Žalbeno vijeće je zaključilo da je predsednik SRS odgovoran za podsticanje deportacije i progon vojvođanskih Hrvata, držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992. To vijeće smatra da Raspravno vijeće nije pogrešno zaključilo da kada ga je oslobodilo odgovornosti po pitanju njegovih govora u Vukovaru, Malom Zvorniku i Skupštini

Vojislav Šešelj (Foto: Printscreen)

Lider radikala Vojislav Šešelj u Mehanizmu za međunarodne krivične sudove u Hagu osuđen je danas na deset godina zatvora. Žalbano vijeće je zaključilo da je Šešelj kriv za podsticanje deportacije i progon Hrvata iz Hrtkovaca u Vojvodini. S obzirom da je u pritvoru proveo skoro 12 godina, Šešelj je slobodan čovjek.

Siže odluke saopštio je predsjednik Žalbenog vijeća sudija Teodor Meron, čiji su članovi Li G. Madog, Florens Rajt Eri, Ben Emerson i Iv Nelson de Seres Batista Ros. Šešelj nije prisustvovao objavi presude, kao što je ranije i najavio.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je predsednik SRS odgovoran za podsticanje deportacije i progon vojvođanskih Hrvata, držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992. To vijeće smatra da Raspravno vijeće nije pogrešno zaključilo da kada ga je oslobodilo odgovornosti po pitanju njegovih govora u Vukovaru, Malom Zvorniku i Skupštini.

Kako je utvrdilo, njegove izjave su mogle da navode lica da počinu zločine nad nesrpskim civilima, piše “Blic”. Međutim, Žalbeno vijeće ima u vidu vrijeme koje je proteklo i posredne dokaze, te je, kako je rečeno, Pretresno vijeće razumno postupilo da su dokazi optužbe nedovoljni.

Sudija Meron rekao je da Žalbeno vijeće odbija žalbu Tužilaštva za kršenje zakona i običaja rata. To vijeće je zaključilo da Raspravno vijeće prilikom donošenja prvostepene presude ignorisalo da je postojao sistematsko i rasprostranjen napad na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH.

Žalbeno vijeće smatra da na prvi pogled postoje zločini koji su počinile udružene srpske snage sa ciljem da se trajno ukloni muslimanko, hrvatsko i nesrpsko stanovništvo. Međutim, optužba nije dokazala da je Pretresno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da nije postojao udruženi zločinački poduhvat u kojom je Šešelj učestvovao.

PRVOSTEPENA PRESUDA

Sudsko vijeće Haškog tribunala je 31. marta 2016. godine oslobodilo Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga je teretila za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubistva, kršenja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Tužilaštvo se žalilo i tražilo kaznu od 28 godina zatvora ili ponavljanje suđenja.

Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudija Teodor Meron, može da prihvati predlog tužilaštva, da odredi drugačiju kaznu ili potvrdi prvobitnu oslobađajuću presudu da nije kriv.

ZA ŠTA JE OSLOBOĐEN PRVOSTEPENOM PRESUDOM

Oslobađajuća presuda Šešeju po svim tačkama optužnice, donijeta 31. marta 2016. godine, izgleda ovako (NAPOMENA: optužnica je sa 14 svedena na 9 tačaka, ali je numeracija ostala pređašnja):

Tačka 1: progoni, kao zločin protiv čovječnost – nije kriv

Tačka 4: ubistvo, kao povreda zakona ratovanja – nije kriv

Tačka 8: mučenje, kao povreda zakona ratovanja – nije kriv

Tačka 9: okrutno postupanje prema civilima, kao povreda zakona ratovanja – nije kriv

Tačka 10: protjerivanje, kao zločin protiv čovečnosti – nije kriv

Tačka 11: prisilno premještanje, kao zločin protiv čovječnosti – nije kriv

Tačka 12: razaranje sela i gradova, kao kršenje pravila ratovanja – nije kriv

Tačka 13: razaranje religijskih objekata, kao kršenje pravila ratovanja – nije kriv

Tačka 14: pljačka, kao kršenje pravila ratovanja – nije kriv

TUŽILAŠTVO “TRALJAVO” ODRADILO POSAO

Sudija Antoneti, koji je izrekao oslobađajuću presudi, u obrazloženju je rekao da je tužilaštvo “traljavo i neubjedljivo” odradilo svoj posao, da nije prikupilo dokaze i da su imali mnoge omaške i izmišljanja.

