Bosanskohercegovačka dijaspora je jedna od najbrojnijih u svijetu.

U želji da pronađu bolji život, kao konačnu destinaciju preseljenja bh građani su u najvećem broju slučajeva birali razvijene zapadnoevropske države, ali su odlazili i u Kanadu, SAD, Australiju, kao i na ostale kontinente, piše Večernji list BiH. Takođe, veliki broj se nalazi u zemljama bivše zajedničke države.

Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh iseljenika danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno, BiH dijaspora u SAD-u broji više od 350.000 ljudi, a razlog zašto je ova prekookeanska država zanimljiva za građane je princip po kojem je svaki radnik plaćen onoliko koliko radi i vrijedi.

Tako je prosječna neto zarada stanovnika u SAD-u od 43.000 do 47.000 dolara, što je za prosječan život jedne porodice u kojoj je dvoje zaposlenih više nego dovoljno. Sa druge strane, poslovne mogućnosti u SAD-u su nemjerljivo veće nego u BiH, pa je česta situacija da građani iz te bivše jugoslovenske republike pokreću male biznise koji su više nego dovoljni za lagodan život umjesto da traže zaposlenje u privatnoj kompaniji ili državnoj instituciji.

I Kanada ima značajnu bh dijasporu koja broji više od 50.000 ljudi. Poslovne mogućnosti u Kanadi su slične onima u SAD-u, pa je i broj privatnih preduzetnika takođe veliki. Međutim, postoji jedna značajna razlika između dvije države, a to je bolja socijalna zaštita.

Neto plata je značajno manja u Kanadi i kreće se oko 35.000 dolara neto na godišnjem nivou. Ipak, sa druge strane, najveći dio nameta na platu odlazi na univerzalnu zdravstvenu njegu i obrazovanje, što umnogome pojeftinjuje život u odnosu na SAD, a i radna sedmica traje osam do deset sati kraće u odnosu na SAD.

Od evropskih država, najveća bh dijaspora je u Njemačkoj s oko 240.000 ljudi. Njemačka je, prenosi portal slobodna-bosna.ba, ujedno i najjeftinija država za život u EU. Prema posljednjim istraživanjima, troškovi života u ovoj državi su svega 1,8 odsto veći u odnosu na EU prosjek.

Razlog za to leži u činjenici da je Njemačka veliko tržište s ogromnom konkurencijom prodajnih lanaca i štedljivim potrošačima, što neminovno obara cijene. Pored toga, diskontni supermarketi su praktično njemački izum, a tu su i vrlo niske trgovinske marže na cijene namirnica i odjeće, tako da ove stavke izuzetno malo opterećuju proračun Njemaca koji prosječno na godišnjem nivou zarađuju od 42.000 do 48.000 eura.

Pored Njemačke, omiljena destinacija iseljenika s ovih prostora je i Austrija, u kojoj danas živi više od 150.000 bh građana.

Prosječna plata od oko 36.000 eura na godišnjem nivou, uz izuzetno uređenu i učinkovitu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za porodicu, specijalni ugovori ove države sa BiH kada je u pitanju školstvo po kojem su bh učenici i studenti izjednačeni s Austrijancima i geografska blizina BiH, samo su neki od razloga zbog kojih je Austrija zanimljiva za ljude iz BiH.

Skandinavske zemlje su takođe destinacija koju bh iseljenici rado biraju kada se odlučuju da napuste domovinu. A trend odlaska u Švedsku i Norvešku je posebno porastao nakon stavljanja BiH na bijelu šengensku listu.

Trenutno u Švedskoj i Norveškoj živi blizu 100.000 bh državljana, a visoka mjesečna primanja, koja u prosjeku na godišnjem nivou iznose oko 54.000 eura, zatim najbolje uređen socijalni sistem u svijetu i visok stepen zaštite stanovnika od države, a sve upotpunjeno kratkim radnim vremenom i besplatnim školovanjem, razlozi su zbog kojih bh građani rado idu u ove države.

Pored navedenih država, značajan broj bosanskohercegovačkih građana odselio je i u Australiju, zemlju koju mnogi smatraju modelom socijalne demokratije. Dijaspora u Australiji broji više od 50.000 ljudi, a prosječna plata od 51.000 dolara godišnje, velika izdvajanja države za zdravstvo i obrazovanje, a sve upotpunjeno tridesetpetosatnom radnom sedmicom, više je nego dovoljno za život.

Kada se napravi poređenje između životnog standarda u državama u kojima živi bh dijaspora i životnog standarda u BiH, u kojoj je prosječna plata oko 700 KM (350 eura), a cijena potrošačke korpe viša od 1.800 KM, onda je jasno zašto toliki broj ljudi “bježi” s ovih prostora.