Luksemburg: Održani “Dani bošnjačke kulture” i proslavljeno osam godina postojanja ZK “Bihor”

Manifestaciji su prisustvovali i ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa, Vladimir Radulović, ministar – savjetnik pri toj ambasadi, Predrag Stamatović, i druga sekretarica ambasade, Milena Šofranac. Iz Crne Gore su doputovali reis islamske zajednice Crne Gore, Rifat ef. Fejzić sa saradnicima, književnik Bogić Rakočević i pjesnikinja Rebeka Čilović, iz Njemačke književnik Saladin Dino Burdžović, porijeklom iz Bijelog Polja, a iz Novog Pazara Enes Halilović

Tradicionalna manifestacija “Dani bošnjačke kulture” održana je u luksemburškom gradu Rumelanžu, u organizaciji Zavičajnog kluba “Bihor”.

U sklopu manifestacije obilježeno je osam godina postojanja ovog udruženja.

Manifestaciji su prisustvovali i ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa, Vladimir Radulović, ministar – savjetnik pri toj ambasadi, Predrag Stamatović, i druga sekretarica ambasade, Milena Šofranac.

Iz Crne Gore su doputovali reis islamske zajednice Crne Gore, Rifat ef. Fejzić sa saradnicima, književnik Bogić Rakočević i pjesnikinja Rebeka Čilović, iz Njemačke književnik Saladin Dino Burdžović, porijeklom iz Bijelog Polja, a iz Novog Pazara Enes Halilović, dobitnik mnogih književnih nagrada, od kojih je posljednja “Stevan Sremac” u Nišu, za roman “Ako dugo gledaš u ponor”.

Na festivalu je učestvovao i jedan od najvećih luksemburško-francuskih pisaca, Žan Portante (Jean Portante), dobitnik najvećih evropskih nagrada za književnost.

Iz Francuske je doputovao pjesnik Edhem Mrđanović, poznatiji kao Edo Mrđa, iz Holandije  pjesnik i publicista Halil Džananović, iz BiH prof. dr Izet Šabotić, prof. dr Isat Skenderović, Safet Sijarić, državljanin Crne Gore, koji živi u Sarajevu, i glumac Irfan Kasumović.

Od književnih stvaralaca koji žive u Luksemburgu, a dolaze sa Balkana, predstavili su se Faiz Softić, Selma Hadrović, Remzija Hajdarpašić i Sead Ramdedović.

Prevod pjesama Žana Portantea sa francuskog na srpski jezik iz knjige “Hoću da ti kažem”, koja je objavljena u Novom Sadu, čitala je Alma Mucević Čivović.

Festival je počeo izložbom slika akademskog slikara Mehmeda Melja Muratovića i Indire Mehić.

Otvorio je profesor likovne umjetnosti Denis Kočan, a govorili su i književnici Faiz Softić i Bogić Rakočević.

Narednog dana. u velikoj sali Centra za kulturu grada Rumelanža, manifestacija je počela izvođenjem izvorne bihorske pjesme “Kaja”, koju je, uz pratnju sazlije Edina Talatovića, otpjevao Isah Agović.

Potom je predsjednik Udruženja, dipl. ing. Esko Halilović, zvanično otvorio manifestaciju.

“Osjećam se počastvovanim i privilegovanim da budem na čelu ZK ‘Bihor’ i otvorim ovu manifestaciju, koja će, u to sam siguran, i ove godine proći u najboljem redu i opravdati brojne nagrade koje smo primili tokom osam godina našega postojanja. Moja radost je time veća jer smo, samo u posljednjoj godini, dobili dva prestižna priznanja iz vrha države Crne Gore, iz koje dolazi većina nas – nagradu ‘Iskra’ za filantropiju i nagradu za doprinos u oblasti kulture, koju smo primili tokom festivala ‘Dani iseljenika’ u našoj Petnjici, direktno iz ruku predsjednika Vlade Crne Gore, Duška Markovića. Dobili smo i nagradu ‘4. avgust’, koju nam je dodijelio predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović”, kazao je Halilović.

On je kazao da se, u obrazloženju za najveću nagradu Crne Gore za doprinos iz oblasti kulture, navodi upravo taj festival, kao i revija “Bihor”.

“Svjesni značaja kulture, mi godinama s puno ljubavi i senzibiliteta njegujemo ovaj festival, gdje pozivamo i pripadnike drugih naroda i kultura i tako obogaćujemo našu manifestaciju”, rekao je Halilović.

Prvog dana festivala se, spletom igara sa Balkana, predstavio KUD “Evropa”. Potom je promovisana monografija “Vakufi i džamije Gornjeg Bihora”, autora prof. dr Isata Skenderovića, na kojoj su govorili reis Rifat ef. Fejzić i prof. dr Izet Šabotić.

Odlomke iz knjige čitao je glumac tuzlanskog pozorišta Irfan Kasumović, a moderator je bio Remzija Hajdarpašić.

Predstavio se i narodni guslar porijeklom iz Bijelog Polja, koji živi u Luksemburgu, Fako Ličina, pjesmom “Ženidba bega Ljubovića”.

Istog dana je održano i književno veče pisaca – gostiju iz Crne Gore, BiH i Sandžaka (Srbija), a moderator je bio književnik Faiz Softić.

Dodijeljene su zahvalnice i priznanja za doprinos uspješnim aktivnostima kluba – Senadu Hajdarpašiću, Albinu Rastoderu i Muju Latiću, restoranu “Chez nous”, vlasnika Sabahudina Rastodera, za “FN-promotion”, vlasnika Fadila Dacića, i FK Unon 05 Kayl – Tetange, na čijem se čelu nalazi Mita Ličina.

Priču “Slučajni susret”, autora Remzije Hajdarpašića, pročitao je Dino Račić.

Trećeg dana festivala, nakon što je u prostorijama ZK “Bihor” priređena bihorska sofra, Rifat ef. Fejzić je u Centru za kulturu održao tribinu “Multireligijski i multietnički kontekst Crne Gore”, a potom su se predstavili pisci koji žive i stvaraju u Luksemburgu.

Održan je i omaž prvom bošnjačkom novinaru porijeklom iz Bijelog Polja – Mehmedu Šakiru Kurćehaiću, a govorili su publicista Almir Mehonić i Faiz Softić, dok je odlomke iz njegove pisane ostavštine čitala Alma Mucević Čivović.

Za kraj je priređena monodrama po romanu Safeta Sijarića “Rod i dom”, koju je izveo glumac Irfan Kasumović.

Moderator manifestacije, Hamdija Rastoder, pročitao je pjesmu Ferida Muratovića “Jesen u zavičaju mom”.

Faiz Softić

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!