On je rekao da su Šešeljevi zapaljivi govori bili namijenjeni podizanju morala vojnika, ali da reči ne ubijaju.

Šešelj se dobrovoljno predao Hagu u februaru 2003. godine, a pušten je poslije 11 i po godina provedenih u pritvoru, u novembru 2014. godine.

Anetoaneti i Mandiaje Niang uz suprotno mišljenje sudije Flavije Latanci, zaključila je u martu 2016. da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice.

Sudija Latanci je bila suprotnog mišljenja po osam tačaka optužnice, dok je po jednoj tački Šešelj oslobođen jednoglasno.

ŠEŠELJ: NE INTERESUJE ME PRESUDA

Šešelj je rekao za “Večernje novosti” da će ovo izricanje drugostepene presude prespavati.

Lider SRS je i prije dvije godine, uoči izricanja prvostepene presude, govorio da ga to “ne interesuje i da dobrovoljno tamo neće ići”.

“To mene ne interesuje, ja sam Haški tribunal ubjedljivo pobijedio. Poslije 12 godina tamnice, izbacili su me bukvalno iz ševeningenskog zatvora”, rekao je Šešelj tada u izjavi Tanjugu.

On je istakao da ga presude Haškog tribunala ne interesuju, kao ni zakazivanja, izricanja niti bilo šta drugo.

Na pitanje da li očekuje da ga predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ukoliko oslobađajuća presuda danas bude preinačena, izruči Hagu, Šešelj je za “Politiku” rekao:

“Do sada nije htio, a da li će htjeti ubuduće, to treba njega pitati”.

Hag ga ne interesuje, navodi on za “Pink”, ni ako bude naloženo novo suđenje.

“Ako me uhapse, sprovedu ovaj sudski postupak pa me isporuče šta ću onda, isporuče me, odnesu na aerodrom. Ja tu ne mogu ništa. Ja sam čovjek protiv nasilja”, rekao je lider SRS.

On je ukazao da ne može biti isporučen bez sudskog postupka pred sudom u Srbiji i naglasio da su njegova osnovna ljudska prava po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prekršena.

“Nisu mi sudili u razumnom roku i nemaju više šta da traže sa mnom. Ja sam im oduzeo pravo da o meni raspravljaju”, poručio je Šešelj.

VEZE SA “ZEMUNCIMA”

Vojislav Šešelj se predao pred ubistvo premijera Zorana Đinđića najavljujući “krvave obračune”. Bio je osumnjičen za saradnju sa zloglasnim zemunskim klanom, ali postupak protiv njega nije vođen jer se našao u Hagu. Svjedoci saradnici su navodili da je imao veoma česte kontakte sa vođom klana Dušanom Spasojevićem, što je Šešelj potvrdio.

Međutim, svedoci saradnici su navodili i da su pripadnici klana bili angažovani da se fizički obračunavaju sa demonstrantima protiv radikala u Zemunu i kao i da su spalili štampariju koja je štampala publikacije protiv Šešelja i njegove stranke. Svjedoci su govorili i da je Šešelj od “zemunaca” dobijao novac za političke kampanje kao i da mu je Spasojević poklonio džip. Ubijeni svjedok saradnik Zoran Vukojević svjedočio je i da je Šešelj od Spasojevića tražio da ubije premijera Đinđića. Takođe, Spasojević i Mile Luković Kum otkupili su veoma povoljno placeve i započeli gradnju zdanja u Šilerovoj ulici dok su Šešelj i SRS devedesetih držali vlast u Zemunu.