Postoje vrlo opipljivi razlozi zbog kojih se Danci ne žele odreći Grenlanda. Danska je 2014. podnijela zahtjev UN-u, tvrdeći da je regija koja okružuje Sjeverni pol povezana s kontinentalnim dijelom Grenlanda i zato predstavlja dio danske autonomne teritorije. Tadašnji ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard izjavio je da je to istorijski važna prekretnica za Dansku. Međutim, već tada su Kanada i Rusija pokazale vlastite pretenzije prema energentima bogatoj arktičkoj teritoriji, a isto područje svojataju Amerika, Norveška, pa čak i Kina

Foto: Printscreen/Al Jazeera

Navodno pri zdravoj svijesti, američki predsjednik Donald Trump objavio je na Twitteru fotomontažu svog hotela na Grenlandu i tako potvrdio da je njegova vlada zainteresovana za kupovinu tog ostrva.

“Obećavam da neću napraviti ovo na Grenlandu”, napisao je u ponedjeljak američki predsjednik uz fotomontažu koja prikazuje zlatni neboder na kojem piše Trump, usred naselja grenlandskih kućica.

Ali da u Washingtonu ozbiljno razmišljaju o Grenlandu potvrdio je Larry Kudlow, ekonomski savjetnik Bijele kuće, koji je izjavio da predsjednik Donald Trump “želi razmotriti” kupovinu Grenlanda, iako su s tog ostrva, koji je u sastavu Kraljevine Danske, poručili da nisu na prodaju.

Kudlow je za Fox News rekao kako ne želi predviđati šta bi se moglo dogoditi, ali i dodao da je Grenland, koji se nalazi između Atlantskog i Sjevernog ledenog okeana, “strateško mjesto” s “puno vrijednih minerala”.

VEČERA

Sve je počelo kada je Trump u nedjelju novinarima kazao kako i dalje stoji pri ideji da SAD kupi Grenland. Samo što pravo pitanje glasi: kako je Donaldu Trumpu uopšte pala na pamet ideja o kuppvini Grenlanda, kada je upitno zna li trenutni predsjednik SAD-a gdje se uopšte nalazi pomenuto ostrvo?

Izgleda kako se sve zakuhalo na privatnoj večeri koja je prije nekoliko mjeseci organizovana kod Trumpovih, kada je neko od gostiju usput pomenuo kako danska vlada ima problema u godišnjoj isplati 420 miliona eura subvencija za Grenland. Prema informacijama kojima raspolaže BBC, Trump je pomislio da bi to mogao biti dobar posao, otprilike kao kada su Amerikanci od Rusa kupili Aljasku za sedam miliona dolara, i što na umu – to na drumu, odlučio je da ideju pusti u javnost. Uostalom, Amerikanci i Danci već su imali sličnih poslova jer je 1917. SAD za 25.000.000 dolara kupio grupu karipskih otoka poznatih kao Danska Zapadna Indija. Danas se zovu Američka Djevičanska Ostrva, odakle je rodom Tim Duncan, slavni NBA košarkaš, koji je cijelu karijeru igrao za San Antonio Spurse.

Iz Danske je ubrzo stigla odbijenica. Premijerka Mette Frederiksen, koja je tokom vikenda bila i u službenoj posjeti Grenlandu i koja uskoro očekuje Trumpa u službenoj posjetu Danskoj, izjavila je da “Grenland nije na prodaju” i dodala čak i da “Grenland nije danski, Grenland pripada Grenlandu”.

Jedino nije nije o svemu pitao Grenlanđane, kojih velika većina nema veze s Danskom, a kamo li Amerikom. Hrvatska enciklopedija opisuje Grenland (grenlandski Kalaallit Nunaat), kao ostrvo koje obuhvata 2,166.086 km², od čega je 410.449 km² bez leda (primorski pojas).

Foto: Twitter

Ostrvo je 1953. postalo ravnopravni dio Danske. Devet desetina od 56.000 stanovnika su Inuiti, a i službeni jezik je grenlandski inuit (zapadnogrenlandski ili kalaallisut), kojim govori većina stanovnika, a vrlo je raširen i danski, koji je bio drugi službeni jezik do 2009.

OBRANA

Oko 95% stanovništva živi na jugozapadnoj obali, gdje se nalaze najveće gradska središta. Grenland je 875. otkrio Viking, Gunnbjørn Ulfsson, a 982. ostrvo je istraživao Erik Crveni, koji ga je nazvao Grenland i osnovao 986. prvo naselje. Godine 1261. potpao je pod Norvešku, a 1397. pristupio je uniji s Danskom i Švedskom. Prilikom odvajanja Danske i Norveške iz 1814. pripao je Dancima. Norveška je u toku 1931. i 1932. zaposjela djelove istočnoga Grenlanda (i nazvala ih Zemljom Erika Crvenoga – Erik Raudes Land), ali je morala evakuisati svoje trupe 1935. na temelju presude Međunarodnoga suda u Haagu iz 1933.

