Nakon što su Ukrajinci početkom aprila potpuno šokirali Vladimira Putina potapajući admiralski brod ruske Crnomorske flote, krstaricu “Moskva”, dugo se nagađalo o tome kako je ta operacija izvedena. Raketni brod “Moskva” je bio stacioniran u Crnom moru, oko 120 kilometara od ukrajinske obale. Ukrajina je u to vrijeme imala samo konvencionalne radare koji ni blizu nisu mogli uočiti ciljeve na takvoj udaljenosti. Ruski agresori su to dobro znali i osjećali se sigurnima, piše Slobodna Dalmacija.

A taj 13. april 2022. bio je možda najgori dan za pokušaj potapanja krstarice “Moskva”. Vrijeme je bilo užasno.

Gusti kišni oblaci prekrili su nebo iznad Crnog mora duž ukrajinske obale od samog jutra. Gomilali su se u neprekidnom nizu, vrlo nisko iznad mora. U lociranju krstarice nisu mogli pomoći ni avioni, ni izviđački dronovi, ni sateliti.

How the Moskva was sunk — with previously unreleased footage of the Neptune missile launch: https://t.co/MLGh70dFhS

— Michael Weiss 🌻🇺🇸🇮🇪 (@michaeldweiss) December 13, 2022

“Rusi su shvatili da se ne vide ni s neba niti s obale. Takođe su imali vrlo moćne protivvazdušne rakete na brodu i druge odbrambene sisteme. Zato su bezbrižno plovili samo 120 kilometara od ukrajinske obale. No, to njihovo samopouzdanje ih je ubilo”, ispričao je jedan od ukrajinskih raketnih inženjera za “Ukrajinsku pravdu”.

Dugo su su širile razne spekulacije o tome kako su Ukrajinci potopili ponos ruske flote i zadali bolni udarac Kremlju i crnomorskoj ruskoj borbenoj moći. Pa se tako nagađalo da su u akciji potapanja učestvovali izviđački dronovi Bayraktari koji su prvo odredili koorodinate broda pa ih dostavili bateriji na kopnu koja je upravljala protivbrodskim raketama Neptun. Britanski “The Times” je pisao kako je izviđački američki avion Boeing P8 Poseidon bio u krugu oko 160 kilometara od krstarice Moskva na dan kada je pretrpjela katastrofalnu štetu i sugerisali kako su vjerovatno oni dostavili Ukrajincima njene koordinate.

No, Ukrajinci tvrde da nije tačno ni jedno, ni drugo. Analizirajući sve okolnosti oko potapanja admiralskog broda, “Ukrajinska pravda” tvrdi da je vojsci Volodimira Zelenskog pomogla – priroda. Odnosno atmosferski fenomen nazvan temperaturna inverzija stvorio je neku vrstu kanala za radarske talase koji im je omogućio putovanje preko krivulje horizonta i natrag. Temperaturna inverzija je pojava u atmosferi kada temperatura, umjesto da pada, raste s visinom iznad tla. Kada je hladniji i teži vazduh dolje ne postoji tendencija oblikovanja struja prema gore i dolazi do tzv. potiskivanja turbulencije. Kad je vrijeme takvo i inverzija se formira na pravom mjestu, radar koji inače vidi samo do horizonta 30, 40 ili 50 milja, zavisno o visini radara, može iznenada vidjeti preko horizonta. To je stoga što se radarski talasi odašilju preko Zemljine krivulje inverzijom.

“Sama priroda neočekivano je pomogla Ukrajini tog 13. aprila. Operateri ne bi inače mogli dosegnuti do krstarice običnim radarom, ali eto, dogodilo se upravo to”, piše “Ukrajinska pravda” opisujući kako je oko 16 sati, 13. aprila, operater ukrajinske protivbrodske raketne baterije primio vrlo neočekivane podatke: konvencionalni radar pokazao je veliku metu oko 120 kilometara od Odese. Objekat ove veličine u ovom dijelu Crnog mora mogla je biti samo krstarica “Moskva”.

Kako su nad morem digli gusti oblaci, radarski signal se odbijao od njih do površine mora i od mora natrag do oblaka, te je u takvom koridoru radar neočekivano stigao do krstarice “Moskva”.

Rusi su bili toliko uvjereni da su nedostupni ukrajinskim radarima da, prema vojnim izvorima “Ukrajinske pravde”, vjerovatno nisu ni aktivirali sisteme protivvazdušne odbrane. Sateliti su i ranije snimili kretanje vojnog broda, ali bio je na udaljenosti do koje nisu mogle doprijeti ukrajinske rakete.

**UPDATE**

Admiral Nikolai Evmenov, Commander-in-Chief of #Russian Navy, said that all Ru fleets “successfully completed all the tasks of combat and operational training set for 2022”.

Interesting in light of Moskva sinking, has training been updated? pic.twitter.com/8CU2jTMB0N

— H I Sutton (@CovertShores) November 28, 2022

Međutim, 13. aprila perjanica Crnomorske flote je neočekivano ušla u njihov domet. Čim je to uočeno odmah su lansirana dva Neptuna. “Ukrajinska pravda” je uspjela da dođe i do fotografije ovog istorijskog lansiranja projektila.

Vrlo zanimljiv dio operacije odvijao se i nakon što su projektili odletjeli prema brodu. Neptunima je trebalo oko šest minuta da pređu udaljenost do broda, ali ukrajinske tobdžije ni tada nisu mogli da znaju jesu li pogodili cilj. Operateri dronova Bayraktar, naime, odbili su da pošalju dragocjene bespilotne letjelice u izviđanje jer su zaključili da iznad oblaka ne bi vidjeli ništa, a da bi, ako bi ih spustili ispod, 100 odsto bili srušeni. Postalo je jasno da su Neptuni pogodili metu tek kad se krstarica iznenada pomakla i kad su četiri druga broda istovremeno pojurila prema njoj iz različitih smjerova. Na moru se, međutim, razvila neočekivana oluja koja je zakomplikovala operaciju spašavanja.

Kada je ukrajinska vojska shvatila da je tegljač krenuo s Krima prema “Moskvi”, postalo im je jasno da je “Moskva” pogođena i da je situacija na njoj kritična. U noći 14. aprila, visoki bezbjednosni zvaničnik je novinarima UP-a poslao poruku: “Moskva je gotova”, prenosi “Jutarnji list”.

Sutradan se nevrijeme na Crnom moru stišalo. Oblačno nebo postalo je svjetlije, vjetrovi su se stišali. Jedino što je poremetilo post-olujnu idilu bila je teška crna silueta na moru koja se mogla vidjeti s udaljenosti od desetak kilometara. Činilo se da je neki nasumični kit iznenada doplivao u Crno more i sada izranja kako bi pronašao put natrag. Zapravo, ovaj “kit” nije izronio, već je postupno tonuo. Brod koji je bio potpuno nagnut na lijevom boku više nije bilo moguće tegliti do Krima, potonuo je na dno.

Foto: Krstarica “Moskva (Twitter)