Svijet još uvijek pokušava da se oporavi od šoka izazvanog do sada neviđenim napadom Hamasovih boraca na Izrael 7. oktobra – kao i naknadnih vazdušnih napada iz odmazde i očekivane kopnene invazije Pojasa Gaze.

Dobili smo stotine vaših pitanja o sukobu, njegovim posledicama i kako bi mogao da se završi, a mnogi nas pitaju da li će se druge zemlje umiješati u rat.

Naši dopisnici, među kojima su mnogi trenutno u regionu, odgovorili su na neka od najčešće postavljenih pitanja.

MOŽE LI OVO DA DOVEDE DO TREĆEG SVJETSKOG RATA AKO SE UMIJEŠAJU IRAN I SAD?

Džeremi Bouen, međunarodni urednik BBC-ja, iz južnog Izraela

Kada su ga pitali o potencijalnoj intervenciji Irana ili njegovog libanskog saveznika Hezbolaha, Džo Bajden je rekao: „Nemojte.”

Amerikanci su upravo poslali dva nosača aviona u istočni Mediteran da bi uputili vrlo izričitu poruku Iranu da se ne miješa.

Oni kažu da će svako ko se bude upleo, morati da se nosi ne samo sa Izraelovom, već i sa američkom vojnom silom.

Jedna od glavnih linija razdvajanja na Bliskom istoku proteže se između SAD-a i njegovih saveznika i Irana i njihovih.

Obje strane su svjesne rizika.

Ako bi se iz hladnog rata pretvorio u vrući, zapalilo bi se požar na čitavom Bliskom istoku sa posledicama po čitav svijet.

ŠTA SU CILJEVI IZRAELA U OČEKIVANOM KOPNENOM RATU?

Lis Duset, glavna međunarodna dopisnica BBC-ja u južnom Izraelu

U prošlim ratovima, Izrael se zarekao da će „snažno udariti na Hamas”, uništavajući njegovu sposobnost da ispaljuje rakete na Izrael, a tu spada i njegova beskrajna mreža podzemnih tunela.

Ovaj put je drugačije.

Izrael se zarekao da će „uništiti Hamas”, organizaciju za koju kaže da mora da se iskorijeni, baš kao grupa Islamska država.

Izrael ima dovoljnu vojnu moć da uništi Hamasovu infrastrukturu, tunele i da mu ošteti komandne i kontrolne mreže.

Ali nije jasno koliko Izrael zna o tome šta ga čeka u Gazi.

Hamasova vojna snaga, u šta spada i nevjerovatno detaljno razumijevanje izraelske bezbjednosti koje mu je i omogućilo da nadmudri njegovu čvrstu odbranu, šokirala je Izraelce.

Hamas će vrlo vjerovatno posjedovati istu sofisticiranost kad se bude suočio s onim što zna da će biti oštar izraelski odgovor.

I za razliku od Islamske države, Hamas je i politička i društvena organizacija čvrsto ukorijenjena u palestinsko društvo.

Vojna ofanziva bi mogla da sruši njegov metal i beton, ali ne i hrabrost ljudi čija će riješenost da daju život za cilj samo dodatno očvrsnuti.

ŠTA JE HAMAS ŽELIO DA POSTIGNE OVIM NAPADOM?

Frenk Gardner, BBC dopisnik za bezbjednost

Razlog koji je u to vrijeme iznio Hamasov portparol Muhamed Al Deif bio je „dosta je bilo”.

Napad je bio, rekao je on, odgovor na ono što Hamas naziva konstantnim provokacijama i ponižavanjem Palestinaca koje vrše Izraelci i u Gazi i na Zapadnoj obali.

Analitičari vjeruju da su možda postojali drugi, nedeklarisani razlozi.

Prije napada, Izrael i Saudijska Arabija bili su na dobrom putu da normalizuju odnose.

Tome su se suprotstavljali i Hamas i njegov saveznik Iran.

Saudijci su sada obustavili te pregovore.

Ali Hamasovo vođstvo je sigurno zapazilo i duboke podjele u izraelskom društvu izazvane pravosudnim reformama desničarske vlade Benjamina Netanjahua.

Oni su željeli da Izraelu zadaju bolan udarac i uspjeli su.

