Na Berlinskom kongresu velike sile su nam priznale nezavisnost i državnost, koju smo mnogo ranije sami izborili. Tada su Crnoj Gori priključene teritorije sa stanovništvom različitih konfesija i nacija. To je bio prvi korak ka stvaranju građanskog multietničkog društva, na čiji smo karakter i domete veoma ponosni, jer je izdržao sva iskušenja i u najtežim vremenima. Odlučni smo do kraja da odbranimo taj društveni model, jer Crna Gora može postojati samo kao država slobodnih i ravnopravnih građana, bez obzira na vjeru i naciju, kazao je Đukanović

Foto: Predsjednik.me

Trinaestojulskim ustankom većinska Crna Gora, zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima, svrstala se u antifašističku koaliciju kojoj su pripadale vodeće zemlje svijeta, za ideju na kojoj počiva savremena Evropa. Zato, crnogorski antifašizam znači i opredjeljenje za Crnu Goru kakvu danas imamo – nezavisnu i međunarodno priznatu državu, članicu NATO, posvećenu evropskim vrijednostima i članstvu Crne Gore u EU, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, čestitajući građanima Crne Gore 13. jul, Dan državnosti.

Ove godine, kazao je on, zbog pandemije COVID-19, Trinaesti jul ne obilježavamo na tradicionalan način. Međutim, prema ovom najvećem datumu iz slavne crnogorske istorije uvijek se odnosimo jednako – s poštovanjem i ponosom.

Foto: Predsjednik.me

“Prošle su 142 godine od Berlinskog kongresa na kome je Crna Gora dobila zvanično međunarodno priznanje. I 79 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. kad je Crna Gora, u duhu svoje slobodarske i moralne tradicije, prva u Evropi masovno ustala protiv fašizma. Zato, Trinaesti jul slavimo kao Dan državnosti. Iako su događaji na ovaj dan 1878. i 1941. godine različiti po karakteru i značenju, i jedan i drugi su jednako važan iskaz onoga što država Crna Gora u istoriji jeste. Na Berlinskom kongresu velike sile su nam priznale nezavisnost i državnost, koju smo mnogo ranije sami izborili. Tada su Crnoj Gori priključene teritorije sa stanovništvom različitih konfesija i nacija. To je bio prvi korak ka stvaranju građanskog multietničkog društva, na čiji smo karakter i domete veoma ponosni, jer je izdržao sva iskušenja i u najtežim vremenima. Odlučni smo do kraja da odbranimo taj društveni model, jer Crna Gora može postojati samo kao država slobodnih i ravnopravnih građana, bez obzira na vjeru i naciju”, kazao je Đukanović.

Dodao je da “našu savremenu državnost temeljimo i na pokretu koji je započeo Trinaestojulskim ustankom 1941”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.

“Tada je slobodarska i antifašistička Crna Gora krenula u odlučnu borbu za socijalno i nacionalno oslobođenje, za državno ime koje joj je ukinuto 1918. Bio je to ne samo početak oslobodilačke borbe, već i borbe za obnovu Crne Gore, ravnopravne sa drugim republikama u ondašnjoj Jugoslaviji. Uz najbolje želje za dalje zajedničke uspjehe, svim građanima Crne Gore gdje god da su, čestitam Dan državnosti, sa tradicionalnim pozdravom: Nek’ je vječna Crna Gora!”, rekao je Đukanović.

On je položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici.