U Rječniku se Albanac objašnjava kao: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije. Uz pojam albanizirati dat je citat: ,,Naime, iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog…”. Dok se kod pojma arnautski citira Novak Kilibarda: ,,Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”. Pojam Agarjanin svodi se na tumačenje: musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik. Agara je inače u Bibliji navedena kao robinja, arapkinja majka jednog od Avramovih sinova – Ismaila. Pojam Alah – označen je kao turcizam. Opštepoznato je da je Alah arapski naziv za Boga, i da tako i Arapi hrišćani nazivaju Boga…

Odavno knjiga nije uzbunila javnost u Crnoj Gori, kao Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. Kritike idu dotle da se traži da se Rječnik povuče, zabrani, čak i uništi.

Početkom aprila, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) objavila je prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, u tiražu od 500 primjeraka, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Monitor je imao uvid u Rječnik. Tu ima lako uočljivih propusta. U Rječniku se Albanac objašnjava kao: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije. Uz pojam albanizirati dat je citat: ,,Naime, iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog…”. Dok se kod pojma arnautski citira Novak Kilibarda: ,,Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”. Pojam Agarjanin svodi se na tumačenje: musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik. Agara je inače u Bibliji navedena kao robinja, arapkinja majka jednog od Avramovih sinova – Ismaila. Pojam Alah – označen je kao turcizam. Opštepoznato je da je Alah arapski naziv za Boga, i da tako i Arapi hrišćani nazivaju Boga…

Nije se dugo čekalo na reakcije. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijeva od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika. Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Autorski tim je obećao da će u ponovljenom i novim izdanjima imati više senzibiliteta kako bi se izbjegli nesporazumi potekli iz tumačenja pojedinih odrednica.

Raznim tumačenjima umnogome su doprinijeli citati u kojima su dati primjeri upotrebe pojedinih riječi. Tako se antifašist(a), ilustruje polurečenicom iz medija: ,,…dokažu kako je Draža bio pravi antifašista”.

Rijetki su oni koji su na greške u Rječniku ukazali sa stručnog stanovišta. Vukić Pulević je naveo niz propusta vezanih za odrednice iz narodne nomenklature biljaka. On je istakao da su brojna reagovanja na Rječnik razbila učmalost ne samo u CANU već i u drugim institucijama nauke, kulture i obrazovanja. Preporučio je CANU: ,,Da se svi zajedno dogovorimo, bez teatralnog spaljivanja Rječnika i da s obaveznim dopunama i preradama pripremimo ponovljeno izdanje Rječnika”.

Priča je odmah poprimila politički karakter. Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”. A DPS da se u Rječniku ,,našao čitav niz gluposti, poput one da je Mjesec planeta”. Riječ je o zgodnom falsifikatu jer se u Rječniku nigdje Mjesec ne definiše kao planeta.

Najoštriji u kritici su profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCKJ) na Cetinju. Ta priča ima predistoriju. Kada su iz CANU-a, sredinom 2013, najavili da počinju sa, kako su kazali, najznačajnijim projektom crnogorske kulture, iz tadašnjeg Instituta za crnogorski jezik i književnost, sada FCKJ, su ocijenili da se taj posao ne može povjeriti instituciji akademiji koja negira državu i jezik. Pojedini intelektualci su se zalagali da taj posao treba da radi pomenuti Fakultet. Nakon što je 2014. izašao registar Rječnika, dekan FCKJ Andan Čirgić je ocijenio da se radi o ,, još jednom mrtvorođenčetu u crnogorskoj kulturi”.

Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, je odgovarala da kritike stižu sa ,,neznavenog i nelegitimnog Fakulteta”, čiji je osnivač premijer Milo Đukanović.

Sporenja su kulminirala izlaskom prvog toma Rječnika. U idealnim uslovima ovaj zahtjevan posao, koji druge akademije rade više decenija, objedinio bi sve stručne potencijale države. To se u našim uslovima pokazuje kao neostvarivo.

Iz CANU je na početku najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Ističu da su ovaj projekat finansirali iz svog budžeta. U više navrata su pozvali državu da se uključi: ,,Ostaje dalje na državi da radi, te da je ova publikacija nešto što predstavlja ‘koliko para, toliko i muzike”, izjavio je predsjednik CANU Momir Đurović.

Neposredno prije izlaska prvog toma, Đurović se obratio ministru kulture Pavlu Goranoviću, vanrednom članu CANU, i zatražio da Ministarstvo finansira projekat. ,,Ne tražimo puno para. Da zaposlimo još ljudi, kako bi to brže išlo, bilo bi nam dovoljno jedno stotinak hiljada eura, što je ništa u odnosu na to kako se pare prosipaju” kazao je Đurović. On je rekao da bi CANU, u normalnim uslovima, rad na Rječniku okončala za tri godine.

Bura oko prvog toma pokazala je da ne treba žuriti. Prvo valja ispraviti greške i smiriti strasti, pa onda i nastaviti sa izradom jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Crnoj Gori.

Autorski tim

Savjet za izradu Rječnika: Dr Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta; Miomir Abović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost: Balša Brković, književnik; Nenad Vuković, akademik CANU; Petar Vukoslavčević, akademik CANU; Rajka Glušica, Filološki fakultet, UCG; Draško Došljak, Filološki fakultet, UCG; Žarko Đurović, akademik CANU; Božena Jelušić, magistar; Goran Karaman, akademik CANU; Slavica Perović, redovni profesor univerziteta; Zorica Radulović, Filološki fakultet, UCG; Šerbo Rastoder, vanredni član CANU; Zuvdija Hodžić, vanredni član CANU.

