Mustafić je bio deset godina imam Islamske zajednice u Podgradskoj džamiji u Baru. Prije tri godine je napustio Islamsku zajednicu i pridružio se militantnoj Islamskoj državi. Kako je za RSE potvrdio glavni imam Islamske zajednice Bara, Mujdin ef. Milaimi, Mustafić je prije tri godine napustio Islamsku zajednicu, a potom preko mreža ISIL-a otišao u Siriju

Foto: Ilustracija

Adem Mustafić iz Bara je peti crnogorski državljanin koji je poginuo na ratištu u Siriji boreći se na strani Islamske države (ISIL).

U odnosu na prethodne slučajeve odlaska u redove ISIL-a državljana Crne Gore, Adem Mustafić se, kako je Radiju Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz Islamske zajednice Bara, visoko kotirao u Islamskoj zajednici Crne Gore.

Mustafić je bio deset godina imam Islamske zajednice u Podgradskoj džamiji u Baru. Prije tri godine je napustio Islamsku zajednicu i pridružio se militantnoj Islamskoj državi.

Pogibija Adema Mustafića u redovima ISIL-a je centralna informacija među stanovništvom Bara.

Kako je za RSE potvrdio glavni imam Islamske zajednice Bara, Mujdin ef. Milaimi, Mustafić je prije tri godine napustio Islamsku zajednicu, a potom preko mreža ISIL-a otišao u Siriju.

“Deset godina je bio imam u Podgradskoj džamiji u Baru. To je centralna vijest, pogotovo za one koji se bave religijom. Normalni ljudi, naravno, ne mogu to podržavati. Najteže je njegovim roditeljima, a što se tiče nas kao institucije, on je dao ostavku prije. Znači, on nije u radnom odnosu već skoro tri godine. Tako da smo mi sa te strane bili najmanje ili nikako u komunikaciji sa njim. Teško je njegovim roditeljima, a mi preporučujemo mladim ljudima da se osvijeste, da se vrate instituciji Islamske zajednice, jer to je jedina institucija koja može da omladini pokaže put gdje mogu biti zadovoljni u svojoj domovini, ovdje u Crnoj Gori”, navodi Mujdin ef. Milaimi.

Adem Mustafić je peti državljanin Crne Gore za koga je zvanično potvrđeno da je poginuo boreći se u redovima ISIL-a.

Za sada nije poznato koliko crnogorskih državljana ratuje na strani Islamske države. Zvanične i nezvanične procjene se kreću od nekoliko desetina do više desetina građana muslimanske vjeroispovijesti.

Za mnoge, za koje se zna da su krenuli put Sirije, nema informacija da li su živi.

Mujdin ef. Milaimi kaže da Islamska zajednica Bara čini velike napore da odvrati mlade ljude od pogrešnog puta u čemu ima dosta uspjeha.

Ipak, prema riječima glavnog imama, na pojedince nije moguće uticati.

Glavnog imama Bara smo pitali za ocjenu gdje je bila tačka preloma kod Mustafića da odluči da napusti Islamsku zajednicu i pridruži se ekstremistima ISIL-a.

“S obzirom da sam sa njim deset godina radio, mogu reći da je on imao vrlo lijep moral i narav, ali je imao svoje ideje na koje nisam mogao da utičem kao kolega. Bez obzira što je bio vrlo društven i što smo imali jako dobre odnose, tu svoju ideju je imao. Niko nije mogao da ga spriječi i uradio je to što je uradio. Preko svojih mreža i ljudi koji se bave time uključio se u tu aferu i tu priču, a kada se tu uđe, izgleda više nema povratka. Nažalost, njegova sudbina je bila takva”, ističe Mujdin ef. Milaimi.

RSE: Da li postoji mreža prema Vašim informacijama, u Baru u okolini Bara, ili Crnoj Gori, ili je ta mreža van Crne Gore?

Ef. Milaimi: To je ta međunarodna mreža. Iz cijeloga svijeta ljudi idu. Da kažemo nešto konkretno ne možemo. Ali, generalno, postoji ta mreža u cijelom svijetu gdje ljude vezuju i upravo prihvataju tu ideologiju mraka i, nažalost, dešava se ono što se dešava.

RSE: Pretpostavljam da će ovaj primjer i Vama i Islamskoj zajednici poslužiti da upozorite druge mlade ljude da ne kreću tim putem?

Ef. Milaimi: Naravno, mi radimo dosta na tome, pokušavajući da omladinu odvratimo od takve ideje. Imamo dosta uspjeha svakako. Ali, ponavljam, internet je otvoren, nažalost može se svakome to desiti. To su pojedinačni slučajevi. Imamo pod svojom kontrolom kompletnu zajednicu i imamo članove koji rade u zajednici, koji su zdravi… Ali, pojedince ne možete zaustaviti. Bilo ih je i biće.

Skupština Crne Gore je 2015. godine usvojila izmjene Krivičnog zakonika čime su predviđene zatvorske kazne od dvije do deset godina za sve koji protivno međunarodnom pravu regrutuju i pripremaju pojedince ili grupe za učešće na stranim ratištima.

Izvor: Radio Slobodna Evropa