I evo, po ko zna koji put Gusinje živi svoj život zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri u vrijednosti multikulturnog suživota, neiscrpnu životnu energiju, isprepletenu različitim kulturnim, tradicionalnim, duhovnim i ljudskim vrijednostima tog mini kosmosa. To jedinstvo u različitosti naša je neprestana težnja, a ujedno i prilog ukupnom svjetskom kulturnom pokretu. Otvarajući ovaj grad za sve dobronamjerne, male i velike ljude svijeta, u svim proteklim vijekovima slali smo jasne signale i poruke. Gusinje se ne može izbrisati iz kulturno-istorijskog pamćenja. Pomozite nam da naše dragocjeno iskustvo  pretvorimo u pravilo i primjer savremenog kulturnog življenja u Evropi, ali i svijetu. Brendiranje Gusinja kao grada kulture, kosmopolitizma samo je jedan od načina da budemo poznati i prepoznati živim za tu viziju mog Gusinja kojoj sam nesebično posvećen svim svojim bićem

Irfan Dervišević (Foto: Facebook)

Kada sam preuzeo odgovornu dužnost direktora Centra za kulturu Gusinje, u februaru 2018. godine, koji je formiran godinu dana ranije, odlučio sam da se odgovorno i maksimalno posvetim svom poslu i da kulturni život Gusinja, a samim tim i sjevera Crne Gore, izdignem na najveći mogući nivo. Od samog početka mi je bilo jasno da to neće biti lak zadatak, ali ja sam na tom putu istrajao, bez obzira na prepreke sa kojima se svaki odgovorni rukovodioc sreće.

Ostvario sam mnogobrojne kontakte sa poslenicima kulture, javnog, političkog i društvenog života kako bi Centar za kulturu Gusinje bilo mjesto gdje kultura živi punim životom. Gusinje je mjesto sa kog su potekli neki od najplodnjih književnih stvaraoca. te je samim tim moja obaveza bila veća. Gusinje je bilo mjesto gdje je kulturni život bio potpuno zapostavljen, ili bolje rečeno zaboravljen. Trebalo je probuditi “uspavanu” društvenu zajednicu i učmalost sredine da Gusinje zaživi svoj kulturni život punim sjajem. Biblioteka koja je formirana u okviru samog centra imala je više nego skroman broj naslova. Njenom obogaćivanju pomogli su, prije svega, Centralna biblioteka “Đurđe Crnojević” sa Cetinja, kao i JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš”. takođe sa Cetinja, Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana iz Podgorice, Matica Crnogorska, JU “Ratkovićeve večeri poezije”, Centar za kulturu “Husein Bašić” iz Plava i brojni drugi.

U svim svojim idejima i projektima imao sam podršku Ministarastva kulture, profesora na Muzičkoj akademiji na Cetinju Senada Gačevića, drugih ministarstava i odgovornih institucija i kulturnih poslenika. Od početka godine domoktobra imali smo izuzetno veliki broj kulturnih manifestacija, promocija knjiga, pozorišnih predstava, izložbi. Posao u kulturi je dinamičan i nikada do kraja nije gotov, već zahtijeva stalno unapređenje i poboljšanje u mnogim segmentima i okvirima savremene crnogorske kulturne scene.

Od svih projekata vezanih za Gusinje smatram najvećim uspjehom i idealom kulturnih vrijednosti Gusinje Etno fest “Tanko poju za gorom đevojke”, manifestaciju koja će imati karakter tradicionalne, iako se održava tek drugi put. Ovakav projekat je zaživio u Gusinju prošle godine i ove godine se sa istim intenzitetom i namjerama nastavlja dalje, sve u cilju spajanja kulture. Da shvatimo da na jednoj sceni ima mjesta apsolutno za sve narode i njihove kulture, kao i da prenesemo poruku da kulturu i tradiciju svih nas treba čuvati i njegovati, da kultura ne poznaje granice i da na neponovljiv način spaja ljude. U dužem vremenskom periodu osjeća se velika potreba za jednom ovako značajnom manifestacijom koja bi na najbolji način pomogla promovisanju neponovljivih prirodnih i kulturnih vrijednosti ne samo Gusinja, već i čitave Crne Gore, ali i regiona. Poseban kvalitet ovog koncepta i konkretnog programa manifestacije predstavlja činjenica da manifestacija njeguje sve elemente crnogorskog multikulturalizma, i kroz koncept i u sastavu izvođača koji su se pojavljivali na sceni Gusinja, kao i činjenicu da su u program učestvovati izvođači svih generacija.

Manifestacija ovakve vrste se apsolutno oslanja na sve kulturološke posebnosti svih naroda i nacija koji žive u Crnoj Gori, a istovremeno na jednom mjestu spaja kulture i kulturne elemente svih djelova Crne Gore. Ovakve manifestacije pokazuju nam da je Gusinje kao sredina kompatibilna u potpunosti za jednu ovakvu vrstu festivala, jer je tipičan primjer multietničkog i multinacionalnog sklada.

Moja vizija budućnosti Gusinja kao grada multikulture,  jedinstvenog i neponovljivog, u stanju je prepoznati svu uzvišenu ljepotu u razlikama i svo duhovno bogatstvo u posebnosti drugoga. To jedinstveno iskustvo želimo podijeliti sa ostatkom Evrope i svijeta. Svijest o nama samima, kao dijelu svjetske kulture i tradicije, snažno je prisutna. Želim vjerovati da Evropa i svijet respektuje i prihvata takvo gledište. Gusinje ne može osigurati svoju budućnost bez prihvatanja i podrške kulturnih centara Evrope i svijeta. Kako se društvo suočava sa kompleksnim socijalno-političkim problemima, veoma malo energije i sredstava ostaje na raspolaganje kulturi. Naš kulturni sektor veoma je kompleksan, te je iz tog razloga nemoguće dati jednostavne odgovore. I evo, po ko zna koji put Gusinje živi svoj život zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri u vrijednosti multikulturnog suživota, neiscrpnu životnu energiju, isprepletenu različitim kulturnim, tradicionalnim, duhovnim i ljudskim vrijednostima tog mini kosmosa. To jedinstvo u različitosti naša je neprestana težnja, a ujedno i prilog ukupnom svjetskom kulturnom pokretu. Otvarajući ovaj grad za sve dobronamjerne, male i velike ljude svijeta, u svim proteklim vijekovima slali smo jasne signale i poruke. Gusinje se ne može izbrisati iz kulturno-istorijskog pamćenja. Pomozite nam da naše dragocjeno iskustvo  pretvorimo u pravilo i primjer savremenog kulturnog življenja u Evropi, ali i svijetu. Brendiranje Gusinja kao grada kulture, kosmopolitizma samo je jedan od načina da budemo poznati i prepoznati živim za tu viziju mog Gusinja kojoj sam nesebično posvećen svim svojim bićem.

Avlija.me

(Autor je direktor Centra za kulturu Gusinje)