ŠERBO RASTODER: Ne griješi ko ne radi

Ovo je Rječnik, a ne ,,enciklopedija” ili ,,leksikon”. Zašto je to važno? Pa zato, što suština rječnika nije da tumači, već da navodi primjere upotrebe leksike u narodnom i književnom govoru. Iz ovoga se izvodi zaključak o nesposobnosti političkih i intelektualnih elita da vode polemiku o suštini, a ne o proizvoljnim doživljajima i kvazinaučnim impresijama. Ovo je prvi projekat jedne ,,nacionalne” institucije u Crnoj Gori koji nije realizovan sredstvima države, niti intelektualnim resursima izvan matične institucije i države. Ovim projektom CANU je pokazala da je ,,crnogorska naučna institucija” sa integritetom. To je osnovni motiv uzbune za one koji su šansu da opstanu vidjeli u tome da CANU ,,vrate” tamo gdje je nekad bila gurnuta od strane ovog istog režima. Zato se desilo neoprostivo? Da projekat realizuje CANU, i to svojim sredstvima, još da ga ,,pokloni” državi na njenu desetogodišnjicu? Zamislite kakva drskost? Pored budžetskih ,,Crnogoraca” jedna ,,anticrnogorska” institucija pokazuje da je moguće realizovati kapitalne projekte, a da pri tome ne ,,muzete” državu, kvazipatriotskom retorikom koja uhljebljuje neznanje i taštinu. Umjesto čestitki – logično salva napada. Od onih koji Rječnik nijesu ni vidjeli. Da su ga vidjeli, pročitali bi Predgovor, a tamo sve piše. Na primjer i to, da je obrađeno samo nekoliko prvih slova i oko 12.000 riječi. Da li je za svaku izabran najbolji primjer upotrebe? Naravno da nije. Pa gdje je suština? U standardu. Jer ako se pojam ,,albanizacija” situira radikalno drugačije od pojmova ,,srbizacija” , ,,kroatizacija”, ,,amerikanizacija” itd. to bi bio jasan dokaz da je bitna namjera, a ne suština. Zato udri odmah na početku, jer će se na kraju pokazati ko je za rad, a ko za ,,praznu” priču. Smisao svake, a posebno, naučne publikacije je da svaka naredna bude bolja od prethodne. Kada se ,,polemika” oko Rječnika izmjesti u ozbiljnu stručnu polemiku, tada će intelektualna javnost profitirati od (ne)uspjelog kapitalnog projekta od nacionalnog i kulturnog značaja. Do tada ćemo se gušiti u jeftinoj politizaciji. Za sada su predstavnici ,,manjina” istureni kao osmatračnica u pozorištu u kojem inače imaju ulogu statista. No, i to će proći. A ovo je tek prvi, od 12 planiranih tomova. Treba se naoružati znanjem i strpljenjem. I naravno spremnošću da se o svemu razgovara. Jer ne griješi samo onaj, ko ništa ne radi.

BOBAN BATRIĆEVIĆ: Skrivanje iza politike

Srž polemike leži u činjenici da od CANU i tvoraca Rječnika nijesmo dobili nijedan kontraargument iz domena struke, već samo diskvalifikaciju sagovornika i relativizovanje očiglednih propusta. U međuvremenu su se u raspravu uključile i političke partije, od Nove do DPS-a, malo ko nije reagovao. Tu dolazimo do raskršća: politika i nauka. Paradoksalno je da polemika u stvari i nije polemika. Polemika podrazumijeva najmanje dvije strane koje ukrštaju argumente. Mi ovđe imamo samo jednu stranu koja iznosi argumente, konceptualizuje pitanja i drugu koja ili ćuti ili diskurs prenosi u vode politike, pravdajući svoje greške opozicionošću predśednice (i ne samo nje) Savjeta za izradu Rječnika. Tako se najočiglednije pokazuje dubinska i strukturalna kriza u kojoj se crnogorsko društvo nalazi – pozicija ili opozicija omogućavaju pojedincima da za svako kršenje načela, zakonskih ili moralnih, imaju politički adut. Ako je opoziconar, a grešan, onda nije on grešan, nego mu je to namjestila vlast. Ako je vladajući, onda nije on grešan, nego je to radio da spasi državu. Koliko god predśednica Savjeta bila opoziciona njena politička pripadnost nije je opredijelila za kardinalne greške koje je s kolegama napravila. Ne zaboravimo te kolege, jer nije ona sama radila ovaj projekat. Neka ova polemika bude nauk svima koji žele da se bave naukom da, kad uđu u svijet nauke, zaborave političku pripadnost, jer ih ona ne može abolirati grešaka koje načine. Nauka nije politika pa da trpi kompromisna rješenja.Tokom polemike smo zbog miješanja političke javnosti mogli steći dojam da su problematične samo odrednice koje se odnose na Albance, Bošnjake i muslimane, pa su se javili neki pomiritelji koji su tražili da se ti termini isprave, a Rječnik ostane ovakav kakav jeste. A on je nakaradan u svakome pogledu. Počevši od metodologije, nevjerovatnih propusta iz svih oblasti, a završivši s ekaviziranjem crnogorskoga jezika i amputiranjem nekoliko vjekova naše baštine. Rječnik se mora povući.

Predrag NIKOLIĆ (MONITOR)