Džeremi Bouen, međunarodni urednik BBC-ja, izvještava iz južnog Izraela

Islam je vjera, ali ona ne nadrasta nužno politiku nacionalne bezbjednosti.

Siguran sam da milioni egipatskih muslimana žele da ublaže patnju civila u Gazi.

Ali egipatska vlada, čak i u mirnija vremena, ne dozvoljava rutinski ulazak iz Gaze na graničnom prelazu Rafa.

Egipat je mlađi partner u ranijim verzijama Izraelove opsade Gaze otkako je Hamas tamo preuzeo vlast 2007. godine.

Hamas ima korijene u Muslimanskom bratstvu, organizaciji osnovanoj u Egiptu prije jednog vijeka.

Bratstvo želi da preoblikuje države i društvo u skladu sa islamskim učenjem i vjerovanjem.

Egipatska vojska se protivi toj želji.

Ona je svrgnula s vlasti izabranog muslimanskog predsjednika 2013. godine.

Aktuelni egipatski režim ima veze sa Hamasom i u prošlosti je bio spona između Hamasa i Izraela.

Ali on ne želi priliv palestinskih izbjeglica.

Kampova u Gazi ima i posle 75 godina pošto su otvoreni da bi se smjestile izbjeglice, koje je protjerao novoosnovani nezavisni Izrael.

Nikad im nije dozvoljeno da se vrate kući.

DA LI JE HAMAS POČINIO RATNI ZLOČIN?

Pol Adams, BBC dopisnik za svjetsku politiku

Izrael nije smatrao da je u ratu sa Hamasom prije 7. oktobra, uprkos prethodnim rundama sukoba koje sežu mnogo godina unazad.

Ovo je, za Izrael, bio čin terorizma, a ne rata.

Vlada Benjamina Netanjahua želi da ostvari pravdu na vlastiti način i već je ubila najmanje dvojicu Hamasovih komandanata koje smatra odgovornim za masakre.

Nesumnjivo će pokušati da ih ubije mnogo više.

Postavljaće se pitanja o političkim liderima organizacije, koji žive u Kataru i Libanu, a koji, tvrde neki, nisu znali za planove o napadu na Izrael njegovog vojnog krila.

ZAŠTO UN NE INTERVENIŠU POVODOM IZRAELSKIH VAZDUŠNIH NAPADA NA GAZU?

Džejms Lendejl, BBC diplomatski dopisnik

Glavni razlog zašto mnoge zemlje ne traže od Izraela da zaustavi vazdušne napade je što prihvataju da je zemlju napao Hamas i da on ima pravo da se brani.

Tamo gdje pozivaju na uzdržanost je način na koji se Izrael brani.

Ujedinjene nacije pozvale su Izrael da izbjegava civilne žrtve.

„Međunarodno humanitarno pravo i zakon o ljudskim pravima moraju da se poštuju i sprovode.

„Civili moraju biti zaštićeni i ne smiju nikada da se koriste kao živi štit”, izjavio je prije nekoliko dana Antonio Gutereš, generalni sekretar UN-a.

Izrael insistira da njegovi borbeni avioni i artiljerija gađaju ciljeve Hamasa u Gazi.

Ali mnogi civili zaista ginu ili su ranjeni u tim napadima.

Palestinci tvrde da je zbog toga što su izraelski napadi prekomjerni i neselektivni.

Izrael kaže da je to zato što Hamas koristi civile kao živi štit.

ZAŠTO IZRAELSKA VOJSKA, SA OBAVJEŠTAJNIM I ŠPIJUNSKIM SPOSOBNOSTIMA, NIJE PRIMIJETILA ZNAKE UPOZORENJA NA NAPAD HAMASA?

Jolana Nel, BBC dopisnica sa Bliskog istoka, u Jerusalimu

Izraelska vojska je u prošlosti otvarala kontrolne centre za nadzor Gaze novinarima i očigledno je da ona ima izvrsne informacije u realnom vremenu o kretanjima na terenu preko dronova i drugih kamera.

Ima i beskrajnu mrežu doušnika.

Vidjeli smo u majskim borbama sa Islamskim džihadom koliko su tačne izraelske informacije o lokaciji vodećih militanata bile.

