Dokument, u koji je “Večernji list” ekskluzivno imao uvid u Briselu, raspravljen je i usvojen na sastanku ministara spoljnih poslova ovog mjeseca, a u njemu se detaljno opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države u jugoistočnom hrvatskom susjedstvu: destabilizujuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka

Povjerljivi dokument NATO-a o sigurnosti na Balkanu, u koji je hrvatski “Večernji list” ekskluzivno imao uvid, usvojen je na sastanku šefova diplomatija ovog mjeseca.

NATO je spreman da operativno interveniše na Balkanu kad to bude potrebno, kako bi spriječio međuetnički sukob i promovisao sigurnost i stabilnost, piše u tajnom dokumentu NATO-a o situaciji na zapadnom Balkanu, navodi su hrvatskog lista.

Dokument, u koji je “Večernji list” ekskluzivno imao uvid u Briselu, raspravljen je i usvojen na sastanku ministara spoljnih poslova ovog mjeseca, a u njemu se detaljno opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države u jugoistočnom hrvatskom susjedstvu: destabilizujuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka. 

Ne otkriva se detaljnije šta znači da je savez spreman da operativno interveniše, ali izvori neslužbeno govore da je naglasak na promovisanju sigurnosti i stabilnosti i da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se, prenosi portal vijesti.me, navodi broj od “približno 260 stranih boraca” koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija Islamska država i Al Kaida u Iraku i Siriji. To je podatak s kraja 2015. godine.

Kada je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu se navodi da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regionu. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu.

NATO uočava “porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizujuće ponašanje”.

U dijelu dokumenta koji govori o Srbiji navodi se da je podrška Srba tom vojnom savezu veoma niska, što je, naravno, posljedica NATO bombardovanja Srbije pred kraj vladavine Slobodana Miloševića. Ali, NATO prepoznaje potrebu da podstiče dodatnu, snažniju nego ikad prije, političku saradnju sa Srbijom.