U II svjetskom ratu, nakon kapitulacije Danske, ostrvo je zaposjela vojska SAD-a. Amerikanci su okupirali Grenland tokom Drugog svjetskog rata kako bi spriječili moguću njemačku invaziju pa su na njemu počeli grade svoje vojne baze, što je 1945. ratifikovao danski parlament. Godine 1951. postignut je dansko-američki sporazum o zajedničkoj obrani Grenlanda, u okviru NATO-a. Iako su bili saveznici, Danci nisu znali da su SAD tokom šezdesetih godina tajno pokušale na Grenlandu da sagrade cijeli lanac nuklearnih lansirnih rampi, ali je projekat napušten zbog nepogodnih vremenskih prilika i okoliša u kojemu se nije moglo raditi.

Američki predsjednik Harry Truman je 1946. Danskoj za Grenland ponudio 100 miliona dolara u zlatu. Njegova ponuda je odbijena, ali je Amerika postigla dogovor o pravu na kontrolu tamošnje vazdušne baze Thule. SAD su željele da kupe Grenland zbog mogućeg vojnog sukoba sa Sovjetskim Savezom, a arktičko ostrvo bilo je svojevrsna prirodna granica koja dijeli dvije supersile.

Osim toga, u slučaju rata, američki vojni avioni koje su namjeravali da pozicioniraju na Grenlandu bili bi u blizini sovjetskog teritorija i mogli bi reagovati. No, kada je 1946. održan sastanak između Amerike i Danske na ovu temu, danski ministar vanjskih poslova Gustav Rasmussen bio je šokiran tim predlogom pa je odbio da proda Grenland.

AUTONOMIJA

Integralni dio Danske Grenland je postao 1953, a samoupravu ima od 1. V 1979. Međutim, sredinom osamdesetih,Grenland je izišao iz EEZ/EU, zbog pravila o ribolovu, na koja tamošnji stanovnici nisu pristali. Referendumom u 2008. građani su tražili nešto veću autonomiju od Danske, što je ispunjeno godinu kasnije, a iz Kopenhagena se danas upravlja vanjskim poslovima i obranom, pa na Grenland godišnje stiže i već pomenuta novčana pomoć. 

Grenland se oslanja na godišnju stipendiju iz Kopenhagena u iznosu 526 miliona dolara, ali posljednjih decenija tamošnji život se promijenio. Djeca su nekada bila predodređena da budu lovci, ribari ili uzgajivači sobova, ali to je sve više rijetkost. Onda su 2010. u podmorju grenlandskih teritorijalnih voda nađene zalihe nafte i plina, ali zbog visokih troškova proizvodnja još nije započela, tako da su ostrvljani prilično siromašni. Osim toga, globalno otopljavanje izaziva sve veće probleme.

Foto: Printscreen/Al Jazeera

Grenland je poznat po ledenjacima, a posljednjih mjeseci se topi nezabilježenom brzinom, a buknuli su i požari. Naučnici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, ali do posljednje sedmice u julu topljenje je dostiglo nivo koju su klimatski modeli predvidjeli za 2070. godinu i to po najpesimističnijem scenariju. Ledena ploča Grenlanda izgubila je 1. avgusta 12,5 milijardi tona leda, više nego ijednog dana otkako su istraživači 1950. počeli mjeriti topljenje, objavio je Washington Post.

ENERGENTI

Postoje vrlo opipljivi razlozi zbog kojih se Danci ne žele odreći Grenlanda. Danska je 2014. podnijela zahtjev UN-u, tvrdeći da je regija koja okružuje Sjeverni pol povezana s kontinentalnim dijelom Grenlanda i zato predstavlja dio danske autonomne teritorije. Tadašnji ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard izjavio je da je to istorijski važna prekretnica za Dansku.

Međutim, već tada su Kanada i Rusija pokazale vlastite pretenzije prema energentima bogatoj arktičkoj teritoriji, a isto područje svojataju Amerika, Norveška, pa čak i Kina.

U pitanju su potencijalno ogromna nalazišta prirodnih bogatstava, za koja je 2008. Američki geološki zavod procijenio da skoro 22 odsto neotkrivenih svjetskih resursa leži sjeverno od Arktičkog kruga, ali da je malo vjerovatno da ima velikih nalazišta nafte ili plina ispod dubokih voda Sjevernog pola. Posebno agresivni su Rusi: “Naš najvažniji zadatak je pretvoriti Arktik u izvor iz kojeg ćemo crpiti energente za 21. vijek”, najavio je još 2009. tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, piše “Jutarnji list”.