Na brifinzima, zvaničnici izraelske vojske priznaju da je došlo do krupnih obavještajnih i bezbjednosnih propusta kad je u pitanju ovaj do sada neviđeni smrtonosni napad Hamasa.

Možemo se pouzdati u činjenicu da ona ima tačan, dugačak spisak Hamasovih meta koje će napasti čim njene čizme kroče na teren.

AKO SE UMIJEŠA LIBAN, KOLIKA JE SILA HEZBOLAH U POREĐENJU SA HAMASOM?

Hugo Bačega, izveštava iz južnog Libana

Hezbolah, libanski vojni, politički i društveni pokret, odavno se doživljava u Izraelu kao opasniji protivnik od Hamasa.

Centar za strateške i međunarodne studije procjenjuje da ova teško naoružana grupa, koju podržava Iran, ima 130.000 raketa i projektila.

Većina ovog arsenala je sačinjena od malih, lako prenosivih i nenavođenih artiljerijskih raketa zemlje-zemlja.

Ali tu spadaju i protivavionski i protiv-brodski projektili, kao i navođeni projektili koji mogu da gađaju ciljeve duboko na teritoriji Izraela.

To je mnogo soficitiranije nego što Hamas ima na raspolaganju.

Lider Hezbolaha tvrdi da imaju 100.000 boraca, mada nezavisne procjene variraju između 20.000 i 50.000.

Mnogi su dobro obučeni i previjani u borbama i borili su se u sirijskom građanskom ratu.

Hamas, poređenja radi, ima procijenjenih 30.000 boraca, prema Izraelu.

DA LI JE HAMAS PROKOPAO TUNELE ISPOD BOLNICA I ŠKOLA?

Lis Duset, glavna međunarodna dopisnica BBC-ja, u južnom Izraelu

Tuneli u Gazi su toliko komplikovan lavirint da ih izraelska vojska zove Gaza Metro i ključni su dio Hamasovih operacija.

Koriste se za prevoz robe i ljudi, skadištenje oružja i municije i smještaj komandnih i kontrolnih centara.

Zna se da su ojačani betonom i da imaju napajanje strujom.

Duboki su i do 30 metara pod zemljom, da je teško reći sa potpunom sigurnošću gdje se nalaze.

Ali su velike šanse da bi tako razgranata podzemna mreža, na tako malom parčetu zemlje, prolazila ispod gusto naseljenih zajednica od domova, bolnica i škola.

Bilo je izvještaja da neki tuneli imaju ulaze u prizemlju kuća, džamija, škola i drugih javnih zgrada kako bi militantni izbjegli da ih otkriju.

Izraelska vojska je više puta optužila Hamas da se skriva u tim tunelima, praktično ih štiteći živim štitom.

ŠTA ĆE SE DESITI SA GAZOM?

Pol Adams, BBC dopisnik za svjetsku politiku

Izrael kaže da samo želi da eliminiše Hamas i nema razloga pomisliti da ponovo želi da zauzme teritoriju iz koje se povukao prije skoro 20 godina.

Neki pripadnici krajnje desnice u Izraelu mogli bi to da žele, ali okupacija između 1967. i 2005. godine bila je skupa i nepopularna.

Izrael ne želi da bude vladar više od dva miliona neprijateljski nastrojenim Palestincima.

Izraelska upozorenja Palestincima da napuste domove neizbježno bude strah u Pojasu Gaze da Izrael ima skrivene namjere koje bi mogle da se završe reprizom 1948. godine i onoga što Palestinci nazivaju Al Nakba, iliti Katastrofa, kad su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili bile protjerane iz domova.

Rješenje posle sukoba djeluje prilično daleko u ovom trenutku.

Bivši izraelski vojni oficir rekao je da se nada da će se Izrael, Zalivske države i međunarodna zajednica udružiti da ponovo izgrade Gazu.

A priča se i o tome da se dozvoli da na vlast ponovo dođe Palestinska uprava sa Zapadne obale, koja je morala da napusti Gazu posle kratkog, krvavog sukoba sa Hamasom 2007. godine.

Sudeći po obimu razaranja u izraelskom bombardovanju, ponovna izgradnja Gaze predstavljaće mamutski poduhvat.

Izvor: BBC na srpskom

Foto: Printscreen/BBC