“Iseljenici i dijaspora Crne Gore u cijelom svijetu, kao i veći dio građana Crne Gore, zabrinuti su i sa nevjericom gledaju kako se zakonodavna i izvršna vlast Crne Gore, kojoj smo nesebično dali svoje glasove, ravnodušno i bez osjećaja odgovornosti ponaša prema dvijema najvažnijim institucijama Crne Gore – Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti, koji su nosioci i pokretači identiteta države Crne Gore, njenog istorijskog, kulturnog i svakog drugog trajanja, po čemu je Crna Gora prepoznata u svijetu”, saopštili su predstavnici 16 crnogorskih udruženja iseljenika i dijaspore iz cijelog svijeta.

Predstavnici udruženja su kazali da je Crnogorska pravoslavna crkva, bez ikakve brige i zaštite države, prepuštena svakoj nemilici, što je rijedak i jedinstven slučaj u civilizovanom svijetu.

“Strašno je i bolno gledati u kojim uslovima, pod vedrim nebom, vrše svoju službu i tako čuvaju duhovne, istorijske i kulturne tekovine Crne Gore. Zaista je to ponižavajuće za sve građane matice, iseljeništva i dijaspore koji Crnu Goru doživljavaju svojom domovinom”, piše u saopštenju.
Oni su istakli da je “potpuno je ista situacija i sa Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti”.

“Ovdje su još veće nedoumice i zabrinutost. Nakon što je donešen Zakon o spajanju DANU i CANU u jednu instituciju, neshvatljivo je i neprimjereno da državni organi ne sprovode vlastiti zakon kojim se pravno uređuje određen subjekat”, ističe se u saopštenju.

Iseljeništvo i dijaspora su, kako su rekli, s pravom zabrinuti.

“Pitamo se ko, zašto i s kojim ciljem donosi zakone koje neće ili ne mogu sprovoditi? Kuda to ide Crna Gora? Do kada će postojati društveno štetna i opasna tolerancija prema onima koji negiraju postojanje Crne Gore? Kome se to udovoljava i zbog kojih interesa?
Kada smo se 2006. godine okupili na referendumu sa svih merdijana, nijesmo došli da glasamo za obogaljenu Crnu Goru, već za savremenu državu s institucijama koje imaju sve civilizovane zemlje i narodi svijeta”, istakli su predstavnici iseljenika i dijaspore.
Oni su zatražili od državnih organa Crne Gore da odlučno, koristeći prije svega vladavinu prava, istorijske, kulturološke, građanske i druge civilizacijske vrijednosti, riješe ova pitanja u primjerenom roku, radi ugleda, očuvanja crnogorskog identiteta i svih vrijednosti Crne Gore.

“Kao i mnogo puta do sada, mi ćemo uvijek odlučno stati u odbranu opštih interesa građana, iseljeništva i dijaspore, svih onih kojima je Crna Gora matična domovina. Na to nas obavezuju djela iseljenika koji su uvijek voljeli i pomagali svoju Crnu Goru, pronoseći njenu slavu i ime širom svijeta”, istakli su u saopštenju predstavnici 16 udruženja iseljenika i dijaspore.

Saopštenje su potpisali:

Crnogorsko kulturno društvo “Toronto” iz Toronta, Kanada (Zoran V. Raičević),

Crnogorska dijaspora u Švajcarskoj (Miodrag Mišo Perović),

Crnogorsko – argentinsko društvo “Kralj Nikola” – Saenz Pena Chaco, Argentina (Dušan Madžarović),

Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije Rijeka iz Rijeke, Hrvatska (Ljubo Radović),

Savez Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska (Zoran Šuković),

Savez evropske dijaspore Crne Gore (Ljubo Radović), Crnogorska asocijacija Amerike – SAD (Blažo Sredanović),

Crnogorska etnička zajednica Australije, Australija (Mihailo – Miško Mandić),

Crnogorsko društvo britanske Kolumbije – Vankuver (Vesko Karadžić),

Crnogorsko kulturno društvo “Princeza Ksenija” Lovćenac, Srbija (Milo Milojko),

Udruženje Crnogoraca Srbije “Krstaš”, Srbija (Ljubomi Perović i Dragan Martinović),

Udruženje Crnogoraca na Kipru, Kipar (Vladislav Vanja Popović),

Crkveni odbor CPC Toronto iz Toronta, Kanada (Milisav – Jazo Stojanović),

Udruženje Crnogoraca Kosova, Priština, Kosovo (Slobodan V. Vujičić),

Crnogorsko kulturno – prosvjetno društvo „Morača“, Kranj iz Slovenije (Čedo Đukanović) i

Crnogorsko – saksonsko društvo “Perper”, iz Njemačke (Mijodrag Zečević).