Dr Petrović za “Blic” objašnjava da je riječ o pacijentkinji koja je u sklopu liječenja osnovne bolesti primila krv dugogodišnjeg dobrovoljnog davaoca, koji prilikom dolaska na davanje krvi nije predao informacije koje bi ga privremeno ili trajno isključile iz davanja krvi. Kako je objasnio, u obaveznom skrining testiranju markera transfuzijom prenosivih infekcija njegova krv je imala nereaktivan rezultat, te je “kao takav i upotrijebljen za transfuzijsko liječenje pacijenata”

Foto: Printscreen

“Žena sa teritorije Južnobačkog okruga, zaražena ove godine HIV virusom putem transfuzije krvi, preminula je od posljedica težine osnovne bolesti, iako su preduzete sve savremene mjere liječenja”, izjavio je za Tanjug direktor Instituta za javno zdravlje Vojvodine (IZJZV), dr Vladimir Petrović, piše “Blic”.

Prema saznanjima “Blica”, ovakav slučaj zaraze virusom HIV nije zabilježen od 1985. godine, kada se ovaj opaki virus prvi put i pojavio u Vojvodini.

Dr Petrović za “Blic” objašnjava da je riječ o pacijentkinji koja je u sklopu liječenja osnovne bolesti primila krv dugogodišnjeg dobrovoljnog davaoca, koji prilikom dolaska na davanje krvi nije predao informacije koje bi ga privremeno ili trajno isključile iz davanja krvi. Kako je objasnio, u obaveznom skrining testiranju markera transfuzijom prenosivih infekcija njegova krv je imala nereaktivan rezultat, te je “kao takav i upotrijebljen za transfuzijsko liječenje pacijenata”.

PETROVIĆ: NIJE BILO PROPUSTA

Na pitanje kako je moglo da dođe do ovakvog propusta, dr Petrović odgovara da propusta u zdravstvenoj službi nije bilo, “što je utvrđeno nakon sprovedenog epidemiološkog istraživanja” ovog događaja.

“Tako nešto je, nažalost, moguće da se dogodi i danas, uprkos rigoroznim testiranjima svake uzete doze krvi zbog takozvanog ‘perioda prozora’. To je period od trenutka inficiranja osobe (u konkretnom slučaju dobrovoljnog davaoca krvi) do momenta mogućnosti utvrđivanja te infekcije. Naime, ne postoji ni kod nas ni u svijetu takav test koji će u ovom periodu laboratorijski otkriti infekciju”, objašnjava dr Petrović za “Blic”.

On dodaje da, ako dobrovoljni davalac krvi prilikom popunjavanja upitnika (koji se popunjava prije svakog davanja krvi) ne navede da je u posljednje vrijeme imao neku rizičnu situaciju tokom koje se mogao inficirati (rizičan polni odnos, tetovaže, korišćenje narkotika intravenski…), kao što u konkretnom slučaju nije bilo navedeno, i ukoliko se serološkim testiranjem uzorka njegove krvi ne utvrde nepravilnosti, krv se obrađuje i po potrebi izdaje za liječenje.

“Dešava se, rijetko, kako kod nas, tako i u svijetu, da dobrovoljni davalac krvi ili ne prepozna rizike u svom ponašanju, ili da ih minimalizuje i ignoriše, pa se odluči da da krv, upravo u tom vremenskom periodu – neposredno nakon neke rizične situacije kada je u ‘periodu prozora’ i laboratorijskim ispitivanjima infekcija se ne može utrvditi”, tvrdi dr Petrović.

On nije želio da otkrije ime zdravstvene institucije u kojoj je žena inficirana zato što su, kako je rekao, te informacije povjerljive u odnosu ljekar – pacijent.

423 OSOBE U VOJVODINI ŽIVE SA HIV-OM

Trenutno 423 građanina Vojvodine znaju da žive sa HIV-om. Najveći broj osoba živi sa HIV-om na području Južnobačkog okruga – 185 (43,7%), Južnobanatskog okruga – 75 (17,7%), Sremskog okruga – 56 (13,2%) i Severnobačkog okruga – 55 (13%), a značajno manje na području Zapadnobačkog okruga – 25 (5,9%), Srednjebanatkog okruga – 15 (3,6%) i Severnobanatskog okruga – 12 (2,9%) osoba.