Velika ofanziva Saudijske Arabije: Daju milijarde dolara SAD-u i Rusiji za raketne i protivraketne sisteme (VIDEO)

State Department je odobio prodaju naprednog protivraketnog sistem THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi dolara, potvrdio je Pentagon. Tokom istorijske posjete saudijskog kralja Salmana Moskvi dogovorena i kupovina neodređenog broja ruskih naprednih raketnih sistema S-400

Foto: Wikipedia

Prošle sedmice američki State Department odobio je prodaju naprednog protivraketnog sistem THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi dolara, potvrdio je Pentagon, a piše Reuters.

Za svoje milijarde kupci bi trebali a dobiju 44 THAAD lansera, 360 projektila, upravljačke stanice i sedam radara. Riječ je o Saudijskoj Arabiji.

“Ova prodaja jača nacionalnu sigurnost SAD-a i američke vanjskopolitičke interese i podržava dugoročnu sigurnost Saudijske Arabije i cijele regije u vidu aktuelnih prijetnji, posebo Irana”, piše u izjavi puštenoj iz Pentagona nakon objave velike prodaje oružja.

Iz te izjave vidljivo je da Amerikanci, kao i Saudijci, smatraju Iran sve većom prijetnjom svojim interesima na Bliskom istoku, naročito u kontekstu jačanja iranskog uticaja u Siriji, Iraku, Jemenu, a dijelom i od nekoliko arapskih država Kataru. Uz to, Iran ima i jedan od najvećih programa razvoja balističkih projektila na Bliskom istoku, na koji njihovi čelnici gledaju kao nužnu preventivnu obranu od SAD-a i drugih suparnika u regiji, naročito Izraela i Saudijske Arabije.

Pritom ne treba zaboraviti ni javno protivljenje aktuelnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ugovoru koji je s Iranom sklopio njegov prethodnik Barack Obama, a temljem kojeg su toj državi uklonjene sankcije pod kojima je godinama patila njihova ekonomija. Kako je Trump najavio, politiku prema Iranu “koji sije smrt i uništenje” namjerava “drastično” da promijeni, piše BBC.

To što Saudijska Arabija već nekoliko godina na čelu “arapske” koalicije vodi vrlo kontroverzan rat protiv Houta u Jemenu (oni imaju podršku šiitskog Irana), koji je tu siromašnu državu gurnuo u sveopštu propast, nije spriječila Amerikance da im prodaju oružje. Uostalom, njihovi dronovi i ratni brodovi su u nekoliko navrata pružali podršku saudijskoj koaliciji u tom ratu zbog kojeg su desetine hiljada ljudi izgubili život, a milioni dom.

THAAD (Foto: Youtube/Printscreen)

Prema interpretaciji Rijada, oni se u tom ratu bore protiv terorista i podupiru legitimno izabranu vladu u Jemenu, iako UN tvrdi da su vazdušni napadi njihove koalicije uzrokovali većinu civilnih žrtava tog rata.

ŠTA JE THAAD?

No, vratimo se velikom šopingu naoružanja koji su Saudijici ugovorili. Prema vojnim analitičarima, THAAD je jedan od najnaprednijih protivraketnih odbrambenih sistema današnjice, čija je svrha da obori protivničke projektile kratkog i srednjeg dometa, ali i balističke projektile čiji domet premašuje 5.000 kilometara.

Sistem je razvijen na temelju iskustva s iračkim SCUD projektilima tokom Zalivskog rata 1991. godine, a funkcioniše tako da njegova raketa presretne neprijateljski projektil u njegovoj terminalnoj fazi leta (spuštanje prema cilju) i obara ga koristeći samo kinetičku energiju. Naime, raketa za presretanje ne nosi bojevu glavu, što minimizira rizik potencijalne eksplozije konvencionalne bojeve glave oborenog projektila, a potpuno eliminiše rizik aktivacije nuklearne bojeve glave, tvrde Amerikanci.

Cijeli sistem funkcioniše pomoću nekoliko komponenti, od radara koji otkriva projetil, preko dijela koji kontroliše aktivaciju sistema i komunikaciju, do lansera koji ispaljuje raketu za presretanje. Primarni proizvođač je kompanija Lockheed Martin, dok važnu ulogu u postavljanju sistema ima i kompanija Raytheon Co.

SAD je THAAD sistem dosad postavio na svojoj perkomorskoj teritoriji Guam u Pacifiku, (jedna jedinica), a ranije ove godine jedinica je postavljena i u Južnoj Koreji, usprkos mnogim protestima tamošnjeg stanovništva, ali i kineskih vlasti koje tvrde da moćni radar sistema “vidi” duboko u njihovu teritoriju. Naravno, glavni motiv za postavljanje sistema je obrana od potencijalnog napada projektilima iz Sjeverne Koreje. Jedna jedinica sigurno će biti postavljena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji su, za razliku od Južne Koreje,kupili sistem, a u budućnosti bi se mogla postaviti u Japanu i, manje vjerojatno, na Tajvanu. 

NARUČILI I S-400

Kako piše Tyler Rogoway za Drive Warzone, sedam radara koje će Saudijici nabaviti u sklopu kupovine THAAD-a dovoljno je da “pokrije” gotovo pola Bliskog istoka, što bi kraljevstvu trebalo da pruži veliku sigurnost u odbrani od potencijalnih napada. 

Taman kad je apsolvirana vijest o prodaji THAAD-a, objavljeno je da je tokom istorijske posjete saudijskog kralja Salmana Moskvi dogovorena i kupovina neodređenog broja ruskih naprednih raketnih sistema S-400, piše Independent.

