Činjenica da je aktuelni američki predsjendik Donald Trump, za svoju prvu vanjsku destinaciju odabrao Saudijsku Arabiju, ponovo je aktuelizirala zanimljivu priču dugo skrivanu od javnosti o nastanku strateškog partnerstva SAD-a i Saudijske Arabije

Američki predsjednik Richard Nixon poslao je dvojicu diplomata 1974. godine u tajnu misiju, koja je trebalo da spasi državu od bankrota. Podaci o tome ostali su zataškani više od četiri decenije.

Godine 1974. Sjedinjene Američke Države bile su u teškoj situaciji: zemlje OPEC-a uvele su embargo na izvoz nafte, kao osvetu za američku vojnu pomoć Izraelcima tokom Jomkipurskog rata (koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom sukobila se s Izraelom), što je učetvorostručilo cenu nafte. To je izazvalo i snažan pad američke privrede.

Rizičan potez

Tadašnji predsjednik Richard Nixon odlučio se na riskantan potez – poslao je novoimenovanog ministra finansija Williama Simona i njegovog zamenika Gerryja Parskyja u tajnu misiju.

Službeno su otputovali u cilju razgovora s evropskim i bliskoistočnim diplomatama na temu privrede, ali pravi zadatak im je bio da pregovaraju sa Saudijskom Arabijom, piše Independent. 

Prvi, četverodnevni sastanak održan je u gradu Jedahu, a cilj im je bio pronaći izlaz iz privredne krize tako što će uvjeriti Saudijsku Arabiju da pomogne u finansiranju američkog duga. Parsky je istakao kako im je Nixon jasno dao do znanja da neuspjeh nije opcija, jer to ne samo da bi ugrozilo stabilnost države nego bi i otvorilo vrata Sovjetskom Savezu da stekne daljnji uticaj u arapskom svijetu.

Jednostavan plan

Temeljni plan bio je jednostavan: SAD će kupovati naftu od Saudijske Arabije i pružati joj vojnu pomoć i opremu, a zauzvrat će to kraljevstvo uliti milijarde dolara u američku blagajnu i time finansirati državnu potrošnju.

Nakon nekoliko sastanaka gotovo je sve bilo dogovoreno, no kralj Faisal bin Abdulaziz Al Saud imao je još jedan zahtjev: da sve ostane u najstrožoj tajnosti. Tako je i bilo više od četiri decenije.

Šutnju je prekinuo Bloomberg, koji je pozivajući se na zakon o pravu na slobodu informacija zatražio podatke o tom dogovoru. Državna riznica stoga je ovog mjeseca konačno morala pustiti informacije u javnost. Tako je na vidjelo izašlo da je Saudijska Arabija upumpala u američki proračun oko 117 milijardi dolara, što tu zemlju čini jednom od najvećih američkih inostranih kreditora. Međutim, reagovao je jedan bivši zvaničnik Državne riznice, koji je želio ostati anoniman, i kazao da je ta brojka najmanje dvaput veća. Neki analitičari kalkulišu da je taj ‘višak’ prikriven poslovanjem putem offshore  kompanija.

Inače, ekonomski analitičari procjenjuju da je Saudijska Arabija ima jedan od najvećih investitora u privatnom sektoru SAD-a, s kapitalom od oko 720 milijardi dolara!

Izvor: Slobodna Bosna