Najavljujući kampanju, Voren je odlučno pozvala na promene, osudila “tjesnac” u kojem se našla srednja klasa, u situaciji u kojoj, prema njenim riječima, “bogati ne moraju da polažu odgovornost a svi ostali dobijaju premalo prilika za uspjeh”. Ona i njene pristalice nadaju se da će je ta poruka odvojiti od ostalih, brojnih kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i da će joj pomoći da prevaziđe kontroverzu u vezi sa ranijim tvrdnjama o porijeklu iz zajednice američkih Indijanaca

Foto: Printscreen

Demokratska senatorka Elizabet Voren kandidovala se zvanično za predsjednicu u gradu radničke klase – Lorensu, u Masačusetsu. Svoju kampanju 2020. zasnovala je na populističkom pozivu na borbu protiv ekonomske nejednakosti i izgradnju Amerike “koja je dobra za sve”.

Najavljujući kampanju, Voren je odlučno pozvala na promene, osudila “tjesnac” u kojem se našla srednja klasa, u situaciji u kojoj, prema njenim riječima, “bogati ne moraju da polažu odgovornost a svi ostali dobijaju premalo prilika za uspjeh”.

Ona i njene pristalice nadaju se da će je ta poruka odvojiti od ostalih, brojnih kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i da će joj pomoći da prevaziđe kontroverzu u vezi sa ranijim tvrdnjama o porijeklu iz zajednice američkih Indijanaca, prenosi Glas Amerike.

Iznoseći konkretne političke predloge, od zdravstvenog osiguranja za sve, finansiranog iz budžeta, do eliminisanja vašingtonskog “lobiranja kakvo sada postoji”, Voren je izbjegla da direktno napada predsjednika Donalda Trampa. Umjesto toga se založila za “širi, institucionalni zaokret”, pozivajući svoje pristalice da izaberu “vladu koja donosi drugačije odluke, odluke koje odražavaju američke vrijednosti”.

Voren je svoju kandidaturu najavila u Masačusetsu, u siromašnom, industrijskom gradiću, i to na mjestu jedne fabrike gdje su prije oko 100 godina radnici, pretežno imigranti, stupili u štrajk. Za političarku koja se godinama bori za prava potrošača, bila je to odgovarajuća lokacija da predstavi svoje ciljeve. Kasnije tokom dana, Voren je otputovala u Nju Hempšir, državu koja prva glasa na stranačkim izborima, gdje bi senatorka mogla da ima prednost kao predstavnica susedne države čije je ime dobro poznato biračima.

Voren je prvi istaknuti demokrata koji je pokazao interesovanje da se uključi u trku za Bijelu kuću, a na novogodišnje veče je formirala komitet čiji je zadatak bio da ispita izglede za njenu kandidaturu.

Građanima je u subotu predstavio kongresmen Džo Kenedi Treći, demokrata iz Masačusetsa, koji ju je podržao na primarnim izborima. Njegova podrška bi mogla da bude dragocjena za Voren, budući da je Kenedi mlada nada Demokratske partije a ujedno prijatelj jednog od njenih potencijalnih rivala na izborima 2020, Betom O Rurkom, bivšim kongresmenom iz Teksasa.

Voren ulazi u trku kao jedna od najprepoznatljivijih ličnosti svoje stranke. Provela je proteklu deceniju u centru pažnje, prvo kao aktivista za prava potrošača tokom finansijske krize. Kasnije je bila na čelu kongresnog odbora koji je nadzirao vladino spasavanje banaka 2008. Nakon što su je republikanci spriječili da se kandiduje za Biro za finansijsku zaštitu potrošača, agenciju čije je formiranje sama pomogla, kandidovala se za Senat 2012. i pobijedila tadašnjeg republikanskog senatora iz Masačusetsa.

Poslije ubjedljive pobjede na reizboru za mesto u Senatu 2018, Voren je preostalo 11 miliona dolara koje može da upotrijebi u predsjedničkoj kampanji. Ipak, moraće da se takmiči protiv drugih popularnih demokrata, koji će moći da privuku značajna sredstva. Nedavna anketa koju je sproveo CNN pokazala je da je manje demokrata “veoma spremno” da podrži Voren nego što ih je reklo za bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, senatorku iz Kalifornije Kamalu Haris i senatora iz Vermonta Bernija Sandersa.

Voren se već suočava sa problemima. U protekle dvije nedjelje se dva puta izvinila što se, na početku svoje karijere, u više navrata pozivala na svoj identitet pripadnice zajednice američkih starosjedilaca. Ta tvrdnja je dala municiju republikancima i mogla bi da baci sjenku na njenu kampanju.

Prijetnju za Voren predstavlja još jedan senator koji tek treba da objavi svoje planove za 2020 – Sanders. Oboje su lideri liberalnog krila Demokratske stranke ali neke Sandersove pristalice još ne mogu da joj oproste što ga nije podržala u primarnoj trci protiv Hilari Klinton 2016. A kao senator iz Vermonta koji je pobijedio na primarnim izborima u Nju Hempširu, vjerovatno bi bio rani favorit u toj državi ako riješi da se ponovo kandiduje.

Uprkos sličnostima, Voren i Sanders su proteklih mjeseci krenuli različitim putem dok se pripremaju za primarne izbore. Nakon što je predložila “porez za ultramilionere” koji bi pogodio najbogatijih 75.000 porodica u Americi, Voren je prošle nedjelje izjavila za Blumberg Njuz da i dalje “vjeruje u kapitalizam” ali želi striktnija pravila da bi se spriječilo “namještanje sistema” – što je kontrast u odnosu na demokratski socijalizam senatora Sandersa.