluka povuče. Zanimljivo je da se pobunila i Ruska pravoslavna crkva (koja sebe inače smatra nasljednikom Vizanta, a Rusiju naziva Trećim Rimom) iz koje su poručili da je ovo „šamar pravoslavlju, ali i cjelokupnom svjetskom hrišćanstvu”. Ali, iz Kremlja je poručeno i da je to unutrašnja stvar turske države”.

Oko trga sultana Mehmeda gdje se nalazi Aja Sofija obustavljen je saobraćaj, a izvan džamije se okupilo nekoliko hiljada vjernika. Za bezbjednost se brine 17 hiljada policajaca i vojnika razmještenih u okolini. Na ulazu je postavljeno čak 11 kontrolnih punktova na kojima se provjeravaju vjernici koji dokaze (morali su da imaju posebnu propusnicu), ali im se mjeri i temperatura, na platou ispred džamije nalazi se i 101 vozilo hitne pomoći, a iznad tog područja nadlijeću policijski helikopteri i dronovi.

Svaki vjernik je morao da donese masku i svoj molitveni tepih, a kako je kazao Ali Yerlikaya, guverner Istanbula (državni službenik zadužen za cijelu pokrajinu), morali su se naoružati “strpljenjem i razumijevanjem”. Hriščanse freske i mozaici u Aja Sofiji tokom molitve bili su prekriveni čaršafima.

Prvotno se željelo da se posebnim osvjetljenjem “zakamufliraju” hrišćanska obilježja, ali su na kraju popustili pred zahtjevima konzervatora koji su kazali da bi to oštetilo stare mozaike i freske. Doduše, mnogi se pitaju što će biti s tim freskama, a više stotina svjetskih vizantologa, među kojima i desetak turskih, potpisalo je peticiju kojom je tražilo od predsjednika Erdoğana da ne pretvara Aja Sofiju u džamiju.

I restauratorka Zeynel Ahubei, koja se već 27 godina brine o freskama, izrazila je zabrinutost za njihovo očuvanje.

Posljednjih godina Aju Sofiju posjećivalo je i do 4 miliona turista, ali je “sultan” Erdoğan, kako bi ublažio proteste, najavio da će Aja Sofija biti otvorena i za turističke obilaske i to besplatno.