Sitem S-400 (Foto: Youtube)

“Razgovori su u toku, ali osnovne stavke ugovora smo dogovorili. Ugovor bi se mogao potpisati vrlo brzo”, rekao je ruski preduzetnik Vladimir Kozhin za agenciju Interfax.

Koliko će iznositi cijena nije poznato, ali nedavno je Turska potpisala ugovor sa Rusijom o prodaji S-400 sistema, vrijedan 2,5 milijardi dolara.   

Sistem S-400 primarno služi kao obrana od neprijateljskih borbenih aviona, a jedna jedinica raspože sa četiri projektila različitih dometa, od 9M96E projektila kratkog dometa od 40 km, do 40N6 projektila dugog dometa od 400 kilometara. Vojni analitičari S-400 opisuju kao jedan od najboljih sistema protivvazdušne odbrane na svijetu, a trenutno ga koriste Rusija (koja je dvije jedinice postavila i u Siriji) i Bjelorusija, dok je nekoliko svjetskih država (Kina, Indija, Turska i Alžir) ili izrazilo namjeru za kupovinom ili već potpisalo ugovor o kupovini.

Ovo masovno naoružavanje Saudijske Arabije sigurno će uticati na ionako zategnute odnose u regiji, u kojoj je, na jednoj strani, šiitski Iran sa svojim saveznicima (Sirija, militantna grupa Hezbollah), a na drugoj Saudijici i druge arapske države sa većinskim sunitskim stanovništvom. Ne treba zaboraviti da je tu i dalje pitanje Katara koji se nalazi u blokadi svojih susjeda, a tokom koje (i zbog koje) je tamošnji emir u proteklim mjesecima ugovorio kupovinu 36 F-15Q borbenih aviona od Amerikanaca i 24 Eurofightera, uz već postojeću eskadrilu francuskih Rafalea.

Zanimljivo je primijetiti, kako ističe Rogoway u svom tekstu, da se o saudijskoj kupovini Izrael (koji ima možda i najbolji protivraketni “štit” na svijetu) uopšte nije oglasio, što je još jedan znak poboljšanja međusobnih odnosa nekadašnjih ljutih rivala. Naime, oni su u Iranu našli zajedničkog neprijatelja zbog kojih su zasad na stranu stavili mnoge nesuglasice, sigurno uz blagoslov SAD-a.

TRUMP ĆE SE IZJASNITI O IRANSKOM POŠTOVANJU NUKLEARNOG UGOVORA

Donald Trump će danas iznijeti toliko očekivan sud o istorijskom ugovoru koji je trebao da spriječi Iran da se domogne nuklearnog oružja, a očekuje se da ga neće potvrditi, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.

Foto: Youtube

“Ovo je najgori ugovor uopšte”, istakao je Trump u srijedu, osudivši “slabosti” demokratske administracije Baracka Obame koja ga je 2015. potpisala.

Taj dokument je Teheran potpisao sa šest velesila – SAD-om, Kinom, Rusijom, Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom, kako bi garantovao isključivo civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa, u zamjenu za ukidanje sankcija. Nakon toga je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) redovno potvrđivala da Iran poštuje svoje ugovorne obveze.

Po američkom zakonu, predsjednik mora svaka tri mjeseca u Kongresu da “potvrdi” poštuje li Iran ugovor i je li posljednji u nacionalnom interesu SAD-a. Ovaj put sve upućuje da bi republikanski milijarder mogao da ga ne potvrdi.

Američki državni sekretar Rex Tillerson i drugi članovi vlade dugo su se zauzimali da se taj dokument, isključivo usmjeren na nuklearni program, posmatra odvojeno od “štetnih djelatnosti” Teherana, kao što su razvoj raketa i njegova “destabilizacijska” uloga u nekim zemljama poput Sirije, Libana, Jemena, i Bahrejna.

Vodeći se takvim razlikovanjem, Trump je već dva puta “potvrdio” ugovor od dolaska u Bijelu kuću, ali nerado. Njegova odluka koja se očekuje danas uklopiće se u širu “strategiju” za slabljenje uticaja iranskog režima na Bliskom istoku: Washington je već sankcionisao njegov balistički program, donio je nove mjere protiv libanskog Hezbollaha koji Iran podržava, a postoji mogućnost da Čuvare revolucije, iransku elitnu vojsku, uvrsti na popis “terorističkih organizacija”.

Međutim, Donald Trump se toliko usredsrijedio na raspravu o ugovoru potpisanom 2015. da bi njegovo “nepotvrđivanje” označilo početak burnog razdoblja. U načelu, takva odluka ne znači raskid ugovora, ističu posljednjih sedmica čelnici američke administracije.

“Nepotvrđivanjem” ugovora Trump će poslati loptu na teren američkog Kongresa, a zastupnici onda imaju 60 dana za odluku o ponovnom uvođenju sankcija ukinutih 2015. Povratak sankcija značio bi propast ugovora.

Kritičari ugovora se nadaju da će u ovoj fazi uspjeti da uvjere Evropljane da ponovo pregovaraju o tekstu i postrože ga. Međutim, Pariz, London i Berlin čija su poduzeća počela ponovo da ulažu na iranskom tržištu, jasno su dali do znanja da se rasprava o samom dokumentu neće ponovo otvarati.

Iranski ministar spoljnih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je ipak krajem septembra da će iranska krajnja odluka zavisiti od “reakcije Evropljana”.

Izvor: Jutarnji.hr

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!